Upravni sud u Zagrebu poništio je odluku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) da odvjetnici Lini Budak ne financira liječenje raka dojke kemoterapijom u Njemačkoj, tvrdeći da je Zavod "mehaničkom primjenom" propisa još jednom narušio ustavna prava osiguranice.
Sutkinja Upravnog suda Željka Babarović u presudi objašnjava da je HZZO rješenjem ignorirao posebne okolnosti u kojima se Budak odlučila na liječenje u inozemstvu, a zbog kojih je izgubila povjerenje u hrvatsko zdravstvo, odnosno da se u postupku odlučivanja moralo uzeti u obzir da je u hrvatskom zdravstvu ugroženo njezino pravo na zdravlje.
"Sud smatra nepobitno dokazanim, a to proizlazi i iz 'Izviješća i mišljenja' Pučke pravobraniteljice 24. listopada 2023. godine, da je u slučaju postupanja prema tužiteljici kao teškom pacijentu nepobitno bilo grubih nedostataka i diskriminatornih učinaka internih procedura KBC-a Sestre milosrdnice, a koji su doveli do nepravodobnog liječenja, tj. pružanja zdravstvene zaštite gđi Budak, kao i nepravodobnog pružanja zdravstvene zaštite u KBC-u Zagreb, a čime je povrijeđeno njezino ljudsko pravo na zdravlje. Osim toga nepobitno je dokazano i kršenje prava na potpunu obaviještenosti tijekom pružanja zdravstvene zaštite na KBC-u Sestre milosrdnice i KBC-u Zagreb.
Uzimajući u obzir sve gore navedeno, da Sud opet sve ne ponavlja, a što je sve započelo nepriopćavanjem tužiteljici čak sedam i pol mjeseci sadržaja ključnog nalaza koji neoborivo dokazuje da ista boluje od maligne bolesti karcinoma dojke, uz sve ostale nazovimo ih 'propuste' zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, iako bi bila prikladnija neka puno teža riječ, jasno je zašto je tužiteljica potpuno izgubila vjeru u zdravstveni sustav zemlje čija je državljanka i pomoć odlučila potražiti u Njemačkoj, pa i pred napokon zakazanu operaciju u Zagrebu", stoji u presudi.
Nije poznato da su odluke HZZO-a u upravnom postupku ikada poništene s ovakvim argumentima. Održi li se presuda i na Visokom upravnom sudu, mogla bi postati landmark case za sve koji žele ostvariti pravo na odobrenje za pokriće troškova liječenja u inozemstvu
Sutkinja Babarović dodaje da su mehaničkom primjenom propisa još jednom povrijeđena ustavna prava Line Budak. "Stoga, ako nigdje drugdje u ovom slučaju se prema tužiteljici Lini Budak pravo ne smije primjenjivati 'mehanički', kako su to učinili tuženici, i to sve s vrlo teškim posljedicama po tužiteljicu, što je, kako utemeljeno i pravilno navodi tužiteljica, ustavnopravno neprihvatljivo, te u tom smislu ukazuje na stav Ustavnog suda Republike Hrvatske koji kaže da 'ustavnopravno nije prihvatljiva 'mehanička' primjena pozitivnog prava bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline s gledišta temeljnih vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske", piše u presudi.
Podsjetimo, liječenje zagrebačke odvjetnice počinje 19. travnja 2022. godine, kada je u Klinici za tumore napravljena biopsija tvorbe na dojki, nakon čega je pacijentica upućena da čeka nalaze, a u međuvremenu obavi pregled magnetnom rezonancom. Budak je opušteno čekala pretragu, nakon što su joj u bolnici predali nalaze u kojima nije bilo rezultata patohistološke verifikacije dijagnoze, a citološkom analizom nisu nađene maligne stanice. No, MR se stalno odgađao jer je pacijentica bila u perimenopauzi, a u uputama je izričito stajalo da se pregled radi nakon menstruacije. Na koncu su je tek radiolozi u privatnoj poliklinici upozorili da u anamnezi nedostaje PHD, pa je sa zakašnjenjem od sedam mjeseci doznala da boluje od karcinoma i da je bolest u tom razdoblju napredovala.
Budak je slučaj prijavila nadležnim institucijama koje su je ignorirale sve dok s pričom nije izašla u medije, nakon čega započela javna kampanja sramoćenja, u kojoj je ministar zdravstva Vili Beroš poručio da teško bolesna Budak "politizira slučaj". Kada se u studenome utvrdilo da je sedam mjeseci za liječenje raka dojke bespovratno izgubljeno, operacija dojke zakazana je tek u siječnju 2023. godine, s time da je pacijentici, prema njezinim navodima, uskraćeno pravo da se upozna s kirurgom koji će je operirati i da razgovara o predstojećoj operaciji, različitim opcijama i rizicima.
Zbog toga je u siječnju otišla u LMU Kliniku u Münchenu i uvjerila se da postoje i drugačiji pristupi pravima pacijenata. Nakon operacije, njemački multidisciplinarni tim preporučio je protokol liječenja, koji je trebalo započeti s ukupno 16 kemoterapija, pa je Budak tražila da joj se uzimanje terapije po toj preporuci omogući u KBC-u Zagreb. Prijedlog nije prihvaćen s obrazloženjem da na Rebru ne rade "po njemačkoj recepturi", a predstojnik Klinike za onkologiju dr. Stjepko Pleština obratio se Budak nevjerojatnim nizom poruka – među ostalim, da bi njemačkom kirurgu koji je s pacijenticom razgovarao sat i pol vremena dao otkaz da radi za njega i da se Budak slobodno ode liječiti van ako ne vjeruje hrvatskom zdravstvu, "ali ne o trošku HZZO-a". Pleština je za takvo ponašanje nedavno unaprijeđen u v.d.-a ravnatelja Rebra.
HZZO je odbio zahtjev Budak da refundira troškove liječenja u Njemačkoj, tvrdeći da nije dostavila datum zakazanog liječenja u Hrvatskoj, niti se naručila na liječenje, nego se "samoinicijativno odlučila liječiti u Münchenu", zbog čega Zavod nije imao uvid u komparaciju datuma "kako bi mogli utvrditi činjenicu može li tužiteljica ili ne ostvariti liječenje u razumnom roku kod nas".
Sutkinja Upravnog suda upravo je odlučila da su takva rješenja Zavoda proizašla iz mehaničke primjene propisa, koja je neopravdana "s gledišta temeljnih vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske". Nije poznato da su odluke HZZO-a u upravnom postupku ikada poništene s ovakvim argumentima. Održi li se presuda i na Visokom upravnom sudu – jer nema dvojbe da će HZZO na nju uložiti žalbu – mogla bi postati landmark case za sve koji žele ostvariti pravo na odobrenje za pokriće troškova liječenja u inozemstvu. Ti su postupci javno nevidljivi, iako je u npr. prošloj godini na liječenje u inozemstvu po Rješenju HZZO-a potrošeno 8.033.928,05 eura.
Javnost se, s druge strane, nekoliko puta suočila s činjenicom da su procedure odlučivanja o tome kome će se platiti liječenje u inozemstvu jednako problematične kao i ostale procedure u zdravstvu; prvo kada su na liječenje u inozemstvo po hitnom postupku upućivani dužnosnici poput Franje Tuđmana, Borisa Šprema i Ivice Račana, a u zadnje vrijeme preko projekta Roche, kojim je država omogućila gensko profiliranje tumora u Rocheovom laboratoriju u Njemačkoj, mimo procedura propisanih Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilnikom o pravima, uvjetima i načinu korištenja prekogranične zdravstvene zaštite.
Lina Budak se nada da će razum pobijediti i da se HZZO neće žaliti na prvostupanjsku odluku u upravnom postupku.
- Očekujem da me pozovu da se dogovorimo, jer će se sve to na koncu platiti iz naših džepova. Presuda je logična i pravedna, a nadam se da će pomoći svim pacijentima koji trebaju zdravstvenu zaštitu u inozemstvu. Sretna sam zbog sebe, ali i zbog svih njih - izjavila je za Novosti.
Stav HZZO-a ćemo objaviti čim ga dobijemo.
