Dok premijer Andrej Plenković i prateća mu svita uporno ignoriraju genocid koji izraelske snage provode nad palestinskim narodom, pojedine sastavnice njegove Vlade počele su se zanimati za ovu temu. No ne kako bi se solidarizirali s desecima hiljada ubijenih i prisilno raseljenih iz Pojasa Gaze, već kroz pokušaj kriminalizacije aktivista koji, putem različitih mirovnih akcija, na takvu vrstu solidarnosti pozivaju već mjesecima. Radi se o pripadnicima MUP-a, koji su nakon poziva zaduženih za osiguravanje Veleposlanstva Izraela u Zagrebu prvo priveli dvoje aktivista, inače angažiranih u Inicijativi za slobodnu Palestinu, arhitekta Nikolu Škarića i znanstvenicu s Instituta za razvoj i međunarodne odnose Eminu Bužinkić, a potom protiv njih podnijeli optužni prijedlog. Aktivisti i njihovi odvjetnici nemaju dvojbe da se radi o zadiranju u pravo na slobodu izražavanja pod krinkom pokretanja postupka radi zaštite javnog reda i mira te pokušaju zastrašivanja kako njih, tako i ostalih građana, s ciljem sprječavanja daljnjih angažmana na istu temu.
Optužni prijedlog, na temelju kojeg se pred zagrebačkim Općinskim prekršajnim sudom trenutno vodi postupak protiv Nikole Škarića i Emine Bužinkić, pripadnici Policijske postaje Trnje podnijeli su zbog događaja od 5. siječnja 2024. Toga dana, nešto prije 23 sata, Škarić i Bužinkić su na travnjaku, koji razdvaja kolnike u Heinzelovoj ulici, donijeli projektor, laptop i stalak pomoću kojih su preko cijele istočne strane Chromosovog nebodera, a u kojem se nalazi izraelsko veleposlanstvo, projicirali natpis "Free Palestine".
Naša projekcija na fasadu zgrade nije bila usmjerena ni na kakvo uznemiravanje, već isključivo na skretanje pozornosti na masovne zločine nad civilnim stanovništvom Pojasa Gaze – kaže Nikola Škarić
- Naša projekcija na fasadu zgrade nije bila usmjerena ni na kakvo uznemiravanje, već isključivo na skretanje pozornosti na masovne zločine nad civilnim stanovništvom Pojasa Gaze, pošto su u vojnim akcijama Izraelskih obrambenih snaga, koje su započele 7. listopada 2023., ubijene tisuće nedužnih Palestinaca, i to pretežito žena i djece - kaže Škarić.
- S obzirom na to da hrvatska vlada preko izraelskog veleposlanstva aktivno surađuje s Državom Izrael, čime prešutno legitimizira genocid i pritom dekontekstualizira i zanemaruje višedesetljetni teror, aparthejd, dehumanizaciju, ilegalno naseljavanje, otimanje zemlje, zatvaranje, zastrašivanje i ubijanje palestinskih civila, htjeli smo izraziti našu solidarnost s palestinskim narodom te neslaganje sa službenom izraelskom, ali i hrvatskom politikom – dodaje on u razgovoru za Novosti.
Nakon nekog vremena iz nebodera se spustio muškarac zadužen za osiguranje veleposlanstva, aktiviste pitao što rade, pa nazvao policiju i zatražio da, kako stoji u spisu predmeta, "dođu zbog osjetljive političke situacije". Pred Nikolom i Eminom prvo se pojavio jedan policajac, koji je uskoro pozvao pojačanje. Na kraju ih se okupilo sedam i oko ponoći policijskim su ih autom odvezli u PP Trnje, gdje su pojedinačno bili pozvani na obavijesne razgovore. Sami razgovori, kažu, prošli su u ugodnom tonu. "Čak su nam policajci rekli da je do njihovog postupanja došlo zbog dojave izraelske ambasade i uvjeravali su nas da nismo napravili nikakav prekršaj", rekla je Bužinkić na raspravi od 22. svibnja.
Međutim, deset dana kasnije pripadnici iste policijske postaje odlučili su ih teretiti po čl. 13 Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji glasi: "Tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 300 do 2000 eura ili kaznom zatvora do 30 dana." Konkretnije, Škarića i Bužinkić tereti se, objašnjava nam jedna od njihovih odvjetnica Lina Budak, da su "instalirali prijenosni agregat koji je svojim radom stvarao buku i da su projicirali svjetlosni natpis 'Free Palestine', da su na taj način remetili mir, stvarali nemir i uznemirenost, te remetili i odvraćali pozornost prolazećih građana i vozača na prometnici u Heinzelovoj ulici, a bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela Grada Zagreba".
Svjetlosni poziv na "Marš za Palestinu", također iz siječnja, nije izazvao reakciju policije (Foto: Inicijativa za slobodnu Palestinu)
Pritom su iz policije u optužnom prijedlogu naveli krivi datum, tvrdeći da se događaj zbio 5. siječnja 2023., odnosno godinu ranije, a iako su po zakonu bili dužni u istom prijedlogu iznijeti dokaze protiv okrivljenika, to nisu učinili. Unatoč navedenim propustima, sutkinja zagrebačkog Općinskog prekršajnog suda Kristina Koščec-Kušić ustanovila je da su se stekli uvjeti za izdavanje prekršajnog naloga, konstatirala da su okrivljenici počinili prekršaj i izrekla im novčane kazne od po 75 eura. "Ocijenivši činjenično stanje dovoljno utvrđenim i bez ispitivanja okrivljenika i provođenja glavne rasprave, utvrđeno je da su okrivljenici počinili prekršaj koji im se stavlja na teret, slijedom čega je odlučeno kao u izreci", stoji u prekršajnom nalogu od 30. siječnja 2024. Budući da su Bužinkić i Škarić preko odvjetničkih timova uložili prigovore, nalog je naposljetku stavljen izvan snage i započeo je prekršajni postupak.
- Smatramo da je policijska optužba u potpunosti proizvoljna i da nema govora o počinjenju prekršaja protiv javnog reda i mira jer su se naši klijenti samo služili svojim ustavnim pravom na slobodu mišljenja i izražavanja misli. Istodobno, njihovo postupanje nije stvaralo nikakvu buku, osobito jer se sve događalo na vrlo bučnoj gradskoj prometnici - govori odvjetnica Budak, ističući da nije bilo ni jedne dojave "uznemirenog građanina" i da je razina postojećeg svjetla bila veća od projiciranog natpisa.
Na nastavku glavne rasprave, održanom prošli ponedjeljak, i pozvani svjedok, jedan od dvoje policijskih službenika koji su tu noć osiguravali ambasadu, kazao je da je vidio "točkastu svjetlost, kao baterija" pa potom nazvao kolegu na recepciji koji je izašao pred aktiviste. "Nisam čuo nikakvu buku, niti sam vidio bilo kakav natpis", potvrdio je. Ni na jednoj od dosad tri održane rasprave nije se pojavio nitko iz MUP-a u svojstvu tužitelja.
- Postupanje policije u ovom sudskom postupku – koja se najprije zalijeće i pokreće ovaj prekršajni postupak, u kojem potom uopće ne sudjeluje – ostavlja dojam neutemeljenosti same optužbe, u koju ne vjeruju ni oni sami pa je više ni ne zastupaju pred sudom - govori Lina Budak.
Smatramo da je policijska optužba u potpunosti proizvoljna i da nema govora o počinjenju prekršaja protiv javnog reda i mira jer su se naši klijenti samo služili svojim ustavnim pravom na slobodu mišljenja i izražavanja misli – ističe Lina Budak
- U postupku je angažirana nas nekolicina odvjetnika jer time želimo iskazati solidarnost s našim klijentima. Ipak, vjerujem u naše sudstvo i da će ovaj predmet biti riješen na jedini mogući način, zakonito, tj. oslobađanjem naših branjenika od neutemeljene optužbe policije - dodaje ona.
Isti sud u ožujku ove godine Nikolu Škarića proglasio je krivim jer je u listopadu 2023. na svom balkonu izvjesio palestinsku zastavu. Na temelju anonimne prijave, uskoro ga je posjetila policija i zatražila da istu skine, što je i učinio. Sutkinja Ivanka Romić Čukušić u presudi, kojom je Škarić nepravomoćno kažnjen sa 119,45 eura i još 13,27 za troškove postupka i koja je trenutno u fazi žalbe, navela je kako "nazočnost okrivljenika i njegovo ispitivanje nisu potrebni te ne utječu na zakonito i pravilno donošenje presude". S obzirom na to da se zakonom zabranjuje isticanje zastave strane države bez odobrenja nadležnih tijela te da Hrvatska, za razliku od susjedne Slovenije, Palestinu još uvijek nije priznala, bit će zanimljivo vidjeti epilog ovog slučaja.
Kada su pak u pitanju kolektivne intervencije, projekcija natpisa "Free Palestine" preko fasade Chromosovog nebodera tek je jedna u nizu akcija Inicijative za slobodnu Palestinu, a čak nije bila ni prva takvog tipa. Naime, aktivisti i aktivistkinje inicijative su u nekoliko navrata projicirali takve i slične poruke i na drugim, daleko posjećenijim lokacijama. Imena ubijenih Palestinaca, primjerice, istom su metodom ranije prikazivali na kuli Lotrščak, u Tkalčićevoj ulici i na Europskom trgu. I tamo su, tvrde aktivisti, došli policajci, ali im nisu prišli, nego su naprosto vidjeli o čemu se radi i bez ikakve intervencije nastavili osiguravati ta mjesta. Drugim riječima, reagirali su samo u slučaju izraelskog veleposlanstva.
Ivan Vrdoljak, jedan od odvjetnika angažiranih u postupku, nema dvojbu da prijava ne bi bila podnesena da je umjesto poruke protiv genocida i ugnjetavanja tu noć bio projiciran neki vid podrške Izraelu.
- Dakle, radi se o zabranjenom zadiranju u slobodu izražavanja okrivljenika i to, što je najžalosnije, zbog uistinu nekontroverzne poruke – poruke slobode i pravde za sve. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira ne smije se zloupotrebljavati i on ne postoji zato da bi se koristio kao alat za zadiranje u slobodu izražavanja. U slučaju da odluka na kraju bude osuđujuća, time će se de facto kriminalizirati neslaganje s ultimativnom protupravnošću, a to su genocid i masovno ubijanje. To se ne smije dogoditi i imat će odvraćajući i zastrašujući učinak na ostale na to da paze što govore. I to u jednoj državi članici EU-a u 2024. godini. To je ono što duboko uznemirava, a ne svjetlosna projekcija na zgradi - govori Vrdoljak.
Lina Budak (Foto: Igor Šoban/PIXSELL)
- U ovom slučaju nije bilo nikakvih uznemirenih građana, već jedino ambasade Države Izrael i naloga strane države da se nešto napravi po pitanju mirnog prosvjeda, što je netko u policiji i poslušao, no pitanje je vjeruje li itko u policiji u osnovanost ovakve optužbe – uvjeren sam da ne. Pritom ne smijemo brkati uloge suda i optužbe. Sud ne smije biti i nije optužba, već mora biti jamac zaštite ustavnih i temeljnih ljudskih prava svih nas. Smatramo da je u slobodnoj demokratskoj državi sud već na temelju samih navoda u optužbi istu odmah trebao odbiti – nastavlja odvjetnik i dodaje da je ponosan na sve pojedince poput Nikole i Emine "jer svojim djelovanjem pokazuju da žive temeljne vrijednosti slobodnog demokratskog društva koje svi nominalno proklamiramo".
- Ali zbog sveprisutnog i duboko usađenog straha od stršenja iz krda, tek se rijetki usude nešto poduzeti po tom pitanju. Zato smo i mi odvjetnici solidarni s njima – govori Ivan Vrdoljak, koji uz Linu Budak zastupa Eminu Bužinkić, dok Nikolu Škarića brane Zrinka Golubić i Klaudio Čurin.
Njih dvoje smatraju kako je ovaj predmet od izuzetnog javnog značaja jer će njime biti postavljene granice slobode govora i izražavanja mišljenja.
- U tom pogledu postoji bogata praksa Ustavnog suda, a posebno Europskog suda za ljudska prava. Zbog toga smatramo da u postupanju naših branjenika nije bilo ničega što bi ometalo redovni tijek javnog života i da ni u kojem pogledu nisi prešli granice mirnog prosvjeda. U tom smislu držimo da se u ovom slučaju radi o pokušaju ograničavanja slobode izražavanja - govori Čurin.
- Pogotovo s obzirom na medijsku blokadu koja u Hrvatskoj postoji vezano uz događanja u Palestini i prateće prosvjede. Zbog toga smatramo da se radilo o nužnom postupku kojim su određene informacije ipak iznesene u javnost - dodaje Golubić.
Nastavak glavne rasprave zakazan je za rujan, a za to vrijeme broj ubijenih Palestinaca neprestano raste. U takvoj situaciji, obilježenoj neprekidnim bombardiranjem Pojasa Gaze i tisućama mrtvih, govori Emina Bužinkić, projiciranje poruke "Free Palestine" na zgradu izraelske ambasade najmanje je što se može učiniti.
- Radilo se o mirno iskazanom zahtjevu za prestanak genocida na zgradi počinitelja zločina, koji ne izlazi izvan okvira dopuštenog, odnosno proizlazi iz prava na slobodu izražavanja. Naravno, i iz osobne i kolektivne potrebe da osudimo ubojstva civila, izbris domova, komunalne infrastrukture, škola i sveučilišta, bolnica i okoliša, te iskažemo kritiku prema galopirajućoj ratnoj mašineriji - kaže ona.
- Uostalom, spomenute projekcije koje smo radili na drugim lokacijama nikada nisu bile tretirane kao prekršaj, stoga je ovaj postupak prema nama sasvim jasno politički motiviran i u funkciji zastrašivanja i gušenja građanskog otpora režimu nasilja - zaključuje Bužinkić.
