Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odbio je pokriti troškove operacije Line Budak u Njemačkoj, koja se u toj zemlji odlučila liječiti nakon što je sedam mjeseci Klinika za tumore nije obavijestila da je teško bolesna. Premda kao građanka Republike Hrvatske ima pravo na medicinske zahvate u drugoj članici Evropske unije, Budak je odbijena manjkavom, arbitrarnom i, sudeći po analizi evropskog zakonodavstva, krivom argumentacijom tročlanog liječničkog povjerenstva HZZO-a. O tome će konačni pravorijek dati Upravni sud u Zagrebu, kojem će za nekoliko dana Lina Budak podnijeti tužbu protiv zavoda koji vodi HDZ-ov ravnatelj Lucian Vukelić.
Navedenu informaciju objavljujemo tjedan dana nakon što je ministar zdravstva Vili Beroš najavio promjenu prakse u hrvatskim bolnicama, kako bi se ubuduće smanjila mogućnost da pacijenti mjesecima ne znaju za potencijalno smrtonosnu dijagnozu.
Tako smo se našli u dodatnom paradoksu cjelokupne priče. S jedne strane, Republika Hrvatska preko ministra zdravstva najavljuje promjene, a s druge preko HZZO-a krnjim argumentima odbija platiti liječenje žrtve poroznosti tog istog sustava. Posredno zahvaljuje Lini Budak što je svojim primjerom ukazala na rupe u sustavu tako što je ciničnim birokratskim razlozima lišava usluga na koje ima pravo.
"Sve pacijentice se prikazuju na multidisciplinarnom timu. S obzirom na to da se vodi pažljiva evidencija, u slučaju da se pacijentica nije javila grudnom kirurgu i preuzela nalaz, ista se poziva telefonom", kaže doktorica Renata Dobrila-Dintinjana iz KBC-a Rijeka
Skandal biva još veći u svjetlu informacije koju su Novosti dobile od Kliničkog bolničkog centra (KBC) Rijeka. Tamo je, naime, praksa da odjel za tumor dojke telefonski obavještava sve pacijentice "o lošem nalazu biopsije" ako ga one slučajno ne dođu same provjeriti. Da je Lina Budak otišla na pretrage u Rijeku, ne bi izgubila cijelu jednu godinu važnu za pravovremeno liječenje teške i nerijetko smrtonosne bolesti. Takvo mučno saznanje nemoguće je ispraviti. Problem je što druge institucije hrvatskog zdravstva pripremaju sličan tretman za naredne mjesece u vidu odbijanja financijske podrške, negirajući tako ne samo moralnu nego i pravnu obavezu prema Lini Budak.
Prije prvog odlaska na operaciju u Njemačku, Budak je 18. siječnja ove godine HZZO-u poslala zahtjev za izdavanje prethodnog odobrenja za pokriće troškova liječenja u inozemstvu. Na to ima pravo temeljem hrvatskog i evropskog zakonodavstva. Priložila je cijenu operacije i šestodnevnog liječenja u javnoj klinici u Münchenu u iznosu od 9.237,93 eura. Uzmu li se u obzir ostali troškovi, inicijalna brojka se penje na otprilike 13 tisuća eura. Obrazlažući razloge za takav zahtjev, navela je argumente koje je hrvatska javnost saznala preko njenih istupa prošlog mjeseca. "Zbog propusta zdravstvenog sustava koji 'zaboravlja' na moj nalaz i ne dostavlja mi ga, ja više od sedam mjeseci nisam svjesna da imam karcinom, ne liječim se i ne poduzimam ništa, a bolest napreduje!" piše u tom zahtjevu za pokrivanje troškova njemačke operacije, u kojem su taksativno pobrojani najsporniji aspekti odnosa zagrebačkih bolnica prema njoj od ožujka do prosinca 2022. godine. Osim toga, navela je i komunikaciju s resornim ministarstvom. Premda je o svemu opsežno obavijestila ministra Vilija Beroša početkom prosinca 2022., on joj na dopis nikad nije odgovorio. Operaciju zakazanu za 10. siječnja u Klinici za tumore otkazala je nakon što su joj rekli da ne može razgovarati s doktorom koji će je operirati.
U njenu tužbu Upravnom sudu bit će uvršteni i naknadni istupi relevantnih zdravstvenih radnika, poput predstojnika Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepka Pleštine, koji joj je napisao da ako je izgubila povjerenje u hrvatsko zdravstvo, "onda je možda razumno liječiti se negdje drugdje, no ne na teret HZZO-a". Tu je i izjava ministra Beroša o navodno maglovitim motivima Line Budak koji su je potaknuli da sve podijeli s javnošću. Ukratko, sve ono zbog čega je u potpunosti izgubila povjerenje u hrvatski zdravstveni sustav.
Ravnatelj HZZO-a Lucian Vukelić (Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL)
No HZZO je donio negativno rješenje na njen zahtjev. U dokumentu od 23. siječnja pozvali su se na (pod)zakonske akte prema kojima taj zavod ima mogućnost uskratiti prethodno odobrenje za prekograničnu zdravstvenu zaštitu. Kao ključni uvjet razmatranja njenog zahtjeva naveli su nužnost da pacijentica ima ugovoreni datum operacije i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Pozitivna odluka se donosi ako je, na primjer, operacija hitna, a zakazani termin u Hrvatskoj kasniji nego u zemlji poput Njemačke. Podsjetivši da je Budak otkazala operaciju u Klinici za tumore koja je bila zakazana za 10. siječnja, povjerenstvo HZZO-a utvrdilo je da se mogla liječiti u Hrvatskoj prije njemačkog termina. Doslovno ni u jednom zarezu ispisanom u zahtjevu i kasnijoj žalbi HZZO nije uzeo u obzir sve što je dovelo do odluke da ode u Njemačku. Tek su konstatirali da ti navodi žalbe ne dovode u pitanje zakonitost njihove odluke.
Osim smanjivanja šansi u borbi za život, hrvatsko zdravstvo tako je priredilo Lini Budak predstojeću bitku na Upravnom sudu u Zagrebu. Prouči li se nešto detaljnije hrvatska i evropska stečevina koja regulira međudržavnu suradnju i koja će biti jezgra argumentacije u upravnoj tužbi Line Budak, tek je tada razvidno koliko su tanašni takvi argumenti HZZO-a.
Za početak, ignorirali su većinu navoda žalbe. Valja ponoviti da prije negativnog odgovora HZZO-a uopće nije analiziran set presudnih razloga za otkazivanje hrvatske operacije i posljedično njemačko liječenje. Time je zanemaren fundament hrvatskog Ustava o pravu na pravično suđenje i djelotvoran lijek kao i sadržaj Povelje Evropske unije o temeljnim pravima o nepovredivosti ljudskog dostojanstva koje se mora poštovati i štititi te osiguravanja visokog stupnja zaštite zdravlja ljudi. No čak i bez analize tih argumenata, u odbijanju ostatka zahtjeva za pokrivanje troškova HZZO je morao navesti cilj koji je htio njime postići i dokazati da je mjera odbijanja nužna i razmjerna tom cilju. U izvješću iz 2022. godine Evropska komisija je konstatirala da s obzirom na minimalan učinak na evropske budžete i minimalan broj zahtjeva za liječenje u drugim zemljama na račun matične države, čak ne postoji potreba za sustavom prethodnog odobrenja. Pored toga, i praksa Suda EU i nadležne direktive je takva da svim pacijentima, izuzev jasno obrazloženih odbijenica, kad na primjer postoji rizik masovnog odlijeva pacijenata iz jedne države u drugu i rapidnog povećanja troškova, treba biti omogućeno slobodno kretanje i pružanje usluga u zemljama članicama na račun matičnih zemalja, makar do razine cijena u zemljama iz kojih se odlazi na iste medicinske postupke u skuplje države. Ništa ih pritom ne priječi da pokriju i sve ostale račune.
Budu li se rukovodili istim argumentima, HZZO će odbiti sve buduće financijske obaveze njemačkog liječenja Line Budak. Pred njom je, naime, višegodišnje liječenje tijekom kojeg će u narednim mjesecima primiti 16 kemoterapija i 25 zračenja. Dok u srijedu završavamo tekst, Budak obavlja završne pripreme za odlazak na tu fazu medicinskog tretmana. HZZO će vjerojatno opet spornom argumentacijom konstatirati kako ne mogu odgovoriti pozitivno na zahtjev zato što nije imala zakazane termine u Hrvatskoj.
Vesna Ramljak (Foto: Slaven Branislav Babić/PIXSELL)
Budući da u međuvremenu zdravstvena inspekcija nije našla nikakve propuste u postupanju zagrebačkih bolnica, moguće je da će i to usputno navesti kao opravdanje za naredne zaključke. Podsjetimo da je tijekom inspekcije regularnom utvrđena i praksa Klinike za tumore prema kojoj liječnici prvi put gledaju nalaze biopsije tek kad ih pacijentica posjeti, premda se ovdje pokazalo da tako postavljen sustav može dovesti do višemjesečnog vakuuma u kojem nitko ne zna da bolest uopće postoji.
Minulog tjedna pitali smo Kliniku za tumore kad je takav protokol uveden i tko ga je točno uveo, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Da se radi o manjkavoj višedesetljetnoj praksi čija je promjena nužna priznao je i sam sustav putem izjave ministra Beroša. Novosti su pak neosporno utvrdile da dosadašnji protokol zagrebačke Klinike nije standard cijelog hrvatskog zdravstva kad je riječ o raku dojke. U komunikaciji s KBC-om Rijeka, doktorica Renata Dobrila-Dintinjana, pomoćnica ravnatelja za osiguranje kvalitete pružanja medicinskih usluga, opisala je detaljniju proceduru koja je slična onoj u Klinici za tumore. Uz dvije presudne razlike: tamo se gledaju svi nalazi svih pacijentica prije nego što se one informiraju o njima, nakon čega postoji obaveza bolnice da informira osobe s lošim dijagnozama.
"Sve pacijentice se prikazuju na multidisciplinarnom timu. S obzirom na to da se vodi pažljiva evidencija, u slučaju da se pacijentica nije javila grudnom kirurgu i preuzela nalaz, ista se poziva telefonom", odgovorila je doktorica Dobrila-Dintinjana, opisujući protokol KBC-a Rijeka za bolesti dojke. "Stoga nemamo informacija da se pacijentice nisu javile preuzeti PHD (patohistološka analiza uzoraka nakon biopsije tumora, op. a.)", dodala je.
Pacijentice kojima se na pretrazi pronađe sumnjiva tvorba liječnik odmah dodatno upozorava da moraju svakako podignuti PHD nalaz. Nakon što je zgotovljen, PHD nalaz dolazi u jedinicu za Endoskopiju. Uz nalaz i procedure, pacijentica dobije ceduljicu s brojem telefona i napomenom da ga treba preuzeti kroz 10-15 dana. "Ovlašteni liječnik odvaja sumnjive nalaze i nalaze koji potvrđuju malignu bolest. Kada pacijent dođe na šalter podignuti takav nalaz, administratorica obavještava nadležnog liječnika, koji potom pacijentu uručuje nalaz, razgovara s pacijentom i upozorava ga na ozbiljnost situacije te upućuje da se žurno javi ili u kiruršku ili u gastroenterološku ambulantu", opisala je proceduru za Novosti, ponovivši ključni detalj, svojevrsno osiguranje za slučaj da dođe do nesporazuma u komunikaciji s pacijenticom. "Ako se pacijent ne javi i ne podigne PHD nalaz, tada ga se poziva telefonom."
Praksa najmanje jedne bolnice u Hrvatskoj, one u Rijeci, pokazuje da je priča s Linom Budak mogla biti potpuno drugačija, i za njeno zdravlje i za hrvatsko zdravstvo. Samo, prije toga treba je živjeti i raditi u Rijeci umjesto u Zagrebu. U krajnje tragičnoj računici, to bi mogla biti razlika između života i smrti. Ovako je izgubila svaku iluziju o tijelima hrvatskog sustava: na početku su je na porti Klinike za tumore krivo obavijestili da je pokupila sve nalaze, a na koncu natjerali u potragu za spasom u Njemačkoj. Nije pritom zapravo potrebno ekstenzivno opisivanje odluke HZZO-a da hladnom i šupljom birokratskom računicom dovrši posao tako što će odbiti podmirivanje troškova liječenja. Meritum njihova odnosa prema Lini Budak nalazi se u citiranoj poruci predstojnika Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepka Pleštine: "Navodite da ste izgubili povjerenje u hrvatsko zdravstvo – ako je doista tako, onda je možda razumno liječiti se negdje drugdje. No ne na teret HZZO-a."
Šutnja iz udruge za "promicanje kvalitete liječenja"
U namjeri da prikupimo slična iskustva drugih pacijentica u Hrvatskoj, javili smo se nekim od najvećih udruga za zaštitu i promicanje prava pacijenata, s naglaskom na tumor dojke. Poslali smo nekoliko pitanja na službenu e-mail adresu udruge Europa Donna, koja na svojim stranicama navodi da je "krovna udruga za borbu protiv raka dojke u Hrvatskoj". Osnovana 1993. godine na Onkološkom institutu u Milanu, njena hrvatska podružnica "radi na podizanju svijesti žena o raku dojke, promiče edukaciju, rano otkrivanje, optimalno liječenje, medicinsku i psihosocijalnu rehabilitaciju, palijativnu skrb kao i na povećanju sredstava za istraživanje same bolesti". Udruga je još naglasila da radi na "promicanju kvalitete liječenja te bolesti". U njihovom statutu među ostalim piše da su im ciljevi "zauzimanje za odgovarajuću edukaciju zdravstvenih profesionalaca", "raspoznavanje dobre prakse i poticanje njenog razvoja" i "pružanje pomoći pri ostvarivanju psihološke i socijalne zaštite, te rehabilitacije osoba koje su oboljele od raka dojke". Ne postoji dakle relevantnija adresa za postavljanje navedenih pitanja. S obzirom na proklamiranu misiju njihova rada, nazire se zaključak da su trebali pružiti i sve oblike pomoći i podrške Lini Budak. No umjesto sadržajnog odgovora, Novosti su od Europa Donne zaprimile tek jednu rečenicu. "Poštovani, nažalost, nisam Vam u mogućnosti odgovoriti na pitanja." Odgovor je potpisala doktorica Vesna Ramljak, predsjednica Europa Donna Hrvatska. Ramljak je i voditeljica odjela za onkološku patologiju i kliničku citologiju u KBC-u Sestre milosrdnice, dakle ista osoba koja je po objavi intervjua Line Budak stala u obranu Klinike u kojoj radi i nadležnog doktora koji je bio dodijeljen ovoj pacijentici. "Mi svi u bolnici smo užasnuti jer u ovim uvjetima radimo najbolje što možemo, svi volimo i poštujemo dr. Andreja Rotha i ovaj linč na kolegu je više nego prostački! Ne lamačite jezičinama uzalud i bespotrebno!" napisala je tada Vesna Ramljak. Kao predsjednica udruge koja bi se trebala brinuti o "promicanju kvalitete liječenja" pacijentica, ona nije bila u "mogućnosti odgovoriti na pitanja". Na stranici udruge piše da je potpredsjednica Tamara Grgić Erdeljac, a članice predsjedništva Đana Atanasovska, Martina Drakulić, Željka Fuček, Vlatka Kelemen, Jelena Mucić i Sanja Šutej.
