Hrvatska će početi obilježavati 3. maj kao Dan sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu. Kako je objašnjeno u prijedlogu Vlade, taj datum je izabran kao trajni podsjetnik na ubojstvo šestero djece u Slavonskom Brodu trećeg dana maja 1992. godine.
Anja Šimpraga, SDSS-ova saborska zastupnica, kazala je da stradanje djece u ratnim strahotama otvara duboko moralne i etičke dileme – pitanja kolektivnog sjećanja, suočavanja s prošlošću, ali i odgovornosti za budućnost.
"Sjećanja moraju biti cjelovita, iskrena i lišena bilo kakvih manipulacija. Kada govorimo o stradanju djece, moramo biti posebno osjetljivi. Govorimo o najnevinijim žrtvama rata, o djeci čiji su životi prekinuti ili trajno obilježeni konfliktom koji nisu mogli razumjeti, a kamoli skriviti", navela je Šimpraga i dodala da obaveze iz Konvencije o pravima djeteta ne smiju biti proizvoljne.
"I sama sam svoje iskustvo ispričala za ovom govornicom; stradanje djece nije samo fizičko ubijanje. Ono je i izgubljeno djetinjstvo, prognanstvo, izbjeglištvo, život bez roditelja, bez doma, bez sigurnosti. Stradavanje je i prisilan prekid djetinjstva, a djetinjstvo se ne može vratiti. Zato je važno da u ovom danu sjećanja obuhvatimo svu stradalu djecu, ne samo ubijenu, već i ranjenu, ne samo fizički, već i psihički", objasnila je.
Šimpraga je izjavila da se s jednakom tugom sjećamo mučki ubijene Aleksandre Zec iz Zagreba, Danijele Roknić iz Karlovca, Slobodana i Gorana Čengića iz Ervenika, Daria i Tomislava Jurića iz Kostrića, svakog djeteta iz Slavonskog Broda, Gline, Vukovara, Pakoštana, Medviđe, Škabrnje...
"Ne dopustimo da za bilo koje dijete kažu da je 'ratna šteta', kao što je iskazano nepravomoćnom presudom zagrebačkog Općinskog suda za ubijenu djecu na Petrovačkoj cesti. Pitam one koji bi dijelili djecu: kako biste vi objasnili majci koja je izgubila dijete da njena bol, njene suze, njena patnja, vrijede manje samo zato što je druge nacionalnosti? Kako biste pogledali u oči djeci koja su preživjela, ali nose trajne ožiljke i rekli im da su njihove patnje manje važne zbog njihovog imena, vjere ili porijekla? Bol djeteta nema nacionalni predznak", kazala je Šimpraga, referirajući se na nepriznavanje statusa žrtava djeci ubijenoj u izbjegličkoj koloni tokom VRO "Oluja" 1995. godine.
