Novčanu kaznu od 200 eura Nikola Škarić zaradio je zato što je 13. oktobra 2023. godine na balkonu stana u Zagrebu izvjesio palestinsku zastavu. Govori nam da mu je policija kucala na vrata na temelju anonimne prijave. Zastavu su mu oduzeli i uručen mu je prekršajni nalog. Karli Crnčević policija je kucala na vrata stana u Zagrebu 21. novembra lanjske godine zato što je palestinsku zastavu stavila na prozor. Zastavu je morala maknuti dok je policajac bio u stanu, ali kaže nam da srećom nije dobila novčanu kaznu.

Tog je istog novembra, pet dana kasnije, neočekivani posjet policije na svojoj zagrebačkoj adresi doživio i Borna Lozo. Priča nam da ga je, po navodima policajca, zbog palestinske zastave izvješene na ogradi balkona prijavila susjeda s trećeg kata zgrade koja gleda na njegov balkon. Zastava mu je oduzeta, uručen mu je prekršajni nalog i izrečena kazna od 200 eura, od čega je na kraju platio dvije trećine iznosa plus trošak prekršajnog postupka, ukupno 145.27 eura.

Osmoga marta ove godine policija je u Rijeci na Noćnom maršu privela prorektora riječkog sveučilišta Gordana Jelenića zato što je na maršu držao – pogađate već – palestinsku zastavu. Policijska uprava primorsko-goranska potvrdila je da su "tijekom održavanja javnog okupljanja u Rijeci, policijski službenici zamijetili muškarca koji nosi zastavu strane države nakon čega su ga doveli u nadležnu policijsku postaju radi utvrđivanja prekršaja".

Zbog prekršaja iz članka 26. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("isticanje zastave strane države bez općeg poziva društveno-političke organizacije ili bez odobrenja organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove") Jeleniću je uručen prekršajni nalog. Zastava mu je oduzeta i određeno je da mora platiti novčanu kaznu od 200 eura.

Poziv na mir ne može biti kažnjiv. S druge strane, kad su u pitanju ustaški simboli koji su zabranjeni i kojima se potiče na mržnju u društvu, na njih se ne reagira uvijek i ne reagira se na isti način kao u ovom slučaju – kaže Lina Budak

- Prvo, taj zakon je prastar, pregazilo ga je vrijeme i treba ga mijenjati. Drugo, Republika Hrvatska još uvijek nije priznala Palestinu kao državu, pa je pitanje kako isticanje palestinske zastave može biti prekršaj. Već na prvi pogled je jasno da se u takvim slučajevima ne radi o prekršaju, jer ne govorimo o stranoj državi koju Hrvatska priznaje kao takvu - komentira za Novosti recentni slučaj u Rijeci odvjetnica Lina Budak.

Budak dodaje da bi nošenje palestinske zastave na Noćnom maršu u kontekstu sadašnjice valjalo promatrati kroz mirotvornu prizmu, kao isticanje želje da se rat na tom području što prije zaustavi.

- Poziv na mir ne može biti kažnjiv. Važno je dozvoliti građanima da ističu svoje vrijednosne stavove, što se ovakvim potezima dovodi u pitanje. S druge strane, kad su u pitanju ustaški simboli koji su zabranjeni i kojima se potiče na mržnju u društvu, na njih se ne reagira uvijek i ne reagira se na isti način kao u ovom slučaju. Za isticanje takvih simbola često se navode posebne okolnosti, nalaze se razni razlozi za opravdanja. Takvom praksom građanima se šalje loša poruka, što nije dobro za slobodu i demokraciju u društvu - zaključuje odvjetnica.

Privođenje prorektora Jelenića medijima je komentirala i rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija, koja se svojom izjavom primarno pobrinula da se Sveučilište slučajno javno ne pozicionira kao iole propalestinsko. Istaknula je da je Jelenić na Noćnom maršu sudjelovao kao "privatna osoba, a ne kao predstavnik institucije" i da "ima pravo na slobodno mišljenje i iskazivanje svojeg stava o pitanju Palestine".

Dodala je da joj je poznato da će se Jelenić na prijavu žaliti "s uvjerenjem da nije prekršio niti jedan zakon Republike Hrvatske". Time je dodatno podcrtala da se, što se nje kao rektorice tiče, ovdje radi isključivo o Jelenićevim uvjerenjima, bilo o Palestini ili o Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Prijić-Samaržija ostaje tako dosljedna dosadašnjoj politici upravljanja riječkim sveučilištem.

Novosti su već pisale o prosvjednim akcijama u znak solidarnosti s narodom Palestine koje su lani održane na Sveučilištu u Rijeci. Akcijama se htjelo ukazati na pasivnost akademske zajednice oko genocida u Gazi i dovesti u pitanje problematično partnerstvo tog sveučilišta s njemačkom kompanijom Lirsen, koja je poznata po gradnji superjahti za megabogataše, ali i proizvodnji vojnih brodova. Transparentom "Radimo li brodove za ratne zločince?" aktivistkinje su skrenule pozornost na primarni biznis njemačkog brodograditelja, a to su vojni brodovi i tehnologija.

Zanimalo nas je tada smatra li uprava Sveučilišta u Rijeci vojno poslovanje sveučilišnog partnera problematičnim, ali umjesto odgovora na to pitanje Prijić-Samaržija poslala nam je dvije kartice teksta u kojima se opisuju inovacijski sustavi, okviri za poticanje transfera znanja, nagrade za poduzetništvo, filantropska djelovanja, stupovi ulaganja u zajednicu... Ukratko, bila je to prava mala kompilacija termina iz poduzetničke ezoterije.

U Jelenićevom slučaju Prijić-Samaržija naglašava da "na Sveučilištu u Rijeci poštuju i njeguju akademske slobode i društveni angažman svih svojih djelatnika, nastojeći kultivirati prostor etičnog, slobodnog i aktivnog stava o svim pitanjima". A kako se taj prostor kultivira vidimo i iz najave domaćinstva konferencije "o povezanosti i pomorskoj sigurnosti" koja će se 14. marta održati na tom sveučilištu.

Konferenciju organiziraju Centar za napredne studije Jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci, Veleposlanstvo Kraljevine Danske u RH i jedna od najvećih svjetskih brodarskih kompanija Mersk, koja je samo prošle godine isporučila tisuće tona vojne opreme u Izrael i tako izraelske vlasti održala obilato naoružanima tijekom genocida u Gazi.

Krajem februara ispred sjedišta kompanije u Kopenhagenu organiziran je veliki protest kojim se tražilo prekid isporuke vojne opreme u Izrael, a tijekom protesta uhićeno je dvadesetak aktivistkinja i aktivista.

Globalnu kampanju Mask Off Maersk već godinu dana predvodi Palestinski pokret mladih, a dosad su, između ostalog, uspjeli izazvati obustavu rada u luci u Nju Džersiju i izboriti blokadu dva Merskova broda u luci Alhesiras u Španjolskoj. Za Mask Off Maersk u Rijeci kao da nisu čuli, ili u karnevalskom gradu naprosto previše vole maske – padaju palestinske zastave, a na ma(er)ske ćemo morati još malo pričekati.