Inicijativa vlasti Republike Srbije da i svi Srbi u regiji i dijaspori povodom drugog po redu Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji se slavio u srijedu, istaknu na svojim pročeljima srpske zastave, u Hrvatskoj je dočekana u najmanju ruku kao neprihvatljiva. Iz HDZ-a su poručili da bi se radilo o provokaciji i kršenju zakona jer je Zakonom o javnom redu i miru nedopušteno pojedinačno vješanje zastava drugih država. Za Most je riječ o pokušaju nastavka velikosrpske politike i svojatanju hrvatskog teritorija, dok u SDP-u ističu da manjine imaju pravo na svoje simbole, ali i da ne žele vjerovati da u Hrvatskoj može doći do scena kakve smo gledali u nedjelju na Cetinju ili u Hrvatskoj 1990-ih godina.
Na prozivanja je odgovorio predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac koji je na tiskovnoj konferenciji u utorak preduhitrio još teže optužbe, kada je kazao da Hrvatska ima propisana pravila korištenja zastava drugih zemalja te da je od velike važnosti da Srbi u Hrvatskoj poštuju te zakone. "Poštujemo i Srbiju i Hrvatsku i pravne poretke koje vrijede u obje države", kazao je Pupovac.
Istom je prilikom, međutim, objasnio da srpska zajednica u Hrvatskoj ima svoju službenu zastavu – narodnu zastavu Srba, koja u središnjim prostorijama SNV-a u Zagrebu stoji uz zastave Republike Hrvatske i Europske unije. Radi se o srpskoj crveno-plavo-bijeloj trobojci bez grba, koja je nalik narodnoj zastavi Republike Srbije. Srbija, naime, ima dvije službene zastave – državnu zastavu trobojku s grbom pomaknutim ulijevo i narodnu zastavu bez grba, obje u omjeru 2:3, dok narodna zastava Srba u Hrvatskoj ima omjer 1:2.
Primjerice, Statutom Grada Vukovara određeno je da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti i isticati simbole i zastave nacionalne manjine
Pupovac je podsjetio da je ta zastava priznata Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i da je se nitko ne treba plašiti. Također je rekao da SNV poštuje hrvatske zakone, ali i upozorio da srpska zajednica u Hrvatskoj očekuje da se poštuje i zakon koji nacionalnim manjinama i njihovim organizacijama dopušta da svoju službenu zastavu javno postave na zgradama u kojima djeluju.
Kako bi onima koji ne znaju, ali i onima koji se prave da ne znaju, objasnili o čemu se radi, potrebno se vratiti 15 godina unatrag. Krajem travnja 2006. Savjet za nacionalne manjine suglasio se s odlukom o zastavi srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj koju je prethodne godine donijela Nacionalna koordinacija Vijeća srpske nacionalne manjine. Radilo se o već spomenutoj srpskoj trobojci, bez ikakvih simbola. Savjet je također odredio da se zastava službeno ističe sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina prema kojima su općine, gradovi i županije dužni Statutom propisati službenu uporabu i način korištenja zastave.
Što kaže spomenuti Ustavni zakon donesen još 2002. godine, u vrijeme koalicijske vlade Ivice Račana? Prema članku 14., slobodna je upotreba znamenja i simbola nacionalnih manjina i obilježavanje njihovih praznika. "Uz službenu uporabu znamenja i simbola Republike Hrvatske nacionalne manjine mogu isticati odgovarajuće znamenje i simbole nacionalnih manjina. Kada se izvodi himna i/ili svečana pjesma nacionalne manjine, obvezatno se prije nje izvodi himna Republike Hrvatske", stoji u zakonu, uz napomenu da su jedinice lokalne samouprave i područne regionalne samouprave dužne statutom propisati službenu upotrebu i način korištenja zastave i simbola nacionalnih manjina. Kaže se također da Koordinacija vijeća nacionalnih manjina može donositi odluke o znamenju i simbolima i načinu obilježavanja praznika uz suglasnost Savjeta za nacionalne manjine, kao što je u slučaju srpske manjine bilo 2005. godine, kada je Srpsko narodno vijeće, kao nacionalna koordinacija vijeća srpske manjine, uputilo Savjetu zahtjev za davanje suglasnosti na Odluku o zastavi srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, a Savjet to 2006. godine i odobrio.
Da se ne radi o mrtvom slovu na papiru, kao što je čest slučaj kad se govori o nekim drugim primjerima manjinskih prava propisanih Ustavnim zakonom, govore statuti nekih gradova u kojima je dopušteno isticanje službene narodne zastave Srba u Hrvatskoj. Primjerice, Statutom Grada Vukovara određeno je da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti i isticati simbole i zastave nacionalne manjine koji se, uz zastavu Republike Hrvatske, mogu isticati na ustanovama nacionalnih manjina i u svečanim prigodama značajnima za manjinu. Slično stoji i u Statutu Općine Gračac kojim je također predviđeno da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo koristiti i isticati svoje simbole i zastave. Određeno je i da se zastava nacionalne manjine može isticati na poslovnim zgradama u kojima manjina ima sjedište i u svečanim prigodama značajnim za manjinu, i to uz zastavu Republike Hrvatske i zastavu Općine Gračac.
Statut Općine Dvor kaže da manjine imaju pravo na isticanje svojih simbola i zastave zajedno sa zastavom i grbom RH na dan Općine Dvor, dane državnih blagdana, kao i na dane praznika srpske nacionalne manjine te da zastava srpske manjine bude stalno istaknuta na zgradi Općine Dvor, zajedno sa zastavom Republike Hrvatske. U Dvoru je u svečanim prilikama, uz izvođenje hrvatske himne, slobodno izvođenje himne ili svečane pjesme srpske nacionalne manjine. Takve odredbe imaju i neke druge lokalne jedinice.
Srbi u Hrvatskoj, dakle, imaju pravo svoju službenu zastavu isticati na svojim institucijama, što u nekim općinama i gradovima i rade. U drugima, poput Zagreba, to ne rade, iako i Statut Grada Zagreba predviđa to pravo, jer su, kako je rekao Pupovac na presici, ionako svako malo pred sjedištem SNV-a izloženi prijetnjama, uvredama i drugim incidentima, kao što je bilo paljenje primjeraka tjednika Novosti. Kakvi su pomaci napravljeni u odnosu na 2006. godinu svjedoči i ova izjava Milorada Pupovca dana prije 15 godina. "Zastava će se moći koristiti kako je to predviđeno tek kad se steknu uvjeti koji neće poremetiti normalan tijek povjerenja i ostvarivanja manjinskih prava u Hrvatskoj", rekao je 2006. Pupovac. Godine 2021. situacija nije puno bolja. "Odgovor na pitanje zašto se ne vije zastava Srba u Hrvatskoj u Zagrebu je jasan: nisu stečeni uvjeti. Zato pozivam da svi skupa učinimo da se više poštuje i srpski jezik i ćirilica kao pismo. Te tolerancije danas nema, kao što u javnoj svijesti nema osjećaja da su Srbi uskraćeni za to pravo", objasnio je Pupovac.
