Novosti

Politika

Kud plovi riječki brod?

Dok aktivisti upozoravaju da se ne propituje odnos Sveučilišta u Rijeci i kompanije Lürssen, povezane s izgradnjom brodova koje koristi izraelska vojska, rektorica kaže da prema njihovim informacijama, partneri Sveučilišta ne proizvode brodove za izraelsku vojsku

Large rijeka  1

Akcija održana na Sveučilištu u Rijeci (foto Privatna arhiva)

Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara u Zagrebu je primio veleposlanika Države Izrael Garyja Korena i naglasio dobre i prijateljske odnose s Državom Izrael. Ponovio je osudu terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra. Veleposlanik Koren zahvalio je Hrvatskoj na kontinuiranoj potpori koju pruža Izraelu, "kao jedan od najsnažnijih podupiratelja". Izrazio je želju za "daljnjim jačanjem međuparlamentarne suradnje kroz zajednički rad vanjskopolitičkih odbora i skupina prijateljstva". Datum ove srdačne razmjene bio je 27. juna.

U Rijeci je održan drugi po redu Europski forum. Tema foruma prijemčivo je naslovljena "Otporna budućnost za maritimne inovacijske ekosustave". Zajednički su ga organizirali Sveučilište u Rijeci, Lürssen Design Center Kvarner i Maritime Center of Excellence, a okupio je međunarodne i domaće aktere iz područja visokog obrazovanja, znanosti i poslovnog sektora. Na forumu je službeno predstavljena i Zaklada Lürssen, koja za cilj ima "ulaganja u edukaciju mladih koji će svoja znanja i rad posvetiti pokretanju zelene tranzicije i digitalne transformacije". Kao predsjednica Upravnog odbora Zaklade predstavljena je rektorica Sveučilišta u Rijeci Snježana Prijić-Samaržija. Datum ove razmjene izvrsnosti bio je 21. juna.

U istom tjednu na Sveučilištu u Rijeci održana je konferencija CEEISA-ISA iz međunarodnih odnosa, a tijekom konferencije kolektiv YugoslavWomen+ organizirao je nekoliko akcija, među kojima i prosvjedno okupljanje 21. juna. Koliko nam je poznato, bile su to prve prosvjedne akcije u znak solidarnosti s narodom Palestine održane na Sveučilištu u Rijeci. Akcijama se htjelo ukazati na pasivnost akademske zajednice oko genocida u Gazi i dovesti u pitanje problematično partnerstvo Sveučilišta u Rijeci s njemačkom kompanijom Lürssen, poznatoj po gradnji superjahti za megabogataše, ali i proizvodnji vojnih brodova.

Novosti su već pisale kako Lürssen lagano preuzima Rijeku putem koncesija nad ekskluzivnim lokacijama u centru grada i planova izgradnje marine za megajahte i popratne luksuzne sadržaje. Osim političara i medija, servisira ih i dio akademske scene, odnosno Sveučilište u Rijeci (UNIRI) koje je Lürssenu jedan od najznačajnijih partnera.

- Odnos sa Sveučilištem za koje se upravo Lürssen ispostavlja kao jedan od najvažnijih partnera javno se ne propituje. Tako UNIRI djeluje kao platforma za raznorazni washing Lürssena i brendiranje te firme kao poželjnog partnera - govori nam Marta Baradić, jedna od sudionica protestne akcije na Sveučilištu u Rijeci.

Akciji je prisustvovala prvenstveno kao prvostupnica kulturologije, danas doktorandica s adresom na širem riječkom području, kao i članica raznih kolektiva, među kojima je i Studentice za Palestinu. Transparentom "Radimo li brodove za ratne zločince?" aktivistkinje su htjele skrenuti pozornost na primarni biznis i ekspertizu njemačkog brodograditelja, a to su vojni brodovi i tehnologija.

- U najmanju je ruku smiješno takvu firmu odabrati za sugovornika za teme zelene tranzicije i društveno odgovornog poslovanja. Lürssen je sudjelovao u dizajnu i izgradnji vojnih brodova koje trenutno koristi izraelska vojska i smatram da je važno ne stati na simboličkim akcijama, već javne institucije pozvati na odgovornost koja se očituje u vrlo opipljivom materijalnom smislu - kaže Baradić.

Pri predstavljanju Zaklade Lürssen istaknuto je da uspostavljanje partnerstva između obrazovnih institucija i Lürssena omogućuje studentima da "steknu uvid u stvarni svijet i bolje razumiju izazove industrije". O izazovima industrije u Lürssenu zaista znaju mnogo – prije tri godine odvojili su vojni dio poslovanja kroz kompaniju NVL Group (ranije poznata kao Lürssen Defense), koja sada gradi i popravlja sve klase mornaričkih brodova za njemačku mornaricu i druge mornarice širom svijeta. "Služimo vrlo različitim i sve heterogenijim tržištima i ciljnim skupinama. Osim toga, raste složenost u civilnoj i vojnoj brodogradnji", objasnio je tada Friedrich Lürßen, dioničar Lürssen grupe. Kako bi "optimalno iskoristili vještine brodograditelja i infrastrukturu na vlastitim lokacijama brodogradilišta", donesena je odluka da se kompanija razdvoji, ali su obje divizije (sa svim povezanim tvrtkama) ostale dio Lürssen grupe, koja je i dalje obiteljski vođena.

Četiri vojna broda, korvete klase Sa'ar 6 za izraelsku su mornaricu zajednički u Njemačkoj proizveli German Naval Yards Kiel i ThyssenKrupp Marine Systems (TKMS). Ugovor o proizvodnji potpisan je 2015., a projekt je djelomično subvencionirala njemačka vlada. Njemačka je i ranije pomagala financiranje izraelske mornaričke vojne opreme, poput podmornica. IDF-ova mornarica je mala, ali moćna, raspoređena između tri baze u Haifi (glavna baza), dok su većina jedinica i najsuvremeniji raketni čamci smješteni u Ašdodu, a strateški je važna i baza u Eliatu, na Crvenom moru. Prva od četiri korvete puštena je u pogon 2018., a posljednja u decembru lanjske godine. Očekuje se da će izraelskoj mornarici služiti idućih 30 godina.

Iako u proizvodnji izraelskih korveta Lürssen grupa nije sudjelovala kao nositelj projekta, German Naval Yards Kiel i Lürssen povezane su firme koje su i ranije surađivale. Prije četiri godine razmatralo se i službeno spajanje njihovih aktivnosti u sferi vojne brodogradnje. Kroz Lürssen Logistics osigurane su specifične prilagodbe dizajna, kao i integracija različitih složenih sustava u izraelske korvete.

Komentar oko poslovnih aktivnosti Lürssena, koje između ostalog uključuju i takve suradnje, zatražili smo i od rektorice riječkog Sveučilišta Snježane Prijić-Samaržija. Zanimalo nas je kako se Sveučilište postavlja prema tome i smatra li se vojno poslovanje sveučilišnog partnera problematičnim. U odgovoru koji nam je Prijić-Samaržija poslala dobili smo dvije kartice teksta u kojima se opisuju inovacijski sustavi Sveučilišta, okviri za poticanje transfera znanja, nagrada Entrepreneurship and Engagement Excellence Award in Higher Education koju je UNIRI dobio 2022., filantropsko djelovanje Zaklade Lürssen, stupovi ulaganja u zajednicu, koncepti održivosti i javne dobrobiti. Na samom kraju te maglovite filantropske poslanice po STEM-u samo se jedna rečenica dotiče pitanja koje smo postavili, i glasi: "Prema našim provjerenim informacijama, Lürssen Design Center Kvarner i Maritime Center of Excellence, kao niti matična tvrtka u Njemačkoj, ne proizvode brodove za izraelsku vojsku."

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više