Dvanaestero zaposlenika hrvatske podružnice američke farmaceutske kompanije Janssen otpušteno je početkom prošle godine iz firme nakon kršenja etičkih pravila poslovanja.
Većina je, uključujući top menadžere, dobila izvanredni otkaz, a neki su dogovorili sporazumni raskid radnog odnosa.
Okolnosti ove kadrovske čistke istražuje USKOK, što je za Novosti potvrdio glasnogovornik Sergej Abramov.
Janssen je dio korporacije Johnson&Jonhson, a u Hrvatskoj broji skromnih 25-30 zaposlenih, iako zbog visokog udjela skupih lijekova na listi HZZO-a u onkologiji, dermatologiji, gastroeneterologiji, hematologiji i psihijatriji, drži peto mjesto po udjelu na našem tržištu.
S obzirom da je, dakle, otpuštena gotovo polovica zaposlenih i upravljački vrh, radi se o događaju bez presedana unutar zajednice proizvođača inovativnih lijekova u Hrvatskoj.
Davne 2004. godine, nakon što se otkrilo podmićivanje nekih od najpoznatijih hrvatskih liječnika, u tvrtki Pfizer su otkaz dobila samo dvojica zaposlenika.
U tvrtki Farmal je 2012. godine smijenjena kompletna uprava, ali to se dogodilo tek nakon USKOK-ove akcije Hipokrat koja je završila pravomoćnim presudama za davanje i primanje mita protiv čak 323 optuženika, uglavnom liječnika.
Pfizer i Janssen su slučajevi koje su firme htjele sačuvati kao internu stvar, ali su ipak završili u medijima, zbog interesa za sektor zdravstva i državne liječnike koji su u problematičnom odnosu s industrijom.
Izvori Novosti i dokumentacija koja nam je u posjedu govore da su prošlogodišnji potresi u Janssenu posljedica vrlo sličnog scenarija kakav je već viđen u Pfizeru, samo s različitim inkriminacijama.
Nakon interne prijave koja je narušila odnose unutar firme, Johnson&Johnson je u svibnju 2021. godine poslao revizorsku kuću Ropes&Gray da istraži što se događa u hrvatskoj podružnici i sačini izvještaj koji je, kako se pokazalo, teško kompromitirao veći dio uprave i neke terenske agente.
Strani su revizori prije skoro dvadeset godina na isti način istražili svaki detalj u Pfizerovom poslovanju u Hrvatskoj.
Izvještaj odvjetničke kuće je, jasno, poslovna tajna, što je potvrđuje i dopis koji smo dobili iz Janssenovog ureda za Srednju Europu i Baltik.
"Janssen ima vrlo jasna pravila poslovanja u skladu s najvišim etičkim standardima i našim Kodeksom. Načelno, ne raspravljamo javno o internim stvarima kompanije", stoji u kratkom odgovoru na pitanje o razlozima za masovne izvanredne otkaze.
Iako kratak i nemušt, ovaj je odgovor ipak neizravna potvrda da su u hrvatskom Janssenu bila kompromitirana "jasna pravila u poslovanju" i „najviši moralni standardi”, pa je kompanija u tišini napravila sve da počisti situaciju i tvrtku zaštiti od inkriminacija.
U tišini, međutim, ne može proći pitanje što se događalo u odnosu hrvatskih liječnika i Janssena.
Prema navodima više izvora iz firme, otkriven je alarmantno neoprezan odnos uprave i terenskih radnika prema nelegalnom uzimanju podataka pacijenata u hrvatskim bolnicama, s ciljem da se doznaju informacije o propisivanju i prodaji Janssenovih i konkurentskih proizvoda.
O čemu se radi i kako to točno izgleda?
Farmaceutske kompanije, preko američke tvrtke IMS Health (Intercontinental Marketing Services Health), primaju poslovne informacije o propisivanju njihovih i konkurentskih lijekova na globalnom tržištu, no na taj se način ne može dobiti slika o stanju na mjestu pružanja zdravstvene zaštite, niti ostvariti kontrola nad liječnicima koji odlučuju koji će lijek dati pacijentima na pojedinačnim mjestima.
U ovom je slučaju USKOK-u prijavljeno da su agenti prodaje, na poticaj uprave, od bolničkih specijalista tražili i dobijali na uvid podatke o pacijentima koji primaju konkurentski lijek, a zatim je tvrtka kroz formalno legalnu suradnju s istim liječnicima preko autorskih ugovora za predavanja, kongrese, seminare, itd., zapravo plaćala nezakoniti protok zaštićenih informacija.
Nakon nekog vremena, kažu naši izvori, uočilo se da određeni liječnici drže određeni sektor u svojim rukama i da ih tvrtka favorizira kao suradnike, vjerojatno zato jer osiguravaju sve što tvrtka od njih traži.
U tome je najbitniji cilj da količina propisanog Janssenovog lijeka bude barem jednako zastupljena kao i proizvod konkurentske tvrtke.
Da je priča vjerodostojna, potvrđuju Viber poruke, koje su u posjedu Novosti, iz kojih se vidi da su zaposlenici Janssena imali posebnu grupu za komunikaciju o prodaji lijekova protiv raka prostate zaštićenog naziva Erleade i Zytiga (skraćenice Erl i Zy) u kojoj se spominje broj prodanih lijekova za istu bolest Astellasove Xtandije (skraćenica Xt).
Iz prepiske s Viber grupe zaposlenika Janssena o prodaji lijekova protiv raka prostate zaštićenog naziva Erleade i Zytiga (skraćenice Erl i Zy) u kojoj se spominje broj prodanih lijekova za istu bolest Astellasove Xtandije (skraćenica Xt) zatamnili smo imena članova i liječnika
Ovim smo povodom kontaktirali i pokušali kontaktirati skoro sve otpuštene zaposlenike Janssena, pa i neke izvan Hrvatske, no većina ih nije odgovarala na poruke, a neki su se javili samo da bi pristojno kazali da ne žele davati nikakve izjave i da su u postupku dokazivanja svoje nevinosti pred radnim sudovima.
Među njima je i Dren Glamuzina, bivši direktor Janssena.
Zaposlenica koja je sama otišla, navodno pod strašnim pritiscima, za Novosti je kazala da se uopće ne želi vraćati u to razdoblje života.
Na poruke ne odgovara ni Brigita Slapnik iz Slovenije koja je u J&J-u usred događaja bila zadužena za praćenje standarda poslovanja i pridržavanje etičkih kodeksa.
Ipak, iz dva smo izvora uspjeli dobiti potvrdu da je uvid u osobne podatke pacijenata radi kontrole propisivanja lijeka u hrvatskim bolnicama bila česta i važna praksa, na koju je uprava tjerala terenske agente prodaje.
“Jedna je kolegica bila šokirana kada je ušla u liječničku sobu na odjelu hematologije velike kliničke bolnice u Zagrebu, a liječnik okrenuo ekran računala prema njoj, pa rekao da on ide nešto obaviti, a da se ona 'samo posluži'. To je javno rečeno na sastanku. Kolegicu je uhvatila panika što bi se dogodilo da je u tom trenu netko ušao u ordinaciju“, kaže nam osoba koja je bila u terenskom timu.
Druga osoba svjedoči da se unutar firme kritičnih dana spominjao jedan od najpoznatijih hrvatskih onkologa i njegov poslovni odnos s menadžericom tvrtke, zbog navodne bizarne interne upute da nitko od terenskih agenata ne treba komunicirati s njim jer to „sređuje direktorica“.
“To nema veze sa sumnjom u neku privatnu relaciju, nego se spominjao VIP tretman za važnu uslugu osiguranja proporcionalnog propisivanja lijeka za rak prostate“, kaže naš izvor.
S tim je povezana i druga inkriminacija, naime, da su se liječnici angažirali s privatnih mailova, WhatsApp grupa, itd.
„Međutim, otkriven je i paradoksalan pojedinačni slučaj obrnute prakse – jedna je menadžerica navodno liječniku poslala što treba govoriti o lijeku kao nezavisni stručnjak sa službenog maila. Za to je liječnik plaćen i iza takvog aranžmana ne smijete ostaviti trag, tvrdi naš izvor.
Treća inkriminacija koja je došla do USKOK-a je plaćanje liječnika za Zoom predavanja zadanom broju drugih liječnika, koji su potom lažno prijavljivani s računala zaposlenika tvrtke, da bi se propisana kvota ispunila.
“Za to se doznalo nakon što se prečesto viđalo imena i prezimena liječnika sa zatamnjenim ekranom, a bilo je neobično i to što ti stručnjaci ne sudjeluju u raspravi. Onda je slučajno jedan zaposlenik u razgovoru s tim sudionicima predavanja doznao da toga dana uopće nisu bili prijavljeni i da čak nisu čuli za predavanje”, tvrdi nam naš izvor.
Iz prepiske s Viber grupe zaposlenika Janssena o prodaji lijekova protiv raka prostate zaštićenog naziva Erleade i Zytiga (skraćenice Erl i Zy) u kojoj se spominje broj prodanih lijekova za istu bolest Astellasove Xtandije (skraćenica Xt) zatamnili smo imena članova i liječnika
Praksa neovlaštenog uvida u podatke pacijenata poznata je među ljudima iz industrije, koji tvrde da u Hrvatskoj u tome doslovno nema granica.
“Mi smo jedna od onih zemalja na koje industrija gleda kao na El Dorado. Mali smo, ali smo otvoreni za kršenje zakona. Problem za industriju počinje s GDPR-om i to je, možda, razlog, ovih događaja u Janssenu“, svjedoči nam stručnjak koji je dugo u farmaceutskom sektoru.
Naime, prema Općoj uredbi o zaštiti podataka EU u slučaju kršenja GDPR-a u više zemalja kaznu propisuje EU nadzornik za zaštitu podataka, a ona može ići do 4 posto ukupnog godišnjeg prometa tvrtke, što je najveća moguća financijska kazna u bilo kojem prekršajnom području.
Zato će na svako curenje informacija o kršenju GDPR-a korporacija reagirati ovako kako je reagirao Janssen - temeljitom istragom i žestokim sankcijama - kako se taj prekršaj ne bi pribrojio prekršaju u nekoj drugoj EU zemlji i doveo do drakonske financijske kazne.
Kada je tjednik Globus otvorio aferu Pfizer i objavio dokaze o isplatama na austrijskim računima liječnika proporcionalno propisanoj količini lijekova, DORH nije napravio ništa i prilično se osramotio 2012. godine, kada su u nagodbi američkog pravosuđa s Pfizerom potvrđeni navodi Globusa da je tvrtka potplaćivala hrvatske liječnike.
Ministarstvo zdravstva nikada se nije bavilo korupcijom u zdravstvu, osobito ne unosnim poslovima sklopljenim između liječnika u javnom sustavu i farmaceutske industrije.
Iako je u nakon afere Farmal zbog primanja mita od farmaceutske industrije pravomoćno osuđeno više od 300 liječnika, do sada nije napravljeno ništa niti da se stekne uvid u strukturnu narav problema, a kamoli da se počne rješavati.
Slučaj Janssen je sasvim sigurno samo jedan od dokaza da je stanje nepromijenjeno.
