Dok se Vlada Republike Srpske hvali kapitalnim investicijama, subvencijama i grantovima zdravstvenih ustanova, radnici u zdravstvu tvrde da je situacija alarmantna. Povećanje od deset odsto u aprilu 2025. godine vide tek kao prvi korak rješavanja problema neadekvatnog tretmana zdravstvenih radnika.
S povećanjem od 50 eura za medicinske sestre i povećanjem od deset odsto za sve zaposlene, prosječna aprilska plata za medicinske sestre bit će 750 eura, a za ljekare 1200 eura. Prosjek zarade u zdravstvu sa svim povećanjima bit će 875 eura, dok potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 1330 eura, upozoravaju u Samostalnom sindikatu radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske.
- Tražimo sistemsko povećanje plata, kroz usklađivanje koeficijenata i izmjene Zakona o platama, koji i dalje na pravi način ne valorizuje radna mjesta i zanimanja, te i dalje neadekvatno reguliše obračun plata po stručnoj spremi i zanimanjima. Smatramo da zdravstvo ne može više čekati i da naša borba nije borba za dodatne privilegije, već za opstanak zdravstvenog sistema Republike Srpske - poručuje prim.dr. Zorislava Lukić, predsjednica sindikata.
Suočeni sa masovnim odlaskom medicinskih sestara, tehničara i ljekara, naročito mladih kadrova koji ne vide perspektivu u ovakvim uslovima, radnici u zdravstvu upozoravaju da svaki dan bez rješenja znači novi odlazak, nove deficite i novo opterećenje za one koji ostaju.
Plate sada ne kasne a porezi i doprinosi uplaćuju se redovno, tvrde u sindikatu. No, u avgustu prošle godine radnici domova zdravlja na jugu i istoku RS suočili su se sa višemjesečnim kašnjenjem plata te neisplaćenim porezima i doprinosima.
Bio je to period u kome je Savez sindikata RS predstavio „Novi sistem plata“ kojim bi se povećale plate radnicima u odnosu na stručnu i školsku spremu. U Samostalnom sindikatu tada su za Novosti rekli da predloženi novi sistem plata za radnike u zdravstvu mora da donese nekoliko ključnih promjena koje bi značajno uticale na njihove radne uslove i primanja.
Prema njihovom mišljenju, medicinske sestre sa dodatnim specijalizacijama i edukacijom morale bi biti bolje plaćene u odnosu na one sa osnovnom kvalifikacijom. Ipak, osnovni izazov je smanjenje plata direktorima i pomoćnicima direktora, što bi značilo smanjenje jaza između najviših i najnižih primanja u zdravstvenom sektoru, rekli su tada u sindikatu za Novosti.
- Prioritet je oslobađanje sredstava koja bi mogla biti preraspodijeljena radnicima nižih platnih razreda, što bi značilo poboljšanje njihovih ukupnih primanja. Sljedeći korak je uvođenje transparentnosti u dodjelu dodataka na plate. Novi zakon mora da onemogući netransparentno davanje trajnih dodataka na plate za tzv. uspješnost, koja je trenutno često subjektivna i neodgovarajuće mjerena. Ovo bi spriječilo zloupotrebe i osiguralo da dodatke dobiju oni radnici koji zaista doprinose kvalitetu rada i poboljšanju usluga u zdravstvenim ustanovama - rekao je Aleksandar Dragušić, zamjenik predsjednice sindikata.
Problem u kome se nalaze zdravstveni radnici stvorio je dijelom i Sindikat zdravstva i socijalne zaštite, koga je Vlada Republike Srpske smatrala socijalnim partnerom, ocijenili su u Samostalnom sindikatu.
- Njihov nerad i nesposobnost da se suprotstave nepravdi dovode do daljeg slabljenja povjerenja radnika u sindikalni pokret. Umjesto da budu glas radnika, postali su instrument u rukama onih koji žele da održe status quo, za koji su najodgovorniji, i nastavljaju da održavaju svoju poziciju čak i po cijenu pogoršanja uslova rada i smanjenje prava radnika. Ovakva situacija dodatno komplikuje ionako težak položaj zdravstvenih radnika, koji su suočeni sa sve težim uslovima rada, niskim platama i nedostatkom kadrova - rekao je tada Dragušić.
Sindikat zdravstva i socijalne zaštite, umjesto da bude predvodnik u borbi za radnička prava, postao je dio sistema koji ovim radnicima svaki put daje lažnu nadu, a onda ih opet iznevjerava, upozoravao je naš sagovornik.
- Ova situacija ne može i ne smije ostati nepromijenjena, jer radnici zaslužuju sindikat(e) koji će se zaista boriti za njihove interese, a ne organizaciju koja ih svaki put izda - upozorio je.
Koncept dostojanstvene plate i kolektivnog pregovaranja bio je tema skupa u organizaciji Saveza sindikata RS i Panevropskog regionalnog vijeća (PERK) Međunarodne konfederacije sindikata održanog 10. aprila u Banjaluci. Veće plate i bolje organizovanje potrebni su radnicima da bi postigli dobre rezultate u radu, što garantuje ekonomsku, političku i socijalnu sigurnost zemlje, poručeno je na skupu.
- Uskoro ćemo imati nove podatke koliki je profit ostvaren za prošlu godinu i koliki je udio plata u tom profitu. Imaćemo analizu i vidjećemo šta se desilo nakon uvođenja novog sistema plata, šta su dobili radnici, šta socijalni fondovi i šta je ono što treba uraditi kao sljedeći korak. Biće elemenata da se može ići na novo povećanje najniže plate, što će biti predmet budućih razgovora. Nije u redu da radnici imaju male plate, da im se brani sindikalno organizovanje i kolektivno pregovaranje, koje je osnov za uređenje plata. Poslodavci ne razumiju da radnik prodaje svoj rad i da je pravo radnika da pregovara o cijeni rada - rekla je Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske.
Mladi radnici žele da ostanu u zemlji i da na svoj način podrže njen razvoj, zbog čega je neophodno da im se ponude plate koje osiguravaju dostojanstven život, tvrdio je tokom skupa Anton Lepik, izvršni sekretar Panevropskog regionalnog vijeća (PERK).
- Čini mi se da je najnepravedniji sistem plata u ovom dijelu Evrope. Nijedna država ne može biti stabilna ukoliko radnici nemaju dostojanstvene plate, a ono što se dešava u ovim zemljama jeste da mlada kvalifikovana radna snaga odlazi i napušta ove prostore. Radnici moraju biti uključeni u kolektivno pregovaranje, a inspekcija mora da radi svoj posao. Stanje u okruženju je slično. Međunarodna konfederacija sindikata je pokrenula dosta ideja da se više razgovara o konceptu dostojanstvene plate od koje se živi i određeni pomaci su učinjeni - rekao je Lepik.
Radnici u zdravstvu potpisali su krajem januara kolektivni ugovor sa Alenom Šeranićem, ministrom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Ugovoreno je pravo na uvećanje neto plate do 25 odsto za zdravstvene radnike u domovima zdravlja u izrazito nerazvijenim opštinama, imajući u vidu potrebu da se i u najmanjim sredinama obezbijedi dostupnost zdravstvene zaštite za stanovništvo. U skladu sa zahtjevima sindikata, predviđeno je povećanje naknade za noćni rad sa dosadašnjih 35 odsto na 40 odsto neto plate. Dogovor koji nije postignut je povećanje cijene rada sa 159 na 200 KM, što je jedan od narednih koraka u pregovorima.
