Visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosna pitanja Kaja Kallas bila je u trodnevnom posjetu Crnoj Gori, Albaniji i Bosni i Hercegovini kako bi izrazila podršku procesu EU integracija ovih zemalja. Kallas se u Crnoj Gori susrela s predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i EU ambasadorima i predstavnicima civilnog društva. Pozdravila je institucionalne reforme koje se tamo provode, rekavši da Crna Gora "može biti inspiracija drugim državama zapadnog Balkana".
Zahvalila je tamošnjim vlastima na podršci Ukrajini, a zatim i upozorila da "EU neće tolerirati rušenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine". Kallas je naglasila važnost "normalizacije odnosa Srbije i Kosova", te podsjetila kako je EU povećao broj pripadnika svoje sigurnosne misije u regiji u cilju "podrške lokalnim vlastima u održavanju sigurnog okruženja".
U Tirani se susrela s premijerom Edijem Ramom i još nekoliko visokih dužnosnika, gdje je rekla da bi Albanija mogla pristupiti EU 2030. godine s obzirom na to da je "potpuno usklađena s evropskom sigurnosnom politikom" jer je podržala sankcije protiv Rusije i iskazuje "posvećenost vrijednostima EU-a". I u Tirani je upozorila na potrebu normalizacije odnosa Srbije i Kosova, sudjelovala je i na sastanku o sigurnosti i obrani, čiji je cilj "širenje suradnje na područja hibridnih prijetnji, terorizma i upravljanja krizama".
Kallas je posjet završila u Bosni i Hercegovini, gdje je prozvala vodstvo bosanskih Srba zbog izazivanja najveće ustavne krize od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Rekla je da "lideri Republike Srpske urušavaju ustav i pravni poredak" BiH, te da EU "neće tolerirati nikakve prijetnje teritorijalnom integritetu, suverenitetu i ustavnom poretku" BiH. Kallas je to poručila iz EUFOR-ove baze Butmir, podsjetivši da je Unija u ožujku povećala broj trupa tamo stacioniranih u cilju "odvraćanja onih koji potiču podjele i strah".
U Sarajevu je održala sastanke s članovima Predsjedništva BiH, predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto i ministrom vanjskih poslova Elmedinom Konakovićem. Prije sastanka s Kallas, Predsjedništvo je održalo sjednicu na kojoj nisu uspjeli formulirati zajedničku izjavu o uzrocima ustavne krize. Željka Cvijanović, suradnica Milorada Dodika, za krizu je optužila institucionalne ovlasti visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Cvijanović je članove predsjedništva Željka Komšića i Denisa Bećirovića optužila za separatizam jer su tražili da se u zajedničku izjavu uvrsti zahtjev da EUFOR sudjeluje u privođenju Dodika i drugih dužnosnika RS-a kojima je sud odredio pritvor.
