Novosti

Društvo

Fra Ivan Šarčević: Papa je bio čovjek poraza pred silama ovoga svijeta

Pa valjda i Bosnu netko treba voljeti. Nedostaje joj pažnje, delikatnosti, sva je osjetljiva, ovdje se eksperimentira s vjerama, s civilizacijama... Nije rješenje rušiti, nego kako iz onoga što je napravljeno krivo, učiniti dobro svjedočanstvo života, kazao je sarajevski franjevac i teolog Ivan Šarčević u emisiji Vide TV Zavidavanje

Large sarcevic

Fra Ivan Šarčević u emisiji Vide TV (foto Vida TV)

Papa Franjo bio je čovjek poraza pred silama ovoga svijeta kojim vladaju bijesni i srditi ljudi, izjavio je sarajevski franjevački svećenik i teolog fra Ivan Šarčević u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić koju možete pogledati na ovoj poveznici.

Papa Franjo jest polarizirao crkvu, ali ne zato što je tražio konflikte, nego upravo zato što ju je ljubio, drži Šarčević, ugledni svećenik franjevačke provincije Bosne Srebrene. Suprotstavljao se “autoreferencijalnosti crkve koja misli da su drugi tu da njoj služe, licemjerju svećenika i biskupa, idolatriji novca, beskrupoloznom klerikalizmu, koji je korištenje moći za uspon na društvenoj ili crkvenoj ljestvici pod maskom svetinje uz ime božje”.

Pokretao je pitanja migranata, odnosa prema ranjivima, pobačaja, homoseksualnosti... “Sva ta pitanja traže mnogo veću delikatnost nego što ih se može riješiti čistim zakonom i propisom. Govorio je: 'Ne može ćudoredni zakon biti poput kamenja kojim se bacamo na ljude'. Moramo biti ljudi razlučivanja. Gdje je, kod pobačaja primjerice, muška odgovornost, muškocentrična kultura?'” Takav Franjin pristup “izazivao je mnoge koji crkvu zamišljaju kao uzvišenu instituciju kojoj se nema što prigovoriti i koja odozgo određuje što će tko raditi”.

Papu Franju, drži Šarčević, “mučio je praktični relativizam”. “Stalno je govorio o licemjerju crkve, o izlasku iz dvoličnjaštva, farizejštine, praktičnog relativizma koji smatra da je dovoljno reći da je netko vjernik, a da nije važno kako netko živi – baš ono što ljudi crkvi najviše zamjeraju”.

Šarčević je naglasio socijalnu osjetljivost pape Franje i kako je “poražen u svojem zovu za razoružanjem”. “Crkva najviše oskudijeva socijalnim aspektom Evanđelja. Ni na što Isus nije više ustajao kao na enormno bogaćenje i bešćutnost bogatih i moćnih, na neempatičnost koja se sad proglašava ne samo poželjnom, nego se želi ozakoniti u zakone država”, kazao je Šarčević, navodeći primjer “novih ugovora o pljačkanju nečijih minerala”, što je bila očita aluzija na želju američkog predsjednika Donalda Trumpa da s Ukrajinom potpiše sporazum kojim će ta zemlja vojnu pomoć platiti rudnim bogatstvom.

Šarčević je govorio i o neznaboštvu, rekavši kako se “u suvremenom svijetu ne može govoriti o klasičnom ateizmu”. “Živimo u vremenu velikog traženja, velikih pitanja i brzih odgovora, surogata, hibridnih odgovora. Jako puno ljudi odgovara plitkom, površnom, populističkom religoznošću”. Ateisti nisu “uniformirana vojska”, kaže Šarčević, pa razlaže kako postoje “vjernici iz navike” i “ateisti iz navike”, kao i “vjernici iz koristi”, ali i “ateisti iz koristi”. “Moderni ateizam je često moralizam, jer nije zadovoljan ponašanjem crkvenih ljudi”. Ali postoji, kaže, i “odgovornost boga”, jer “nakon velikih stratišta, poput aktualnoga u Gazi, sigurno se rađa pitanje: 'Zašto ja ne mogu biti sretan, bože moj? Zašto svijet ne može biti bolje mjesto?'”. “Treba polako s ljudima koji se nekada i na boga žele baciti kamenjem, jer velika je rečenica iz Evanđelja: 'Oče, oprosti im, jer ne znaju što čine.' Grijeh iz neznanja, iz gluposti, iz želje za užitkom do raspadanja često je nemogućnost da u malenome pronađemo transcendentno, vječno i neprolazno”, kazao je fra Šarčević na tragu pape Franje.

Govorio je i o Bosni i Hercegovini te o položaju katolištva i hrvatstva u njoj, upozorivši na “hercegovinizaciju” i tragično “izmicanje svih intelektualnih ljudi iz Bosne”. “Nije obrana identiteta u Mostaru ili Zagrebu, nego je to suicidalna čistunska politika koja se odriče svoga i koja nikada nije ni razmišljala da je to protiv Evanđelja”, kazao je Šarčević.

Ponekad je, kaže, “zastrašujuće koliko ljudi koji su otišli mrze ovu zemlju, BiH zastavu za koju su glasali naši parlamentarci, i nemaju ni zere ustavnog patriotizma”. “Mogu razumjeti prezir prema kraju u kojem ti je neprijatelj poništio zavičaj, ali ljude koji su uvijek dobro živjeli i koju svoju odluku da odu opravdavaju time što stalno od Bosne prave mjesto prokletstva... Pa valjda i ovu zemlju netko treba voljeti. Nedostaje joj pažnje, delikatnosti, sva je osjetljiva, ovdje se eksperimentira s vjerama, s civilizacijama... Nije rješenje rušiti, nego kako iz onoga što je napravljeno krivo učiniti dobro svjedočanstvo života”, kazao je fra Ivan Šarčević Ladislavu Tomičiću u emisiji Zavidavanje Vide TV.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više