Očekujući prvostepenu, nepravosnažnu presudu Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, zbog nepoštovanja odluka Christiana Schmidta, visokog predstavnika Savjeta za implementaciju mira, entitetski parlament konstatovao je 24. decembra 2024. godine da je pravni sistem u Bosni i Hercegovini narušen kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Smatrajući se njegovim tumačem, entitetski parlament izglasao je od tada do danas zabranu pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine koje nisu navedene u Aneksu IV sporazuma (Ustav BiH) te odlučio o formiranju paralelnih pravosudnih institucija poput Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS. Da bi osigurao provođenje odluka entitetski parlament usvojio je izmjene Krivičnog zakonika kojim se zatvorom u trajanju od šest mjeseci do pet godina kažnjavaju oni koji ne izvrše ili ometu izvršenje odluka institucija i organa entiteta na svim nivoima vlasti uključujući i državni nivo.
Smatrajući se njegovim tumačem, entitetski parlament izglasao je od tada do danas zabranu pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine koje nisu navedene u Aneksu IV sporazuma
Navedena zakonska rješenja osporio je privremenom mjerom zabrane provođenja Ustavni sud Bosne i Hercegovine na sjednici održanoj 7. marta.
„Ustavni sud smatra da postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenih pravnih akata prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice. Ustavni sud smatra da se te posljedice ogledaju u postojanju opasnosti od ugrožavanja ustavnopravnog poretka i suvereniteta Bosne i Hercegovine. Pri tome, Ustavni sud smatra da bi privremeno obustavljanje primjene osporenih pravnih akata van svake sumnje izazvalo manje štete nego otklanjanje posljedica primjene tih akata u slučaju da Ustavni sud usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti, ukoliko bi se ta šteta uopće i mogla otkloniti. Osim toga, Ustavni sud smatra da je donošenje privremene mjere u interesu stranaka i pravilnog vođenja postupka budući da se šteta nastala primjenom osporenih pravnih akata neće moći popraviti naknadnim donošenjem meritorne odluke“, navedeno je u obrazloženju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Šest dana kasnije, entitetski parlament usvojio je po hitnom postupu Prijedlog zakona o zaštiti ustavnog uređenja koji omogućava formiranje paraobavještajne službe za zaštitu ustavnog uređenja entiteta. Prethodno je parlament usvojio nacrt ustava entiteta koji omogućava formiranje vojske, proklamuje pravo na samoopredjeljenje. Nakon javne rasprave koja će trajati 30 dana, predlagač ima rok od šest mjeseci da dostavi Prijedlog Ustava RS. Za usvajanje je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu koju aktuelni režim još uvijek nema.
Transparency International u Bosni i Hercegovini upozorava da usvajanjem Zakona o zašiti ustavnog uređenja RS, kojim se uspostavljaju paralelne pravosudne institucije i paraobavještajna Služba za zaštitu ustavnog uređenja, vladajući režim uvodi Republiku Srpsku u fazu otvorene diktature. „To će imati nesagladive posljedice za ljudska prava i slobode građana koja su posljednjih dana brutalno napadnuta. Progon neistomišljenika je legalizovan, a osnivanje ovakvih službi daje režimu i resurse da se sa njima obračunava na najbrutalniji način“, kažu u TI BiH.
Nakon javne rasprave koja će trajati 30 dana, predlagač ima rok od šest mjeseci da dostavi Prijedlog Ustava RS. Za usvajanje je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu koju aktuelni režim još uvijek nema
Upozoravaju da su ovakvi zakoni i postupci imanentni brutalnim diktatorima i umjesto proklamovane zaštite ustavnog uređenja upravo predstavljaju njegovo grubo urušavanje. „Na ovakav način se stvaraju zakonske pretpostavke za uvođenje državnog terora protiv vlastitih građana, što je posljedica svih ranijih odluka. Ovakvi procesi se dešavaju u diktaturama gdje vlast gubi legitimitet i pokušava pravnim, ali i drugim oblicima nasilja suzbiti nezadovoljstvo“, naglašavaju u ovoj organizaciji.
Podsjećaju da je vlast već donijela niz drugih zakona koji suzbijaju slobodu medija, govora, udruživanja i javnog okupljanja. „Nakon toga, nastavljeno je usvajanjem niza zakona koji, osim što narušavaju ustavni poredak i predstavljaju udar na institucije, podrazumijevaju i potpunu kontrolu nad radom pravosuđa i agencija za provođenje zakona, sa jedinim ciljem da se zaštiti Milorad Dodik od daljeg procesuiranja“, zaključuju u TI BiH.
Narodna skupština RS donijela je, takođe, zaključak o Zahtjevu za arbitražno rješavanje spora između Republike Srpske i Bosne i Hercegovine u svojstvu strana ugovornica u Aneksu 4 i Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Narodna skupština RS odlučila je da arbitražu traži pred Stalnim arbitražnim sudom u Den Haagu.
Nenad Stevandić, predsjednik NSRS, tvrdi da je jasno da u Bosni i Hercegovini postoji ustavna kriza, da nema zajedničkih vrijednosti uključujući i kulturološke, da su sve zajedničke vrijednosti pokidane politikom. U skladu s tim, arbitraža je njegov prijedlog rješavanja spora.
„Sve evropske zemlje, sve zemlje Kvinte, Rusija, Srbija, Hrvatska, su ove dokumente već dobile. To je prevencija sukoba, zaštita BiH od ratnih dešavanja, a temelj našeg arbitražnog zahtjeva je to što Ustav BiH je aneks koji ima karakter međunarodnog ugovora, koji ima svoje potpisnike. Budući da je to ugovor, odnosno aneks ugovora, za sprovođenje ugovora su zaduženi arbitražni sudovi. Smatramo da se mora se arbitirati da se ovaj sukob smiri”, rekao je Stevandić na konferenciji za medije.
Ovakvi procesi se dešavaju u diktaturama gdje vlast gubi legitimitet i pokušava pravnim, ali i drugim oblicima nasilja suzbiti nezadovoljstvo“, naglašavaju Transparencyu
On tvrdi da je spreman moliti Milorada Dodika, predsjednika RS, Radovana Viškovića, premijera RS, Vladu RS i Narodnu skupštinu RS da povuku sporne zakone koje su donijeli ali pod jednim uslovom: da Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, povuče odluke koje je donio. „Sve može da eskalira ako Schmidt ne povuče odluku“, zaključio je Stevandić.
Dok vladajuća većina u Republici Srpskoj donosi zakone koji podržavaju totalnu diktaturu Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), njegova stranka gubi vlast na nivou države. Opozicija u RS već je krajem januara započela međusobne pregovore o mogućnosti učešća u vlasti na nivou BiH. Deblokada EU puta uz poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, jačanje demokratije kroz izmjene Izbornog zakona, smanjenje političkih tenzija i borba protiv organizovanog kriminala i korupcije su osnovne četiri smjernice daljeg zajedničkog djelovanja opozicije. „To su osnovne smjernice otvaranja autoputa napretka na kome nema hiljadu naplatnih rampi na kojim se postavlja lični interes“, rekao je tada Draško Stanivuković, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP).
Pozivu stranaka „Trojke“ koju čine Socijaldemokratska partija (SDP), Narod i pravda (NiP) te Naša stranka (NS) da se počnu novi koalicioni pregovori pridružio se proteklog vikenda i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH. Nakon sastanka s predstavnicima opozicije iz RS, Čović je saopštio da je nužno u miru osigurati funkcionisanje institucija, ravnopravnost tri konstitutivna naroda i napredak BiH na EU putu.
O sastanku se oglasio Dodik. „To će više ubrzati raspad BiH. Njihov pokušaj da nametnu takvu volju rezultiraće raspadom BiH. Negdje se i radujem tom razvoju situacije. Svako postupanje mimo volje institucija Republike Srpske predstavljaće krivično djelo“, rekao je Dodik. Raspad koalicije u kojoj je Dodik učestvovao na nivou države, ipak, moguć je već početkom aprila.
