Kristijan Šmit je u augustu 2021. preuzeo funkciju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i od tada praktično neprekidno proizvodi konfuziju, u ionako konfuznom i shizofrenom bosanskohercegovačkom političkom kontekstu.
Šmit je imenovan na tu poziciju u trenutku kada je odlazeći visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo zakon o zabrani negiranja i veličanja zločina i genocida, ostavivši iza sebe pravni i politički vakuum i nikada dublje podijeljeno društvo. Dok je s jedne strane Inckova odluka o nametnutom zakonu pozdravljena kao prijeko potreban mehanizam kojim bi se spriječilo nacionalističko divljanje i revizionističko vrijeđanje žrtava i zdravog razuma, s druge je strane taj potez uglavnom tumačen kao udar na slobodu govora i posebice na srpski narod, što je sve imalo za posljedicu bojkot političkih predstavnika iz bh. entiteta Republika Srpska i potpuno odbijanje suradnje sa novoizabranim visokim predstavnikom, koje traje do danas.
Politički predstavnici iz tog entiteta, predvođeni njegovim aktualnim predsjednikom i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom, od tada se utrkuju ko će i na koji način što brutalnije poniziti Šmita, nazivajući ga privatnim licem, njemačkim turistom i sijasetom drugih pogrdnih imena, od kojih mnoga nisu pristojna za tisak. BiH sa visokim predstavnikom, "a sa Šmitom posebno", uporno ponavljaju Dodik i njegovi suradnici, postala je nesuverena, neefikasna, kvazidržava, protektorat modernog doba, koji krši ljudska prava i slobode konstitutivnih naroda i građana.
Nije Šmitu trebalo mnogo vremena da se zamjeri i bošnjačkim političkim predstavnicima, najprije najjačoj bošnjačkoj stranci, SDA, koja mu ni do danas nije oprostila nametanje postizbornih pravila formiranja vlasti, zbog kojih je SDA izgubila važnu polugu blokade rada Parlamenta entiteta Federacija BiH, jer se 2022. godine preselila u oporbu na entitetskoj i državnoj razini. Šmit se opasno zamjerio i tzv. građanskoj struji, uplićući se u sudski proces pred Europskim sudom za ljudska prava u predmetu "Kovačević protiv BiH" koji se bavi pitanjem etničke i teritorijalne diskriminacije u izbornom sistemu BiH.
Iako Šmita često optužuju – i to najčešće iz bošnjačkih nacionalističkih krugova – da radi isključivo za interese HDZ-a BiH, činjenica je i da je najjača hrvatska stranka burno reagirala na Šmitove intervencije u Izborni zakon BiH, nazivajući njegove poteze "nepotrebnim", koji će "imati nesagledive posljedice na daljnje integracijske procese".
Uglavnom, u samo tri godine mandata Šmit se uspio zamjeriti manje-više svima (doduše, ne sa istim intenzitetom), te bi uskoro mogao postati najmanji zajednički nazivnik jedinog prosperitetnog ujedinjujućeg političkog faktora u BiH: mržnje.
U posljednjem javnom istupu koji je odjeknuo kao bomba, Šmit je, gostujući na Fejs TV-u, još jednom uspio da se sukobi, ovoga puta – sa činjenicama. Njegov pokušaj da objasni kako osobe povezane sa ratom ne bi trebale biti predstavljane kao uzori učenicima u školama završio je katastrofom. Njegova konfuzna i nedorečena izjava, kojom je pokušao kritizirati odluku vlasti u Republici Srpskoj da tamošnje udžbenike povijesti pojača informacijama o presuđenim ratnim zločincima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću, prikazujući ih kao ratne heroje, dočekana je sa ogorčenjem i bijesom, zato što je uz ratnog zločinca Mladića u istom kontekstu spomenuo i – Aliju Izetbegovića.
"Zaista sam uvjeren da te slike Mladića i Kovačevića. Izvinjavam se, Mladić koji je također imenovan na isti način kao... Ne Kovačević... Ne možemo imati takvu razliku... Ako vidimo Mladića i Aliju Izetbegovića, neprihvatljiv način. Zašto stavljate slike? Dajte poklonite ovoj djeci mogućnost da uče i donose vlastite odluke. Smatram da bi trebalo da imamo konferenciju, raditi sa akademicima o tome šta je historija i šta možemo ponuditi novim generacijama", rekao je Šmit na Fejs TV-u.
Izjava je ocijenjena "skandaloznom" i "neprihvatljivom", a tako misle ujedinjeno i predstavnici vlasti i oporbe na svim razinama, naglašavajući da je Ratko Mladić osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine, dok je Alija Izetbegović bio vođa vojske koja se branila od agresije. Reagirale su i brojne nevladine organizacije, uključujući one koje se bave ljudskim pravima i obrazovanjem, izrazivši zabrinutost i naglašavajući da je izjednačavanje Izetbegovića i Mladića nepravedno i da može dodatno polarizirati društvo.
Reakcija je stigla i od Dodikovog SNSD-a, i to iz usta prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Nikole Špirića, koji je u skladu sa stranačkim stavom o samom postojanju Šmita rekao kako je europski put BiH u koliziji sa postojanjem institucije visokog predstavnika. "To je danas potvrdio Kristijan Šmit, privatno lice koje nastoji da odlučuje u ime svih parlamenata u BiH, i njegovo oglašavanje je još jedan igrokaz i pozorište na otvorenom. Njegovim obraćanjem neće se promijeniti ništa što se tiče Republike Srpske, ali hoće unutar BiH i njenog evropskog puta. S obzirom na to da je odlučio da on bira šta će se sprovoditi od 14 prioriteta za pristupanje BiH EU, pozivam ga da sprovede svih 14 i do kraja obesmisli postojanje institucija u BiH", rekao je Špirić.
Na stranu sad što Špirićeva reakcija više ima veze sa potrebom SNSD-a da uvijek i svuda ističe nemogućnost postizanja dogovora u BiH kao krajnje potvrde nemogućnosti opstojnosti same države, nego sa stvarnom željom za napretkom u rješavanju permanentne političke krize, činjenica je da je Šmitov mandat obilježen stalnim sukobima i nesuglasicama. Bez obzira na njegove namjere, visoki predstavnik je trenutno u poziciji iz koje je skoro pa nemoguće zadovoljiti sve strane i iz koje proizvodi više problema nego što ih rješava. Baš kao slon u staklarskoj radnji.
