Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidt, našao se u središtu bure zbog svoje odluke da se uključi u predmet "Slaven Kovačević protiv BiH" pred Evropskim sudom za ljudska prava. Ova presuda, koja se bavi pitanjem etničke i teritorijalne diskriminacije u izbornom sistemu BiH, izazvala je brojne reakcije kako unutar zemlje, tako i u međunarodnim krugovima. Podsjetimo, Europski sud za ljudska prava utvrdio je u presudi u rečenom predmetu, ali i u nekoliko drugih, da je izborni sistem BiH diskriminatoran, jer omogućava etničku i teritorijalnu diskriminaciju. Prema presudi, članovi Predsjedništva BiH moraju biti birani iz cijele države, a ne iz entiteta, dok delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH trebaju biti izabrani sa teritorije cijele države. Ova presuda faktički onemogućava prihvatanje zahtjeva HDZ-a BiH za "legitimnim predstavljanjem" i eliminira svaku mogućnost formiranja treće izborne jedinice. Problem je u tome što sve te presude ne mogu biti implementirane bez temeljne i suštinske promjene Ustava BiH, koji je sastavni dio Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, poznatijeg kao Dejtonski mirovni sporazum.
Schmidtova odluka da se uključi u ovaj predmet izazvala je različite reakcije domaćih i međunarodnih aktera. Dok jedni smatraju da je njegova intervencija potrebna kako bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava, drugi je vide kao miješanje u unutrašnje poslove BiH. Ured visokog predstavnika (OHR) obrazložio je odluku Christiana Schmidta da se uključi u spomenuti predmet pred ELJSP-om naglašavajući važnost poštivanja ljudskih prava i eliminacije diskriminacije. OHR je istaknuo kako je intervencija visokog predstavnika "u skladu s mandatom koji mu je povjeren Dejtonskim mirovnim sporazumom, a cilj je podržati napore za uspostavljanje pravednog i inkluzivnog političkog sistema u zemlji". Podrška Schmidtu u ovom slučaju dolazi uglavnom iz međunarodnih krugova, ali je upadljivo da europski pogledi na njegovo samopozivanje u na svjedočenje u svojstvu "prijatelja suda" nisu unisoni.
Ambasada Njemačke u BiH izrazila je punu podršku Schmidtovom pristupu, a podrška je stigla iz SAD-a, kao i u vidu saopćenja Vijeća za implementaciju mira (PIC). Međutim, nizozemska europarlamentarka Tineke Strik pozvala je OHR da spriječi Schmidta u njegovoj namjeri, naglasivši da Schmidtov mandat podrazumijeva nadgledanje provedbe Dejtonskog sporazuma i poštivanje odluka ESLJP-a, a ne pokušaj njihovog poništavanja. Tanya Domi, profesorica i bivša glasnogovornica misije OSCE-a u BiH, bila je još oštrija u svojoj kritici, tvrdeći da bi se Schmidt, kao Nijemac, trebao stidjeti svojih postupaka u BiH i optužujući ga da svojim djelovanjem podriva napore za uspostavljanje pravednog i inkluzivnog političkog sistema. Austrijski Der Standard piše kako Schmidtovo svjedočenje može imati značajan utjecaj na percepciju međunarodne zajednice o političkoj situaciji u BiH, upozorivši kako bi njegovo svjedočenje pred ESLJP-om moglo dodatno zakomplicirati odnose unutar zemlje, posebno ako se Schmidt odluči zauzeti stavove koji nisu u skladu s očekivanjima lokalnih političkih lidera.
U BiH, pak, skoro da nema političke organizacije koje se ovim povodom nije oglasila. Miro Lazović, bivši predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine, izrazio je uvjerenje da će Schmidtovo svjedočenje otkriti njegovo pravo lice te naglasio da je krajnje vrijeme da se ustavne etničke diskriminacije zamijene ljudskim pravima i slobodama. Demokratska fronta (DF) oštro je kritizirala Schmidta, postavljajući pitanje za koga on zapravo radi, izražavajući zabrinutost zbog Schmidtovog direktnog miješanja u proces odlučivanja ELJSP-a, koristeći argumente koje iznose zvaničnici Republike Hrvatske. Politolog Jasmin Mujanović tvrdi da Schmidt dijeli isto ideološko viđenje BiH kao i šef ovdašnjeg HDZ-a Dragan Čović i hrvatski premijer Andrej Plenković. Mujanović je naglasio da Schmidt svojim potezima podržava hrvatsku politiku u BiH, što uključuje i njegovu intervenciju u predmetu "Slaven Kovačević protiv BiH". Međutim, i dalje ostaje nejasno zašto se Christian Schmidt samostalno i nepozvano odlučio uvaliti u neobrano grožđe, stavljajući s u situaciju iz koje mi je sve teže dokazati da de facto ne radi u interesu HDZ-a BiH, koji se otpočetka svim silama trudi opstruirati provedbe svih presuda ESLJP-a koji se tiču ustavne diskriminacije.
