Novosti

Politika

Dodik na čekanju

Tužilaštvo BiH traži da kazna bude blizu maksimalnoj od pet godina i da se optuženima zabrani obavljanje javne funkcije deset godina. Odbrana optuženih smatra da krivično djelo nije učinjeno jer Christian Schmidt nema legitimitet visokog predstavnika i traži oslobađajuću presudu

Large dodik

Milorad Dodik, predsjednik RS-a (foto Armin Durgut/PIXSELL)

Sud Bosne i Hercegovine odlučit će 26. februara u 13 sati da li su Milorad Dodik, predsjednik RS-a i Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, prekršili član 203a Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, iz skupa krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.

Tužilaštvo BiH traži da kazna bude blizu maksimalnoj kazni od pet godina i da se optuženima zabrani obavljanje javne funkcije u periodu od deset godina. Odbrana optuženih tvrdi da krivično djelo nije učinjeno jer Christian Schmidt nema legitimitet visokog predstavnika i traži oslobađajuću presudu.

„Nema olakšavajućih okolnosti, Dodik je bio svjestan kada je donio ukaze“, tvrdi tužilac Nedim Ćosić, govoreći o ukazima o neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika i neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH. „Dodika su na proglašenje ukaza obavezale odluke Narodne skupštine RS i sugestije savjetnika“, tvrdi odbrana, vodeći se argumentacijom da visoki predstavnik u BiH formalno-pravno ne postoji, jer ga nije imenovao Savjet bezbjednosti UN.

Suđenje Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću ocijenili su iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kao „politički montiran proces“ kojim se napada institucija predsjednika Republike Srpske, ruši ustavno-pravni poredak i vrši državni udar.

„Čovjek je uradio ono što je bila njegova odluka. Da nije to uradio, to bi bio napad na ustavni poredak Republike Srpske. Ne postoje argumenti koji mogu dovesti do presude u svakoj normalnoj državi“, smatra Srđan Mazalica, šef kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini RS.

Ovaj stav podržava i ostatak vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.

“Vidio sam mnoge političare u Federaciji koji daju zapaljive izjave i da žele da glume nekog novog Zelenskog, a vidjeli smo sada kako je to završeno. Niko nije zainteresovan za sukobe osim nekoliko političara iz Federacije, kao i visoki predstavnik”, smatra Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske i predsjednik Narodne skupštine RS, komentarišući reakcije na suđenje.

Opozicija misli sasvim drugačije.

Srpska demokratska stranka poručila je Dodiku da prije izricanja presude da ostavku na mjesto predsjednika Republike Srpske, kako bi sačuvao dignitet institucije.

“Nemamo nikakve potrebe da likujemo, ne želimo predsjedniku Republike Srpske da bude osuđen, ali smatramo da ima mnogo stvari zbog kojih treba da odgovara za sunovrat Republike Srpske, za ekonomsku propast, demografsku i demokratsku propast za ovih 20 godina. On treba da odgovara za sunovrat RS i to pred sudovima u RS“, kaže Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke.

Partija demokratskog progresa, druga najveća opoziciona stranka, tvrdi da su optuženi Dodik i Lukić pojedinci koji su prolazni dok je Republika Srpska vječna.

Uporedo s iznošenjem završnih riječi održana je hitna sjednica Vlade RS. „Pravno nasilje mora prestati i neće biti dozvoljeno nad institucijama Republike Srpske. Vlada smatra da je u ovim izazovnim trenucima od ključne važnosti jedinstvo i zajedničko djelovanje. Sve političke nesuglasice moraju biti ostavljene po strani kako bi se institucionalno i politički zaštitila Republika Srpska i njeni interesi“, navodi se u saopštenju nakon sjednice o pravnoj, bezbjednosnoj i političkoj situaciji u RS.

Podsjetimo, Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) glasala je 21. juna 2023. godine za neprimjenjivanje odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Pet dana kasnije, 26. juna 2023. godine NSRS glasala je za neprovođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Potom je 1. jula Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, proglasio zakone nevažećim i donio odluku o izmjeni Krivičnog zakonika Bosne i Hercegovine kojim se (čl. 203a) kažnjava neprovođenje odluka visokog predstavnika.

Dan kasnije, 2. jula, odluke visokog predstavnika stupile su na snagu. U Službenom glasniku BiH odluke nisu objavljene odmah, kako je to naredio visoki predstavnik, već 7. jula 2023. godine. Istog dana, 7. jula, Milorad Dodik proglasio je zakone koje je donijela NSRS važećim i to Ukazom predsjednika RS.

Dan poslije, Milka Devušić, direktorica Službenog glasnika RS podnijela je ostavku, a na telefonskoj sjednici Vlade RS za v.d. direktora ove javne ustanove izabran je Miloš Lukić.

Sutradan, 9. jula, Miloš Lukić, v.d. direktora Službenog glasnika RS objavio je Ukaz predsjednika RS.

Osmog dana nakon objave u Službenom glasniku RS, 17. jula, oba zakona koje je usvojila NSRS stupili su na snagu.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo je 11. avgusta 2023. godine optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića koji se terete za krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika iz člana 203.a stava 1. Krivičnog zakonika BiH.

Mjesec dana kasnije, 11. septembra, Sud BiH potvrdio je optužnicu.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više