Centar za životnu sredinu podnio je u avgustu prošle godine inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o geološkim istraživanjima. Spornim su označene odredbe čijom primjenom se dozvoljavaju geološka istraživanja bez poštovanja osnovnih principa lokalne demokratije, bez prethodne procjene uticaja za skoro sva geološka istraživanja, bez jasno utvrđenih ukupno dozvoljenih količina za metalične mineralne sirovine koje se mogu izuzeti u toku istraživanja. Centar je tvrdio da izmjene zakona bitno mijenjaju uslove za odobravanje istraživanja, što bitno otežava zaštitu prava na zdravu životnu sredinu.

„Najveća dozvoljena količina mineralne sirovine koja se mogla uzeti s ciljem ispitivanja prije izmjena zakona iznosila je do 200 m3. Izmjenama zakona, za metalične mineralne sirovine dozvoljene količine sada iznose do 2.000 tona po jednom tehnološkom tipu. Formulacija po jednom tehnološkom tipu nije razjašnjena pa ostaje nejasno da li je uvedena isključivo u cilju višestrukog povećanja zbirne količine materijala koja se može izuzeti samo na osnovu odobrenja za istraživanje. Posebno je zabrinjavajuće i što se izmjenama zakona ukida i obaveza prethodne procjene uticaja na životnu sredinu za skoro sve projekte geoloških istraživanja“, navodi Centar za životnu sredinu, podsjećajući da su lokalne zajednice isključene iz procesa donošenja odluka o geološkim istraživanjima.

Šest mjeseci kasnije, Ustavni sud RS odlučio je da ne prihvati inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o geološkim istraživanjima. Prema mišljenju suda, predlagač inicijative nije dao relevantno obrazloženje zašto se ovim zakonom narušava pravna norma data Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi, Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Aarhuskom konvencijom i Rezolucijom Ujedinjenih nacija o prepoznavanju prava na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu.

U postupku ocjenjivanja ustavnosti sud se pozvao na pravo entiteta da uređuje i obezbjeđuje svojinske i obligacione odnose, pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, osnovne ciljeve i pravce privrednog, naučnog, tehnološkog i socijalnog razvoja, navodi se u obrazloženju rješenja.

„Saglasno navedenim ustavnim ovlašćenjima, Zakonom o geološkim istraživanjima uređene su vrste geoloških istraživanja, uslovi i način izvođenja geoloških istraživanja mineralnih i drugih geoloških resursa, kao i geoloških istraživanja radi izrade dokumenata prostornog uređenja, projektovanja, izgradnje objekata, sanacije i rekultivacije terena, izrada i revizija programa i projekata geoloških istraživanja, katastar istražnih prostora, Geološki informacioni sistem, Fond stručne dokumentacije i druga pitanja koja se odnose na oblast geoloških istraživanja“, piše u obrazloženju rješenja.

Iznenađujuće je nerazumijevanje složenosti uticaja osporavanih odredbeni zakona, ističe Redžib Skomorac, pravnik Centra za životnu sredinu. On kaže da je sve očiglednija potreba za garancijom ustavnih načela i ljudskih prava, te srazmjernosti prava i obaveza kod upravljanja strateškim resursima.

- Inicijativi se formalno pridružila i Opština Lopare, koja je opravdano smatrala da izmjene zakona ugrožavaju osnovne principe lokalne demokratije jer se niži nivoi vlasti suštinski isključuju iz postupka odlučivanja o odobravanju istražnih prava. Pored toga, inicijativom se ukazivalo da zakon neopravdano oslobađa investitore od prethodne procjene uticaja, a da pri tome nisu jasno propisane maksimalne količine sirovina koje se mogu izuzeti u toku istraživanja metaličnih mineralnih sirovina. Ipak, sud je odluku donio u okviru prethodnog postupka, u kojem uopšte nije cijenio uticaj primjene osporenih normi na ustavno pravo na zdravu životnu sredinu, niti je našao za shodno da cijeni standarde međunarodnih pravnih normi na koje se u inicijativi posebno ukazivalo, što je porazno – kaže Skomorac, ističući da Narodna skupština RS nije dostavila odgovore na navode iz inicijative.

On ističe da će Centar za životnu sredinu i ubuduće pružati neophodnu pomoć građanima koji štetnosti primjene zakona utvrđuju kroz lično iskustvo.