Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUB BiH) protekla gotovo dva mjeseca bila je u obustavi rada zbog svojeg neriješenog statusa i činjenice da uposlenici već tri mjeseca prije toga nisu primili platu niti su imali osnovna sredstva za rad. Sve to dovelo je do potpune blokade izdavačke djelatnosti u BiH. Odnosno, cijela izdavačka i naučna produkcija bila je obustavljena zbog nemogućnosti izdavanja CIP-a (Cataloguing in publication, Katalogizacija u publikaciji) te dodjeljivanja ISBN i ISSN brojeva, nužnih da bi knjige i publikacije bile međunarodno priznate, sa izuzetkom da je za navedeno u Republici Srpskoj zadužena Narodna biblioteka RS, zbog čega izdavanje knjiga u tom entitetu nije bilo onemogućeno.
Da bi se razumjela ova situacija potrebno je vratiti se u prošlost. Naime, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH samo je jedna od sedam institucija kulture od državnog značaja čiji status i finansiranje godinama nisu riješeni. U tu grupu spadaju i Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija BiH i Kinoteka BiH.
Ovo je samo početak trajnog rješavanja pravnog i financijskog statusa NUB-a BiH. Da bi se nakon 30 godina patnje, agonije i neizvjesne sudbine riješili glavni problemi potrebno je da se donese zakon na državnom nivou – ističe Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika NUB-a
Navedene institucije praktično od 1992. imaju isti status, koji međutim nije riješen ni skoro trideset godina od kraja rata i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Razlozi leže prije svega u nepostojanju državnog ministarstva kulture. U dejtonskoj strukturi BiH ono nije predviđeno – postoje entitetska ministarstva kulture (u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj) te deset kantonalnih ministarstava u Federaciji BiH, dok su pitanja kulturnih institucija koje imaju državni značaj u nadležnosti Ministarstva civilnih poslova BiH (što je samo jedan od segmenata njegovog rada), kojim upravlja Vijeće ministara BiH.
Dakle, već godinama se navedene institucije bore za svoj opstanak, prije svega zbog toga što zastupnici iz entiteta RS blokiraju svaki proces rješavanja njihovog statusa te odbijaju izglasati zakon kojim bi se definisala njihova opstojnost i način finansiranja. Otuda se NUB BiH, kao i druge institucije kulture, svakih nekoliko godina nalazi pred zatvaranjem.
Dugim riječima, vlasti zbog pomenutih blokada nikad nisu preuzele osnivačka prava i obavezu da ove institucije budžetski finansiraju, stoga one u minulom periodu opstaju kroz konkurse i javne pozive koje raspisuju institucije na raznim nivoima, kao i nevladin i diplomatski sektor. Međutim, nitko od njih suštinski nema nadležnost da rješava pravni status institucija na državnom nivou. Pored toga, neriješen status onemogućava i izbor upravljačkih struktura državnih institucija kulture, tako da se one neprestano nalaze u limbu, iz godine u godinu se krećući po ivici svog funkcionisanja sa rješenjima koja ne daju nikakvu kontinuiranu izvjesnost i priliku za neometan rad.
Kada je posrijedi slučaj NUB-a BiH, ovoga puta je reagovao Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt te putem svojih ovlasti donio nalog koji bi trebao omogućiti njegov daljnji rad ove ustanove. Odluka predviđa da Vijeće ministara BiH u roku od sedam dana (što je i urađeno), ovlasti jednog zaposlenika Biblioteke da privremeno obavlja dužnost direktora do konačnog imenovanja upravljačke strukture i donošenja zakona koji će trajno riješiti status kako NUB-a, tako i drugih institucija kulture.
Aldin Huskić (Foto: Screenshot/BHRT)
Prema riječima Aldina Huskića, predsjednika Vijeća uposlenika NUB-a, odluka Visokog predstavnika da donese nalog kojim se podržava funkcioniranje ove institucije ima veliki praktični značaj jer se sa tim vrata NUB-a otvaraju, a rad na pružanju usluga nastavlja.
- Ovo je samo početak trajnog rješavanja pravnog i financijskog statusa NUB-a BiH. Da bi se nakon 30 godina patnje, agonije i neizvjesne sudbine riješili glavni problemi potrebno je da se donese zakon na državnom nivou. Visoki predstavnik je ostavio rok od 60 dana da Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština predlože zakon kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i financiranje ustanova kulture od značaja za BiH. Da se NUB BiH ne bi ponovo doveo u ovakvu situaciju potrebna je politička volja i konsenzus svih u Vijeću ministara. Za početak treba da se ispoštuje nalog Visokog predstavnika u BiH i da se zakonom jasno definira pod čijom ingerencijom su institucije kultre te iz kojih budžeta će se one financirati - kazao nam je Huskić.
On naglašava da je NUB BiH odmah po nalogu Visokog predstavnika nastavio sa svojim radom i pružanjem usluga, tako da se sada žurno pokušava stići uraditi ono sto je bilo obustavljeno u proteklom periodu, a tu se prije svega misli na izdavanje CIP-a, dodjeljivanje ISBN i ISSN brojeva za publikacije.
- Vjerujemo da će se donošenjem odgovarajućeg zakona na nivou države riješiti problemi upravljanja bibliotekom i njenog finansiranja, kao i osigurati osnovni uslovi za rad. Transparentnim izborom Upravnog i Nadzornog odbora, kao i direktora NUB-a, osigurat će se da će institucijom upravljati stručne osobe koje će NUB dići na viši nivo te ga dostojanstveno predstavljati u Europi i svijetu - zaključio je Huskić.
Damir Uzunović (Foto: Goran Kovačić/PIXSELL)
O aktuelnom stanju razgovarali smo i sa Damirom Uzunovićem, vlasnikom izdavačke kuće Buybook iz Sarajeva.
- Ovako to izgleda u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini: Visoki predstavnik, najviši državni organ u BiH, u suštini jedina izvršna, sudska i zakonodavna vlast, popne se na neko istaknuto mjesto u gradu, po mogućnosti navrh stepenica, i otamo saopšti okupljenom puku svoju odluku. Ovaj put stao je navrh stepenica ispred NUB-a, oko 13 sati, kao kad iza velikih vrata izlazi sekretar žirija Nobelove nagrade da saopšti ime dobitnika, i brojnim kamerama rekao da svojom novom odlukom spašava knjige od njihovog nestanka u Bosni i Hercegovini, čime će se ponovo omogućiti da se knjige štampaju sa međunarodnim prefiksom. Malo iza, javio se njegov zemljak, njemački veleposlanik u BiH Thomas Fitschen sa sljedećim saopćenjem: "Kadrovski i finansijski problemi Nacionalne i univerzitetske biblioteke su zabrinjavajući. Ona ne samo da čuva vrijedna bibliofilska blaga iz stare biblioteke, koja je uništena 1992. godine, već je i odgovorna za dodjelu međunarodnog sistema brojčanog označavanja publikacije. Bez ove valjane međunarodne registracije, nova izdanja iz Bosne i Hercegovine se ne mogu publikovati i kupovati od strane biblioteka širom svijeta. Kada bi se biblioteka morala zatvoriti, ostala bi veličanstvena nova književnost s ovih prostora za koju je zainteresovana cijela Evropa, kao i naučna djela, nepročitana i nepoznata. Stoga je nalog koji je Visoki predstavnik Christian Schmidt dao Vijeću ministara da spasi biblioteku i imenuje osobu koja će privremeno upravljati njenim poslovanjem u roku od sedam dana stigao pravovremeno." Suvišno je reći više išta poslije ove dvojice Nijemaca na službi u protektoratu zvanom Bosna i Hercegovina. Knjige u BiH nastavljaju da izlaze u tako malom broju da mnogi i ne bi primijetili da ih više nema - rekao je Uzunović.
Već istog dana kada je Visoki predstavnik u BiH saopštio svoju odluku oglasio se i predsjednik entiteta RS Milorad Dodik sa jasnim stavom da njega i vlast koju predstavlja ne zanimaju Schmidtovi nalozi i odluke te da neće učestvovati u njima. Iako je Visoki predstavnik za sada omogućio rad NUB-a, ostaje jasno da status institucija kulture od državnog značaja za BiH još dugo neće biti moguće sistemski riješiti, što na koncu i dalje produžava njihovu neizvjesnu budućnost, a kulturu u ovoj zemlji ostavlja zarobljenu u etnonacionalnim okvirima blokada i negiranja svih multikulturnih spojnica koje čine njenu suštinsku bazu. Jer državne institucije kulture su posljednja brana one baštine zajedništva koja povezuje sve bh. narode i podsjeća ih na zajedničku, drugačiju, prošlost.
