Od 19. do 25. svibnja u zagrebačkoj Kinoteci i Dokukinu KIC održava se 18. Subversive Film Festival. Koje vam je teme bilo važno otvoriti ove godine?
Bilo nam je bitno okupiti autore i autorice koji/e se opiru ekonomizaciji i dehumanizaciji filmske umjetnosti te biraju kritičku refleksiju i duh eksperimentiranja namjesto lažne neutralnosti i konvencionalnih formi, zagovarajući klasnu, rasnu, generacijsku i kulturnu uzajamnost namjesto šutnje i suučesništva u suvremenim nekropolitikama.
Ovogodišnja je tema "Doba sukoba: eskalirajući ratovi, globalne migracije", no u odabranim filmovima eskalaciju rata i vojnih sukoba prikazujemo posredno, a fokusiramo se na problematiziranje sukoba u širem smislu – kao psihičke borbe unutar pojedinca i nemogućnosti usklađivanja različitih perspektiva i interesa unutar društva. Sukob se odvija između pojedinca i njegove savjesti, pojedinca i okoline, ideala kojima teži i realnosti koju nastanjuje. Festivalski format koristimo kao pokušaj premošćivanja sukoba kroz poticajne susrete i promišljanje pokretnih slika kao oruđa emancipacije.
Svijet je u kriznoj spirali sukoba, nasilja, ekonomske nejednakosti i ekološke devastacije. Koje primjere angažirane filmske prakse biste izdvojili kao filmsku "čitanku" za ovo doba?
U programu je zastupljen čitav niz važnih autorskih imena koji prakticiraju društvenu, političku i ekonomsku kritiku svakodnevice – od neumornog kroničara britanske radničke klase Mikea Leigha, preko jednog od najvećih svjetskih dokumentarista Joshue Oppenheimera do začetnika doku-drame Želimira Žilnika, čiji filmovi obrađuju probleme izbjeglištva, migracija i društvenih turbulencija u proširenoj Europi.
Tu je i nova politička satira rumunjskog filmaša Radua Judea, ali posebno bih istaknula prvu regionalnu retrospektivu libanonsko-francuske filmašice i ratne reporterke Jocelyne Saab, naslovljenu "Neukroćeno sjećanje". Zaronivši u njezinu pedesetogodišnju karijeru, otkrit ćemo djelo ove pionirke arapske kinematografije i teme kojima pristupa s velikim uvjerenjem, od protivljenja ratu do obrane prava žena na kontrolu nad vlastitim tijelima; od kritike odnosa između Istoka i Zapada do neustrašivog svjedočenja svijetu koji se raspada.
Palestina i genocid u Gazi spadaju među najurgentnije teme aktualnog trenutka. Kako se prelamaju u filmskom svijetu – koliko je cenzure, koliko pozitivnih primjera solidarnosti?
Nažalost, više je prvog nego drugog. Stoga smo u sklopu programa odlučili organizirati panel "Filmski festivali u doba genocida", u kojem ćemo propitati mogućnosti angažirane filmske proizvodnje te kustoskih i reprezentacijskih politika koje se protive prisvajanju borbene slike i normalizaciji sudjelovanja naših vlada u genocidnim politikama kroz podršku i različite oblike suradnje s Izraelom.
U panelu će sudjelovati i Bilge Emiroğlu, predstavnica inicijative Strike on Berlinale, koja je ove godine pozvala na bojkot jednog od najvećih svjetskih filmskih festivala, ali i ponudila poticajnu alternativu. Održan je dobro posjećen program u kojem su bili zastupljeni cenzurirani filmovi i filmovi koje su autori/ce povukli/e s ovogodišnjeg Berlinalea zbog stava festivalske uprave prema palestinskom pitanju.
