U petak, 4. oktobra katastrofalne poplave zahvatile su dijelove Bosne i Hercegovine, posebno Jablanicu, Kiseljak, Fojnicu i Vareš. Obilne padavine izazvale su strašne bujice i odrone, što je dovelo do velikih materijalnih šteta i blokiranja glavnih saobraćajnica. Najmanje 22 osobe su smrtno stradale, a još uvijek se veći broj osoba vode kao nestali. Najteže je pogođena Jablanica, koja je dva dana bila potpuno odsječena, jer su bujice i odroni pokidali putne pravce od Sarajeva prema Konjicu, i od Jablanice prema Mostaru.
Spasilačke ekipe i humanitarne organizacije su angažirane u traženju nestalih i pomoći stradalom stanovništvu, koje je evakuirano iz poplavljenih područja. Mnoge kuće i objekti su uništeni, a neka naselja će po svoj prilici ostati trajno nenaseljiva. Vlasti u BiH su proglasile stanje prirodne nesreće i pozivale na oprez. Humanitarne organizacije rade danonoćno na prikupljanju donacija za unesrećene, dok se ekološke i infrastrukturne posljedice još uvijek procjenjuju. Neizvjesnost i strah među stanovnicima su visoki, ali ohrabruje snažna solidarnost i spremnost na pružanje pomoći. Humanitarna organizacija Pomozi.ba je putem humanitarnog broja 17039 pokrenula opsežnu akciju kojom je za svega 36 sati nakon poplave prikupljeno preko milijun eura, a ta brojka i dalje raste. Pomoć su obećale i poslale mnoge ličnosti iz javnog, kulturnog i političkog života.
Neretva, jedna od najljepših rijeka u ovom dijelu Evrope, promijenila je svoju prepoznatljivu zelenu boju u tamnosmeđu, a njome nizvodno plutaju tone smeća i građevinskog materijala, tek nagovještavajući nadolazeću ekološku katastrofu. Medijski stupci puni su potresnih priča o unesrećenima i preživjelima, od kojih su mnogi ostali bez igdje ičega, nakon što su im uništene kuće, imanja i kompletna imovina. Nabujala voda je došla preko noći, zatekavši građane na spavanju, u veoma brzom roku poklopivši krovove kuća.
Nažalost, trebala se dogoditi katastrofa da bi se otvorile oči u vezi važnosti adekvatnog upravljanja i nadzora nad eksploatacijom prirodnih resursa, kako bi se spriječile buduće katastrofe i zaštitili životi i imovina građana, iako je BiH prije deset godina također nespremno dočekala poplavni val koji je pogodio širu regiju. Naporedo, Kantonalno tužilaštvo Mostar je formiralo predmet u vezi s navodima i informacijama da je katastrofa uzrokovana i ljudskim faktorom, odnosno naročito, kako je navedeno iz Tužilaštva, "u odnosu na poslovanje i aktivnosti kamenoloma koji se nalazi na nastradalom području" Jablanice. Saopćili su da su tužioci Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Mostar, Područno tužilaštvo Konjic, odmah po dojavi o strašnoj tragediji koja se dogodila izašli na lice mjesta i zajedno sa pripadnicima MUP-a HNK i PU Konjic, odnosno Policijskim stanicama Konjic i Jablanica poduzeli i poduzimaju sve neophodno potrebne radnje iz svoje nadležnosti, a koje ne trpe odlaganja. "Iz tih razloga, u Tužilaštvu je formiran predmet, te imenovan tim tužilaca za rad na ovom slučaju, a pripadnici MUP-a HNK pod nadzorom Tužilaštva HNK-a poduzimaju radnje provjera navoda i informacija s ciljem utvrđivanja svih okolnosti pod kojima se dogodila ova tragedija, s posebnim akcentom na eventualnu odgovornost i ulogu ljudskog faktora, naročito u odnosu na poslovanje i aktivnosti kamenoloma koji se nalazi na nastradalom području", navodi se u saopćenju. U međuvremenu, kamenolom u Donjoj Jablanici, koji se obrušio na naselje, zapečaćen je do daljnjeg, a naložena su vještačenja i izuzimanje poslovne dokumentacije.
Portal Istraga.ba objavio je satelitske fotografije snimljene u periodu od 2018. do avgusta ove godine, koje prema njihovim tvrdnjama dokazuju da je iz kamenoloma iznad Donje Jablanice ilegalno eksploatiran granit. Isti portal navodi da je uspio dokumentirati mašine koje su bile aktivne u kamenolomu koji je, prema tvrdnjama premijera Federacije BiH, "posljednje četiri godine bio zatvoren". Sam premijer Federacije Nermin Nikšić je rekao kako je firma registrirana od 2001. godine i kako je nekoliko puta tražila koncesiju, koju nikada nije dobila. "Ja sam odmah prvi dan razgovarao tu i sa mještanima i oni su govorili da je radio, drugi dan da nije radio, povremeno je sigurno od 2001. do 2021. i radio, tako da u svakom slučaju, to smo prvi dan rekli da sve nadležne službe sagledaju i da ako postoji nečija krivična odgovornost da se pozove na odgovornost", rekao je Nikšić.
Kako bilo, upravo u tom kamenolomu, piše Istraga, uslijed obilnih padavina nastala je akumulacija koja je pokrenula kamenu lavinu koja se sručila na kuće u Donjoj Jablanici, usmrtivši pritom najmanje 15 osoba. Portal dalje navodi da je kompanija koja je eksploatirala kamen u vlasništvu jablaničkog tajkuna Dženana Honđe i da su mještani godinama upozoravali na ovu eksploataciju, ali da niko nije stao na putu ovom biznismenu zbog njegovih navodnih veza sa podzemljem, što je potkrijepljeno fotografijama na kojima je Honđo u društvu osuđenih razbojnika i trgovaca narkoticima.
Slučaj jablaničkog kamenoloma ponovno je otvorio pitanja o sigurnosti i odgovornosti sličnih kamenoloma širom Bosne i Hercegovine. Ministarstvo gospodarstva HNK-a dostavilo je dokumentaciju vezanu za kompaniju koja je vršila kopanja vladi tog kantona, iz koje proizilazi da je kamenolom imao višestruke odbijenice za koncesiju i da je unatoč tome nastavio sa iskopavanjima. Mnogi kritičari smatraju da su nedostatak jasnih i strogih regulacija i neodgovarajuća provedba postojećih zakona doveli do ove katastrofe. Ekološke udruge s područja sliva Neretve postavljaju pitanja ekološke štete koja je uzrokovana eksploatacijom kamena bez adekvatnih mjera zaštite okoliša, što pod povećalo dovodi druge kamenolome u BiH, odnosno procjene njihove sigurnosti i potencijalnih rizika za lokalna naselja. Tragedija Donje Jablanice mogla bi potaknuti promjene u zakonodavstvu i regulaciji sektora eksploatacije prirodnih resursa.
Odgovorni će se morati suočiti s posljedicama, a istrage će pokazati u kojoj mjeri su ljudski faktori doprinijeli ovoj nesreći. Stanovnici Donje Jablanice i drugih ugroženih područja nadaju se brzim i učinkovitim rješenjima koja će spriječiti ponavljanje ovakvih katastrofa.
