Novosti

Društvo

Američki sud naložio Hrvatskoj da plati MOL-u 184 milijuna dolara

Sud Okruga Kolumbija u SAD-u donio je odluku da Republika Hrvatska mađarskoj kompaniji mora platiti 184 milijuna dolara u sporu koji je prije toga vođen pred arbitražnim tijelom u Washingtonu zbog plinskog biznisa

Large mol

Hrvatska je izgubila proces oko naplate potraživanja mađarske kompanije MOL otprije tri godine (foto Davor Puklavec/PIXSELL)

Republika Hrvatska prekjučer je u SAD-u, na Okružnom sudu Okruga Kolumbija, izgubila proces oko naplate potraživanja mađarske kompanije MOL otprije tri godine.

Vijest se još nije probila u hrvatske medije, vjerojatno zato što naša Vlada i dalje smišlja kako javnosti protumačiti činjenicu da sada moramo izdvojiti 184 milijuna dolara za peripetije oko Ine koju je HDZ-ova vlast onomad kriminalno izručila Mađarima.

Preciznije kazano, ne samo da smo izgubili milijarde dolara ili eura u vrijednosti Ine, nego ćemo platiti i ovaj perverzni bonus. Ujedno to znači da bi hrvatski javnoproračunski deficit opet mogao, naročito s obzirom na pojačanu vojnu potrošnju, narasti iznad onog fiskalno-disciplinskog bauka od tri posto.

I nećemo sadašnjoj Vladi RH toliko zamjeriti na tom jednom procesu, ali je nemoguće previdjeti da je ušla u seriju neuspješnih sudskih nastupa vezanih uz ekonomske sporove (vidi npr. slučaj Ivice Todorića, kao i Fortenove). Čak i tamo, dakle, gdje je posrijedi redovno, takoreći normalno sudište, a ne izmišljotina čija je nadležnost prethodila ovoj proceduri.

Ovom prilikom Hrvatska je u biti mukotrpno nastojala odbaciti jurisdikciju suda u Americi za sporove koje neke kompanije vode protiv država iz Europske unije. Nije uspjela, da sad ne ulazimo u pravno-tehničke detalje takve procedure, jer se sud pozvao na jedan već utvrđeni presedan u kojem je pak stradala Španjolska.

No svoj pravorijek je prije toga donio notorni Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova ICSID (International Centre for Settlement of Investment Disputes), parasudsko arbitražno tijelo u Washingtonu koje funkcionira po međunarodnim ugovorima i koje je ovaj predmet otvorilo 2013. godine zbog MOL-ove tužbe zbog kršenja obaveza vezanih za plinski biznis. To hoće reći da mu se izlažu tek one zemlje koje se njemu i povjere, s tim da kapital neke od njih uvlači u tu igru lakše, a neke teže.

Tako neke zemlje-članice EU-a osporavaju legitimitet ICSID-a, zbog čega trpe određene pritiske iz poslovnog svijeta, ali barem ne riskiraju enormne ovrhe poput Hrvatske u ovom trenutku. A glavni specifikum ICSID-a sastoji se u tome da je dizajniran jednosmjerno, pa tamo tužitelji mogu biti isključivo privatni investitori, dok tužene mogu biti isključivo države, i nikad obrnuto.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više