Niz portala u Hrvatskoj, koji se u pojedinim medijskim analizama nazivaju rubnim ili alternativnim medijima, nije upisano u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija Agencije za elektroničke medije (AEM), što je propisano člankom 94. st. 4-6. Zakona o elektroničkim medijima. Osim toga, ti portali na svojim internetskim stranicama nemaju istaknut impresum u kojem treba biti naveden naziv pružatelja elektroničke publikacije, njegova adresa i sjedište, kao i adresa redakcije.
Impresum nema primjerice portal Istinom protiv laži, tužen 2021. U siječnju te godine taj je portal objavio članak "Zbog trgovine djecom uhićen papa Franjo!". Novinarsko vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva (HND) nedvojbeno je zaključilo da je članak "neistinit i obiluje potpuno suludim i izmišljenim događajima".
Zaključeno je i da brojni tekstovi objavljeni na tom portalu koketiraju s antisemitizmom, čime se krši članak 12. Zakona o elektroničkim medijima kojim se, između ostalog, zabranjuje širenje antisemitizma. Zbog nepostojanja impresuma iz kojeg bi bili jasni podaci o nakladniku, HND je taj portal prijavio Agenciji za elektroničke medije koja, iako nadležna upravo za elektroničke medije, na prijavu tada nije odgovorila.
- U drugom slučaju iz 2017. portal Istinom protiv laži imao je objavljeno ime urednice i impresum. Novinarsko vijeće časti ga je, kao i urednike portala Dalicom i Kamenjar, upozorilo da objavljeni tekstovi koje je ono razmatralo predstavljaju grubo kršenje Kodeksa časti hrvatskih novinara - kaže za Novosti Melisa Skender, glavna tajnica HND-a.
Digitalna forenzika ključna je za borbu protiv svih oblika cyber kriminala, uključujući "divlje portale" – ističe Vesna Alaburić
Osim upozorenja, HND nema drugih mehanizama ni ovlasti kažnjavati takve kvazimedijske sadržaje. Jedino što mogu je pozvati čitatelje da provjere izvor, radi li se o mediju s impresumom, postoji li glavni i odgovorni urednik i tko je novinar ili novinarka koji potpisuju tekst.
Portal Istinom protiv laži i dalje nije zaveden u Upisnik AEM-a i nema impresum. Pri dnu stranice može se pak pročitati "riječ glavnog urednika Ipl-a Vrkić, Ivice", konfuzni tekst kroz koji provlači i SDP i HDZ, u kojem se spominju "sotonska EU tvorevina", svjetska prevara s koronavirusom i tome slično. Među autorima članaka, između ostalih, navedena su i poznata lica poput desne političarke Karoline Vidović Krišto, bivšeg eurozastupnika Mislava Kolakušića i gorljivog protivnika cijepljenja Srećka Sladoljeva.
Uvidom u Upisnik lako je ustanoviti i da portali Provjeri, Inicijativa prava i slobode, Crodex, HOP i već spomenuti Kamenjar također ne zadovoljavaju zakonske norme, odnosno nemaju impresum, a nisu ni zavedeni u Upisnik elektroničkih publikacija.
Letimičnim uvidom u njihov sadržaj jasno je da jedni pokušavaju održati na životu histeriju oko cjepiva protiv koronavirusa, drugi promiču crkveni fanatizam i kvazihistorijske agende, a ni govor mržnje ni desničarenje nisu im strani. Opčinjenost Trumpom novi je trend. Gotovo svaki članak zavređuje provjeru istinitosti napisanog i objavljenog.
- Europska unija usvojila je Akt o digitalnim uslugama (DSA) kako bi uvela obavezu online platformama da se suprotstave nezakonitom sadržaju, dezinformacijama i izbornim manipulacijama te osiguraju transparentnost i odgovornost. Nadležno tijelo za provedbu tog Akta u Hrvatskoj je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), no konačni prijedlog zakona o provedbi Akta još nije upućen u drugo čitanje Hrvatskom saboru - govori Skender.
Zbog toga su HND i Sindikat novinara Hrvatske u siječnju ove godine pisali premijeru, ministrici kulture i medija, ministru pravosuđa i matičnom saborskom odboru. Europska federacija novinara (EFJ) uputila je hitan apel donositeljima odluka u Europskoj uniji kojim poziva na poduzimanje svih potrebnih mjera za potporu novinarstvu i novinarima, osobito u kontekstu sve većeg širenja dezinformacija i propagande na internetskim platformama.
Mark Zuckerberg, izvršni direktor Mete, u čijem su sklopu i Facebook, Instagram i WhatsApp, najavio je ukidanje provjere činjenica na platformama poput Facebooka, za sada u Sjedinjenim Američkim Državama.
Odvjetnica i stručnjakinja za medijsko pravo Vesna Alaburić kaže za Novosti da portali za koje se ne zna u čijem su vlasništvu, tko im je nakladnik, tko glavni urednik, a tko autor priloga, nisu hrvatska specifičnost i ima ih posvuda. Često ih nazivaju "divljim portalima". Na njima u pravilu ne rade profesionalni novinari i njihova svrha nije informiranje o temama od javnog interesa i zanimljivostima, educiranje ili zabava.
- "Divlji portali" u pravilu služe difamiranju, širenju govora mržnje i sličnih protupravnih sadržaja. Zato kreatori i distributeri takvih sadržaja i jesu skriveni. Nerijetko se takvi sadržaji prelijevaju s jednog "divljeg portala" na drugi, a prethodni se odmah gase. To značajno otežava otkrivanje osoba iza sadržaja koji pogubno zagađuju komunikacijski prostor. Digitalna forenzika ključna je za borbu protiv svih oblika cyber kriminala, uključujući "divlje portale" - ističe Alaburić.
Naša sugovornica kaže da se ne radi o alternativnim medijima i o medijima u smislu urednički oblikovanih programskih sadržaja kojima se ostvaruje neka od funkcija javnog informiranja. Pravilo je u demokratskim zemljama da sudjelovanje u javnoj komunikaciji, uključujući osnivanje medija i drugih komunikacijskih platformi, ne smije biti uvjetovano prethodnim dozvolama. Iznimka su mediji koji ne mogu započeti s radom prije nego što dobiju koncesiju, na primjer radio i televizija sa zemaljskim prijenosom signala.
- Zato Agencija za elektroničke medije ne može biti brana osnivanju "divljih portala". Problem je istovjetan drugim oblicima anonimne online komunikacije. Jedina rješenja su otkrivanje i kažnjavanje autora protupravnih sadržaja i odgovornost internetskih platformi. Borba protiv govora mržnje na internetu, protiv širenja terorističkih sadržaja i drugih protupravnih poruka ne smije, međutim, ugroziti ono pozitivno u slobodnoj i otvorenoj online javnoj komunikaciji - dodaje Alaburić.
Agenciju za elektroničke medije pitali smo što poduzima u slučaju "divljih portala" i njihovog kršenja Zakona o elektroničkim medijima, kako sprečava takve pojave i kakve su kazne propisane. U odgovoru AEM navodi da su zaprijećene kazne od 1.320 do 6.630 eura za pravnu osobu koja ne podnese prijavu za upis u Upisnik pružatelja usluge elektroničkih publikacija.
"Međutim, praksa je da prije donošenja odluke Vijeća za elektroničke medije o kažnjavanju Agencija pružatelja elektroničke publikacije pozove na upis, što isti u velikoj većini slučajeva i učini. Pritužbe o nepravilnosti i nezakonitosti djelovanja određenih elektroničkih publikacija dolaze od najšire javnosti – građana, institucija pa i medija. Te pritužbe se obrađuju po redovnoj proceduri, od strane nadležnih odjela te, ovisno o ishodu obrade predmeta, o njima odlučuje Vijeće za elektroničke medije", navodi u odgovoru AEM.
Na kraju prošle godine u Upisniku pružatelja medijskih usluga bilo je 568 elektroničkih publikacija, od toga 426 komercijalnih i 142 neprofitne.
