Prijedlog po kojem bi u Kazneni zakon bilo uvedeno novo kazneno djelo koje bi se odnosilo na "neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje", što bi predviđalo sankcioniranje svih sudionika postupka, izazvao je žustre reakcije novinarskih organizacija, civilnog društva i javnosti. "Ovakav prijedlog možemo nazvati i zakonom opasnih namjera jer predstavlja ozbiljnu prijetnju novinarskoj profesiji i slobodnom novinarstvu", ističu Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH).

"Teško je zanemariti da se ova promjena događa u vrlo osjetljivom političkom trenutku, neposredno prije superizborne 2024., pa takav kontekst izaziva sumnje da vlast koristi navedeno zakonsko rješenje kako bi zaustavila neugodno curenje informacija koje su od javnog interesa", ističu u HND-u i SNH-u. Ukazuju da bi novinarima tako bilo onemogućeno ili otežano medijsko izvještavanje o kaznenim postupcima i procesuiranju politički izloženih osoba, moglo bi ih se pritiskati da otkriju izvore ili provjeravati njihove komunikacije. Za pojašnjenje prijedloga, koji je već nazvan Lex AP po inicijalima predsjednika Vlade, pitali smo odvjetnicu Vesnu Alaburić.

- Nesporno je da država ima i pravo i obvezu spriječiti otkrivanje podataka iz pojedinih faza kaznenog postupka radi zaštite nekog općeg ili pojedinačnog interesa, ali predloženo zakonsko rješenje predstavlja bezuvjetnu zabranu otkrivanja svakog sadržaja izvida ili dokazne radnje iz istrage. Upravo zbog te neselektivnosti, predložena odredba ne može se smatrati razmjernom cilju kojem bi trebala služiti. Potpuno je nelogično da se kaznom do tri godine zatvora prijeti okrivljeniku ako otkrije sadržaj dokazne radnje u istrazi koja se vodi protiv njega - naglašava Alaburić.

Pojedine dokazne radnje rezultiraju saznanjima koja se odnose na treće osobe, pa se zabrana njihovog otkrivanja ne može opravdati interesima zaštite okrivljenika i prava obrane u postupku.

- Ta saznanja ponekad mogu biti od iznimnog javnog interesa, koji je daleko pretežniji od prava na zaštitu nekog pojedinačnog interesa, pa ne postoji nikakvo opravdanje da se ograniči pristup tim saznanjima - naglašava odvjetnica.

Kako Zakon o kaznenom postupku omogućava da se određeni dokumenti i podaci iz istrage proglase tajnima, a otkrivanje tih podataka iz istrage sankcionirano je kao kazneno djelo, ne smatra opravdanim da se novim kaznenim djelom neselektivno, bez valjanog opravdanja, zabrani otkrivanje sadržaja apsolutno svake dokazne radnje.

- Iako se predloženim kažnjavanjem ne prijeti izravno novinarima, nema sumnje da se radi o zakonskom prijedlogu kojim se značajno ograničava sloboda izražavanja. Bilo kakvo ograničenje ljudskih i građanskih prava i sloboda koje ne služi zaštiti nekog legitimnog cilja ili nije razmjerno zaštiti nekog općeg ili pojedinačnog dobra, samo po sebi je nedopustivo u demokratskom društvu.

Sprečavanje sudionika kaznenog postupka da javnost obavijeste o tijeku ili rezultatima istrage, čak i ako postoji javni interes ili interes okrivljenika da se to učini, predstavlja nedopustivo ograničenje slobode izražavanja čija je posljedica izravno onemogućavanje javnosti da bude informirana o pitanjima od opravdanog, javnog interesa. Sve to izravno onemogućuje novinare i medije da svoje odgovorne društvene zadaće, osobito nadzor nad radom tijela javne vlasti, obavljaju na dobrobit javnosti. Zato je HND s pravom upozorio da se radi o zakonu opasnih namjera - rekla je odvjetnica i izrazila uvjerenje da će Vlada pravilno evaluirati sve reakcije na taj prijedlog i da tog kaznenog djela neće biti u konačnom prijedlogu izmjena KZ-a.

- Važno je da javno raspravljamo, polemiziramo, komentiramo sve aspekte ove teme, važne i za interese kaznenog postupka i za slobodu izražavanja - zaključuje Vesna Alaburić.