Najave predsjednika Vlade Andreja Plenkovića o izmjenama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku zbog, kako je to nazvao, curenja informacija iz spisa koje čine političke probleme (za njega i HDZ), izazvale su buru u javnosti, od političkih stranaka i nevladinih udruga do novinarskog ceha. Hrvatsko novinarsko društvo se potužilo pučkoj pravobraniteljici Teni Šimonović Einwalter zbog ideje da bi "stvaranje političkih problema" predstavljalo novo kazneno djelo, a ona je od Ministarstva pravosuđa zatražila detalje najavljenih izmjena.

Odvjetnica Vesna Alaburić smatra da nisu potrebne nikakve intervencije u sadašnje kazneno zakonodavstvo.

- Zakonom o kaznenom postupku jasno je propisano da su određeni podaci tajni, odnosno da su službena tajna, a Kaznenim zakonom je već sankcionirano odavanje takvih podataka. Pretežniji javni interes je okolnost koja uvijek opravdava odavanje službene tajne, pa u tom slučaju nema kaznenog djela. Takvo rješenje u postojećem Kaznenom zakonu je dobro i treba ga svakako zadržati - smatra Alaburić.

- Ne vjerujem da će Hrvatska bilo kakvom zakonodavnom promjenom napraviti regresiju zaštite slobode izražavanja. Ako vlast i posegne za nekim novim restrikcijama, one se nikako ne smiju odnositi na medije i novinare. Dosegnutu razinu zaštite slobode izražavanja ne smijemo ugroziti - naglašava odvjetnica, koja je u nizu slučajeva branila novinarsku profesiju i slobodu izvještavanja. Ona smatra i da treba pričekati da se vidi što vlast zaista planira.

- Možda je premijer samo pomalo neprilično reagirao na curenje informacija. Ako vlast odluči mijenjati zakone, već u prvim službenim najavama vidjet ćemo o kakvim se promjenama radi. Ako njima doista bude ugrožena sloboda govora i ako eventualne promjene ne budu donosile dobrobit kaznenom postupku, takvim se promjenama treba javno usprotiviti, u javnim raspravama argumentirano dokazati njihovu štetnost i pokušati u Hrvatskom saboru dobiti dovoljan broj glasova protiv takvih izmjena Kaznenog zakona - kaže.

- Ako te izmjene ipak budu donesene i ne budu u skladu s Ustavom, moguće je da ih Ustavni sud ukine. Problem je što u skladu s Ustavom mogu biti vrlo različita zakonodavna rješenja. Istraga može biti tajna, a može biti nejavna. Oba su rješenja u skladu s Ustavom, ali prvo u većoj mjeri ograničava slobodu izražavanja. Zato je važno da u granicama koje dopušta Ustav odaberemo zakonodavna rješenja koja potpunije i u većoj mjeri štite slobodu izražavanja. Naravno, u granicama postavljenima radi zaštite važnih osobnih i društvenih interesa, kao što su presumpcija nedužnosti, interes žrtava i interes kaznenog postupka općenito - ističe Alaburić.

- Najave AP-a o izmjenama zakona na tragu onih iz zakona koji je povučen prije deset godina praktički su udar na novinarsku profesiju. Za nas nema dileme – time se žele zataškati afere vladajućih, o kojima naši kolege svakodnevno izvještavaju. Za nas je to neprihvatljivo pa smo se obratili evropskim partnerima i pučkoj pravobraniteljici. To ne smije proći. Da prođe, to bi značilo sumrak demokracije i potpuni apsolutizam - kaže Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a.

Naglašava da pučka pravobraniteljica u javnom prostoru može tu temu učiniti još aktualnijom jer je njena uloga u obrani demokracije itekako važna.

- Javnost je uvijek na strani ozbiljnog kritičkog novinarstva i ima pravo znati što rade ljudi koji predstavljaju državu. Zato će se HND svim sredstvima koja ima na raspolaganju boriti protiv namjere da budu ušutkani glasnici "loših vijesti", a potrudit ćemo se da svi u EU-u znaju za to što se kod nas dešava - dodaje Zovko.