Srpsko narodno vijeće (SNV), Savez antifašista i antifašističkih boraca te općine Vojnić, Topusko, Krnjak i Vrginmost obilježili su u subotu na Petrovoj gori 83. godišnjicu proboja obruča na Biljegu, što je jedan od, kako kažu, najznačajnijih događaja Narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj.
Zahvaljujući tom događaju Petrova gora postala je sigurno mjesto za izbjeglice, progonjene Kordunaše i Kordunašice, ranjene te njihove neumorne liječnice i liječnike u Partizanskoj bolnici, poručuje SNV.
Program obilježavanja počeo je polaganjem cvijeća za pale borce, odavanjem počasti kordunaškim žrtvama rata, a nastavio se kulturno-umjetničkim programom u podnožju Spomenika ustanku naroda Banije i Korduna na Petrovcu.
Redovito su prilikom, sada već višedecenijskog obilježavanja proboja na Petrovoj gori, sugovornici Novosti isticali kako je krajnje vrijeme da se obnovi devastirani spomenik Vojina Bakića, ali ove godine njihovu pažnju i negodovanje privukla je još jedna činjenica.
Naime, u isto vrijeme održana je komemoracija u Maclju gdje su predsjednici Vlade i Sabora, Andrej Plenković i Gordan Jandroković, skrušeno molili za duše ubijenih civila i desetine tisuća nacističkih kolaboracionista. Tako je otplaćena još jedna rata kredita koji duguju Domovinskom pokretu, no ipak začuđuje što na Petrovu goru ipak nisu poslali barem trećerazredne činovnike koji bi u njihovo ime popratili događaj.
Zrinka i Nikola Čorić (Foto: Vladimir Jurišić)
Zrinka i Nikola Čorić iz Petrinje ne propuštaju skup na Petrovoj gori.
- Ovdje nas dovode naša životna opredjeljenja. Ponosni smo na herojski proboj iz obruča na Biljegu i odajemo počast žrtvama ustaškog terora. Jako me boli kad netko jednostavno uzme krpu i briše našu slavnu prošlost, a proboj obruča i partizanska bolnica nisu samo naša prošlost, već i povijest slobodne Evrope. Zapanjena sam što ovdje nema predstavnika Vlade i Sabora koji su ovaj događaj jednostavno zamračili, a znamo da predstavljaju našu državu, time i mene, našu djecu i zapravo sve građane. Nisam bijesna, tužna sam – kaže Zrinka Čorić.
Predsjednik SNV-a Boris Milošević (Foto: Sandro Lendler)
Ove godine na Petrovu Goru pristiglo je dvadesetak autobusa iz svih dijelova Hrvatske pa je više od tisuću ljudi pažljivo slušalo govornike. Boris Milošević, predsjednik SNV-a posebno je istakao Treće zasjedanje ZAVNOH-a u nedalekom Topuskom kada je Hrvatska dobila svoju državnost, Ustav i predsjednika Sabora Vladimira Nazora.
Milošević je rekao da su se okupili kako bi odali počast partizanskim borcima, njih oko 750, i narodu Korduna koji su krenuli u proboj ustaškog obruča 14. na 15. svibanj 1942., da bi odali počast oko 1700 poginulih civila, te jedinstvenoj partizanskoj bolnici na Petrovoj gori u kojoj niti jedan ranjenik nije pao u ruke neprijatelja.
Rekao je da kada govore o Petrovoj gori, govore "o srcu Korduna koji je bio tada i ostao danas partizanski i antifašistički, na kojem se nedaleko odavde 1944. održalo važno 3. zasjedanje ZAVNOH-a u Topuskom" koji je bio "prvi pravi sabor Hrvatske".
Naglasio je da su tada usvojene deklaracije o osnovnim pravima naroda i građana Hrvatske, o ravnopravnosti Hrvata i Srba i drugih naroda, ali i žena s muškarcima, slobodi vjere, udruživanja i govora, uklanjanju nepismenosti.
Bile su, kazao je to odluke zrelog i dalekovidnog društva koje je svojom borbom Hrvatsku svrstalo na pobjedničku stranu.
Upozorio je da već duže vrijeme, kao da se jače čuju glasovi revizionizma, umanjivanja i kompromitiranja antifašizma kao tekovine te da sve jače čuje ustaški pozdrav Za dom spremni, u pjesmi, na odjeći, na ulicama, na zgradama.
O ulozi Centralne partizanske bolnice, govorio je Zoran Pusić, predsjednik Antifašističke lige Republike Hrvatske, a burnim aplauzom pozdravljen je i ispraćen stogodišnji učesnik proboja na Biljegu Mile Knežević.
Mile Knežević (Foto: Sandro Lendler)
Tesa Goldstein, predsjednica Savjeta za antifašizam SDP-a razočarana je što na Petrovoj gori nema predstavnika vlasti:
- To je politika koja se provlači već godinama, a posebno od kada je Domovinski pokret postao dio vlasti. Partizanske zločine na završetku rata nitko ne osporava i o njima se ne treba šutjeti jer je tu stradao i veliki broj nevinih ljudi, ali odavati počast ustaškim vojnicima koji su se još borili nekoliko dana nakon završetka rata je nemoralno i besmisleno. Svi znamo što je fašizam donio našim narodima u Drugom svjetskom ratu pa je utoliko važnije znati čemu pokušaji izjednačavanja ustaša i partizana. Usput, prvi put sam na Petrovoj gori i posjetit ću rado partizansku bolnicu – rekla nam je Tesa Goldštajn.
Tesa Goldstein (Foto: Vladimir Jurišić)
Jovo Kantar potegao je na Petrovu goru iz Križevaca.
- Žao mi je što je ovaj veličanstveni Bakićev spomenik devastiran, opljačkan i unakažen, ali vjerujem da će jednoga dana sazrijeti misao i ideja da se obnovi. Novac se troši na brojne gluposti, a ovo je simbol naše herojske prošlosti i nije zaslužio da bude ruglo – smatra Jovo Kantar.
Bivši saborski zastupnik Možemo! Vilim Matula također se obratio prisutnima, referirajući se na misu u Maclju.
- Jasno je da su se ''hrabri'' hrvatski vojnici, još uvijek pod oružjem, i nakon završetka rata povlačili i sa sobom vukli i civile koji su, nažalost, tom prilikom stradali. Zanimljivo je da se potomci preživjelih ustaških zločinaca danas pozivaju na najviše standarde ljudskih prava. Osuđujem svaki zločin, ali ne mogu razumjeti da ovdje nema predstavnika vlasti države čiji su antifašistički temelji u njenom Ustavu – kazao je Matula.
Jovo Kantar (Foto: Vladimir Jurišić)
Donedavnog predsjednika SNV-a Milorada Pupovca podsjetili smo na svojevremenu izjavu kako bi spomenik na Petrovoj gori i partizanska bolnica trebali biti pod zaštitom UNESCO-a
- Do sada je bilo više inicijativa koje nažalost nisu realizirane. Svi koji su ih pokretali trebali bi sjesti zajedno za stol i tome pristupiti ozbiljno. Vjerujem da se to može ostvariti samo zajedničkim snagama – kaže Pupovac.
Velika ustaška ofanziva na Kordunu okončana je 18. svibnja 1941. a za nju su bile angažirane: 1. lička bojna (jačine 550 ljudi), karlovačka novačka bojna (550), 10. ustaška bojna (230), 11. ustaška bojna (220), 2. lička bojna (650), 5. ustaška bojna (180), dvije satnije Poglavnikove tjelesne bojne (180), strojnička satnija ličkog zdruga (120), satnija ustaške doknadne bojne (150), 1. satnija novaka ustaške vojnice (95), oružničko leteće krilo Vojnić (78), 8. ustaški sat (170), 5 bornih kola, 14 trokolica sa strojnicama, polubaterija haubica 100 mm, bojna gorskog zdruga iz Petrinje. Ukupno oko 3.000 ljudi, podržanih od 2 haubice i 5 tenkova.
Stjepan Mesić (Foto: Sandro Lendler)
Partizani i veliki broj žitelja okolnih sela povukli su se pred ustašama na Petrovu goru. U zoru 14. maja jurišom dijelova 1. i 2. kordunaškog odreda (dvije trećine bez oružja), partizani su probili obruč i spasili zbjeg, ali mnogi žitelji Banije i Korduna nisu se uspjeli spasiti jer su prije toga pobijeni ili poklani u selima pod Petrovom gorom, a njihove kuće bile su zapaljene.
Za tih šest dana, koliko je trajala neprijateljska ofanziva, sa teritorije kotara Vrginmosta ustaše su pobile i poklale oko 600 ljudi, žena i djece. Najviše su stradali stanovnici sela Perne, oko 200, i sela Pecke, više od 110 poginulih.
Za fotogaleriju klknite na fotografiju iznad teksta.
