Osamdeseta godišnjica proboja posljednjih zatočenika iz ustaškog logora smrti Jasenovac obilježena je 22. aprila kod spomenika Kameni cvijet Bogdana Bogdanovića u Spomen području u prisustvu kompletnog državnog vrha, predstavnika naroda žrtava, antifašista i četvoro preživjelih logoraša.

Komemoracija "80 godina, 80 sudbina" ove je godine dobila novi umjetnički izraz preko studenata Akademije dramske umjetnosti, koji su u programu najavili zaokret prema drukčijoj interpretaciji prošlosti kao budućnosti sjećanja, ali i važnosti obrazovanja kao preduslova pamćenja. Studentice i studenti promjenu politike pokušali su ilustrirati podatkom da je lani Jasenovac posjetilo znatno više školskih grupa iz Hrvatske, nego godinu ranije, njih 56, dok će ove godine, kako su najavili, samo do kraja avgusta to učiniti njih 81.

Preživjeli logoraši (Foto: Sandro Lendler)

Prvi dio komemoracije činilo je čitanje govora preživjelih logoraša na ranijim okupljanjima. Iskazi se mogu sadržati u motu: "Nemojmo o brojkama, govorimo o ljudima". "Ovo je mjesto stradanja i boli, ali ne smije biti i mržnje", poruka je sada pokojne Pave Molnar koja je iz logora, gdje je bila zatočena kao pripadnica NOP-a izišla razmjenom, dok je Ilija Ivanović, kojem su ustaše pobile 27 članova porodice, naglasio da "samo ljubav pruža istinu".

Pročitani su i govori Steve Đurđevića, koji je podsjetio na likvidacije Roma, kao i Jakoba Atijasa, kojem je u logorima pobijeno 80 srodnika.

Nakon što su delegacije, između ostalih i brojnog diplomatskog kora, položile cvijeće, u svojim su izjavama premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković istaknuli zajedništvo na komemoraciji i potrebu sjećanja na žrtve, a zadovoljstvo su izrazili i predstavnici naroda žrtava i antifašisti.

- Visoka godišnjica obilježena je na način na koji bismo htjeli da svake godine bude: da se čuje glas svih žrtava i da ih čuju svi koji ih trebaju čuti, s obzirom na razmjere i strahote stradanja, ali i pouke koju iz toga treba izvući poput: nezaboravljanja, praštanja i građenja zajedničkog života - rekao nam je saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac.

Na naše pitanje kako da Jasenovac i druga mjesta stradanja budu u centru pažnje cijele godine, a ne samo na dane komemoracije, Pupovac je rekao da prilika ima dosta.

- Jasenovac je jedan, kao što je po strahotama stradanja jedno i jedinstveno i Jadovno, prvi logor Danica ili glinska crkva. Trebali bismo raditi na tome da se na mjestima drugih logora i stratišta pojavljuju visoki državni predstavnici kako bi već ta činjenica učinila jasnim da je svaki revizionizam i veličanje režima, kao što je bio ustaški, nešto sramotno – objasnio je Pupovac.

Gordan Jandroković, Andrej Plenković i Zoran Milanović (Foto: Sandro Lendler)

- Važno je da u Jasenovcu bude državni vrh i da se baš tu oda poštovanje žrtvama, jer je ovo jedinstveno mjesto stradanja u Hrvatskoj. Da se pokaže da država stoji iza komemoracije i da nema političkih razračunavanja i poruka bilo koje vrste, osim poštovanja žrtava - rekao je novinarima predsjednik SNV-a Boris Milošević.

Kako nam je kazao predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Franjo Habulin, ustaški režim imao je u teoriji i u praksi zločin pojačan rasnim zakonima prepisanim od nacističkih gazda.

- Po tom su zakonu bili krivi svi Židovi, Romi i Srbi te antifašisti koji su ustali protiv takvog režima, samo zbog toga jer su bili drugi i drugačiji. Govorimo o genocidu nad Romima, Židovima i Srbima. Ponovit ću: govorimo i o genocidu nad Srbima, jer ga neki negiraju. Naša je dužnost da budemo ovdje i danas kada trebamo odati počast žrtvama. Podržavamo zajednički dolazak kojim je poslana poruka da se slažemo u onome o čemu sam govorio i da smo došli odati počast na čitavom nizu sličnih mjesta diljem NDH – ustvrdio je Habulin, naglasivši da, što se tiče kulture sjećanja, postoje pomaci nabolje.

- Škole sve više posjećuju Jasenovac čime možemo biti zadovoljni, ali je dobro da iz godine u godinu taj broj raste i da im profesionalci prenesu povijesnu istinu o Jasenovcu - kazao je Habulin.

Lazo Đokić, predsjednik slavonskih antifašista, koji su kao i srpski aktivisti došli u velikom broju, naglasio nam je da je "Jasenovac veliko stratište i nezamisliv genocid napravljen nad srpskim narodom, a onda i nad Židovima i Romima".

- Jasenovac je ustaška priča koju se danas pokušava ispeglati kao nešto što je bilo dobro i čestito, čemu se trebamo suprotstaviti kulturom sjećanja koja se mora prevoditi u kulturu pamćenja. Moramo našim pokolenjima preneti šta se desilo ovde kako bi znali da Jasenovac nije bio nikakav radni logor. Ovde su od 1941. do 1945. ubijani ljudi na najsurovije načine - kazao je Đokić i upozorio da dio većinskog naroda negira žrtve i zagovara reviziju ustaške države kako bi relativizirali ono što se događalo u tom periodu. Moramo biti uporni u ponavljanju, govoreći i ovima danas i onima koji će doći sutra, istinu o Jasenovcu, istaknuo je Đokić.

Važno je da u Jasenovcu bude državni vrh i da se baš tu oda poštovanje žrtvama, jer je ovo jedinstveno mjesto stradanja u Hrvatskoj, rekao je predsjednik SNV-a Boris Milošević

- Želja nam je da se ovako nešto nikad ne ponovi. Žao mi je što, uz ovakav impozantan spomenik, nije postavljen logor onakav kakav je bio i što je maknuta izložba s panoima koja je bila ispred zgrade Muzeja. Bila sam u Mathauzenu, gdje je jedina izvorno sačuvana jugoslovenska baraka, ali je postavljena plinska komora i točno znate gdje se nalazite - rekla nam je Vesna Ugrina, predsjednica regionalnog SABA za Dalmaciju, i dodala da, kao kćer oca Ljepoje sa Grmeča, odlično zna što se u Jasenovcu dogodilo.

- Pitanje sjećanja na žrtve sve je važnije, ne samo zbog situacije u Europskoj uniji. Svakog aprila trebamo se sjetiti onoga što se dešavalo prije 80 godina i što se ne bi smjelo nikad više desiti. Što se tiče našeg regiona, trebalo bi se više pričati o tome što se dešavalo. U Sloveniji i Italiji imamo projekt evropske prijestolnice u Goriziji i Novoj Gorici gdje pričamo o svemu što se na tom teritoriju događalo zadnjih sto godina. Mislim da je potrebno da se o tome iskreno govori što je više moguće. Mi, mlađi političari, treba da znamo kakva će biti naša budućnost i da je jedini pravi onaj europski put - istaknuo je Matjaž Nemec, evropski parlamentarac iz Slovenije.

Izaslanstvo SNV-a predvođeno Borisom Miloševićem (Foto: Sandro Lendler)

I Dušan Dulikravić iz Rasinje ističe potrebu aktiviranja mladih.

- Na prostoru naše općine imamo 18 obilježja NOB-a, a s udrugom mladih - u suradnji s VSNM-omom Rasinje - pokušamo aktivirati ljude da dolaze na sastanke - kazao nam je Dulikravić.

Bivši logoraš Slavko Milanović, koji je s Nevenkom Končar, Milinkom Čekićem i Miletom Vukmirovićem, bio na komemoraciji, kazao nam je da se nakon šest godina koliko nije bio u Jasenovcu, osjeća tužno.

- Mi treba da se setimo nevinih žrtava, da im damo pomen i da ih čuvamo od zaborava, ali mi program nikako nije legao, iako je lepo što se okupilo mnogo ljudi - kazao nam je Milanović.

S njim se slažu i u organizaciji Documenta kojima smeta što se nitko od preživjelih nije obratio okupljenima, mada su nazočili obilježavanju, kao i da još uvijek nije imenovana ravnateljica ili ravnatelj JUSP-a Jasenovac te da u prikazu nedostaju razlozi odvođenja ljudi u logor.

Pravoslavni, židovski, katolički i islamski svećenici služili su molitve za žrtve logora; za pravoslavne je služio episkop buenosaireski i južnocentralno američki te administrator zagrebačko ljubljanske eparhije Kirilo.

Komemoraciji je prethodila liturgija i parastos žrtvama u manastiru Jasenovac koju su služili episkop pakračko slavonski Jovan, episkop Kirilo, kao i episkop dremvički David.

Liturgiji su prisustvovali predstavnici Srba na čelu sa zastupnicima Miloradom Pupovcem i Anjom Šimpragom, predsjednikom SNV-a Borisom Miloševićem i ZVO-a Dejanom Drakulićem kao i čelni ljudi VSNM-ova Požeško-slavonske, Bjelovarsko bilogorske i Brodsko-posavske županije, među kojima i ambasador Rusije Aleksandar Nurizade.