Konzorcij za brzi odgovor na slobodu medija (Media Freedom Rapid Response, MFRR) završio je ovih dana svoju misiju u Hrvatskoj. Istaknuli su nekoliko značajnih problema u vezi s reformom zakona o medijima, transparentnošću državnog oglašavanja i sigurnošću novinara, uključujući SLAPP-ove. Iako su primijećene neke dobre inicijative, ocjenjuju da je pred Hrvatskom dalek put da osigura slobodno i neovisno medijsko okruženje.
Izaslanstvo se od 9. do 20. septembra sastalo s predstavnicima Ministarstva kulture i medija, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova, sa zastupnicom političke stranke Možemo! u Odboru za medije, predstavnicima Agencije za elektroničke medije, Predstavništva Europske unije u Hrvatskoj, s nekoliko udruga nakladnika, predstavnicima Hrvatskog novinarskog društva (HND), Sindikata novinara Hrvatske (SNH), glavnim urednicima, te novinarima velikih medijskih kuća kao i članovima akademske zajednice, odvjetnicima i akterima civilnog društva. Vrhovni sud nije odgovorio na njihov poziv, a Pravosudna akademija ga je odbila.
Misija navodi da su nedavni pozivi krajnje desnog Domovinskog pokreta da se obustavi financiranje Novosti pojačali zabrinutost zbog političkog pritiska i vladinog suzbijanja slobode medija. Uz to, nedostatak neovisnosti javnog medijskog servisa HRT-a bilo je često pitanje na koje je upozorilo više dionika. Ta je zabrinutost izravno povezana s provedbom Europskog zakona o slobodi medija (EMFA), ali državne institucije nisu s izaslanstvom podijelile nikakav konkretan plan za njegovu transpoziciju.
U priopćenju MFRR-a navodi se da slučajevi SLAPP-a i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija u Hrvatskoj, s velikim brojem prijava unatoč obećanjima vlade da će se pozabaviti ovim problemom. Ministarstvo kulture i medija osnovalo je radnu skupinu koja će se baviti SLAPP-ovima, no njezinu učinkovitost tek treba utvrditi. Nedostatak jedinstvene metodologije za registraciju slučajeva SLAPP-a u državnim tijelima i civilnom društvu ostaje izazov. U listopadu će se formirati nova radna skupina koja će izraditi plan za prijenos europskih Anti-SLAPP instrumenata, a Ministarstvo pravosuđa trenutačno analizira Anti-SLAPP Direktivu kako bi ustanovilo na koji način bi se mogla prenijeti u postojeći zakonodavni okvir. Međutim, nisu navedeni jasni planovi za prenošenje Direktive u nacionalno zakonodavstvo niti bilo kakve učinkovite mjere za rješavanje domaćih slučajeva. Civilno društvo i promatrači nastavljaju naglašavati potrebu za većim obrazovanjem sudaca o SLAPP-ovima.
MFRR podsjeća da brojni slučajevi SLAPP-a dolaze iz samog pravosuđa s ciljem ušutkavanja kritičkog izvještavanja. Kleveta je i dalje kazneno djelo u Hrvatskoj, bez najavljenih planova za njezinu dekriminalizaciju unatoč opetovanim pozivima lokalnih dionika i međunarodnih organizacija za slobodu govora i slobodu tiska.
Kao veliki problem navedeno je i pitanje transparentnosti u državnoj dodjeli oglašavanja medijskim kućama, posebno na lokalnoj razini. Mnoge institucije ne otkrivaju te podatke, što izaziva zabrinutost zbog njihovog utjecaja na uredničku neovisnost.
MFRR pohvaljuje nedavni sporazum između Ministarstva unutarnjih poslova, HND-a i SNH-a, koji je rezultirao s dva protokola usmjerena na poboljšanje sigurnosti novinara tijekom javnih prosvjeda i istrage napada protiv novinara. Međutim, naglašavaju da su potrebni daljnji koraci kako bi se protokoli dobro implementirali na lokalnoj razini. Zaštita privatnih podataka novinara u sudskim postupcima koji se odnose na napade ostaje još jedan problem. Osim toga, kroz razgovore koje je izaslanstvo obavilo u Hrvatskoj, ustanovljeno je da političari, osobito kada se bave istragama povezanima s korupcijom, često sudjeluju u klevetničkim kampanjama protiv novinara, posebice žena.
MFRR ističe i da se novinarke i novinari i dalje suočavaju s preprekama u pristupu informacijama, pri čemu su kašnjenja i odbijanja česta, što onemogućuje pravovremeno i točno izvještavanje o pitanjima od javnog interesa. Zabrinjavajućim ocjenjuju i postupak imenovanja članova Agencije za elektroničke medije, budući da kandidate predlaže vlada, a parlament odobrava jednostavnom većinom. Predloženo je da bi imenovanja trebala zahtijevati dvotrećinsku većinu kako bi se osigurala veća neovisnost i smanjilo političko uplitanje.
Misija u Hrvatskoj jasno je dala do znanja da, iako su najavljene neke pozitivne mjere za rješavanje problema slobode medija, i dalje postoje značajni izazovi. Poručuju da će civilno društvo, novinarske udruge i međunarodna promatračka društva nastaviti pomno pratiti ova pitanja i apelirati na hrvatsku vladu da slobodu medija stavi na prvo mjesto kao kamen temeljac demokracije. MFRR će iscrpno izvješće o svojim nalazima objaviti u nadolazećim mjesecima.
