Značajan ili određeni napredak većinom u sporednijim, stagnacija i nazadovanje u nešto bitnijim, vitalnijim stvarima. Tako bismo ocijenili poziciju Hrvatske koja proizlazi iz godišnjeg Izvješća Europske komisije o vladavini prava za 2024. godinu. Kažimo to odmah i direktnije, a tiče se prve stavke – pravosuđa: izvješće spominje da je značajan napredak ostvaren u kontinuiranim strukturnim naporima za rješavanje pitanja naknada za suce, državne odvjetnike i sudsko osoblje, uz poštivanje europskih standarda o resursima i naknadama za pravosudni sustav, ali istovremeno se potvrđuje i da je razina percipirane neovisnosti pravosuđa u Hrvatskoj i dalje vrlo niska u javnosti i tvrtkama. Sveukupno, tek 23 posto opće populacije i 28 posto poduzeća smatra da je razina neovisnosti sudova i sudaca 'prilično ili vrlo dobra'.
Glavni razlozi koje šira javnost i tvrtke navode za percipirani nedostatak neovisnosti sudova i sudaca su uplitanje ili pritisak Vlade i poltičara, ekonomski pritisak i određeni posebni interesi. Nadalje, prema pregledu stanja pravosuđa EU-a za 2024., ozbiljno zabrinjavaju zaostaci i duljina postupaka u Hrvatskoj, osobito u parničnim građanskim i trgovačkim predmetima, gdje su broj neriješenih predmeta najveći u EU.Izvješće navodi da je prema indeksu perpcepcije korupcije u Hrvatskoj detektiran određeni napredak u povećanju učinkovitosti istraga i kaznenog progona za kaznena djela korupcije. Ali, istovremeno taj napredak nije postignut u reviziji Zakona o kaznenom postupku i Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, kako je predviđeno u Strategiji borbe protiv korupcije.
Hrvatska je tako lani zauzela prema indeksu percepcije korupcije 23. mjesto u EU i 57. mjesto u svijetu. Izvješće o vladavini prava za 2023. preporučilo je Hrvatskoj da 'revidira Zakon o kaznenom postupku i Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije organiziranog kriminala, kako je navedeno u Strategiji suzbijanja korupcije, kako bi se povećala učinkovitost istraga i procesuiranja korupcijskih kaznenih djela. Bitan dio izvješća odnosi se i na medijsku scenu. Iako su informacije o vlasništvu nad medijima javno dostupne, izazovi se, navodi se u tom dokumentu Europske komisije, tiču transparentnosti stvarnog vlasništva. Zabinutost izaziva okvir za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja. Drugim riječima nije postignut napredak u jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja, uspostavljanjem jasnih kriterija, dobrih praksi i mjera nadzora kako bi se osigurala učinkovita provedba postupka javnog natječaja za lokalne i regionalne medije.
Nadalje, Hrvatska radio televizija (HRT) kao javni servis suočena je s kritikama zbog mogućih sukoba interesa i percipirani nedostatak političke neovisnosti. Interna revizija HRT-a lani je utvrdila bitne nepravilnosti u poslovanju s vanjskim pružateljem usluga postavljajući pitanja o upravljanju i odgovornosti javnog servisa. U ožujku 2024. godine, pak Povjerenstvo je kaznilo glavnog ravnatelja HRT-a zbog nepravilnosti u isplatama koje se odnose na samog - glavnog ravnatelja. Izvještaj EU Komisije spominje i problem strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja (SLAPP) usmjerenih na novinare, koji su i dalje prisutni, što također predstavlja razlog za zabrinutost. Hrvatsko novinarsko društvo (HND), prenoseći također dijelove ovog izvješća, navodi anketu provedenu među medijima ove godine gdje su zabilježene 752 aktivne tužbe protiv novinara i medija u Hrvatskoj (u usporedbi s 945 u 2023., 951 u 2022. i 905 u 2020.). HND zakkjučuje da, iako je teško sastaviti točne statistike i ne mogu sve te tužbe biti kvalificirane kao SLAPP, podaci pokazuju da tužbe protiv novinara i dalje predstavljaju problem.
Premda je Izvješće o vladavini prava Izvješće o vladavini prava za 2023. godinu preporučilo Hrvatskoj da "nastavi s naporima u rješavanju problema strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na novinare, uključujući preispitivanje zakonskih odredaba o kleveti i poticanje šire primjene proceduralnih pravila koja omogućuju odbacivanje neutemeljenih tužbi, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara", HND konstatira da je u smislu provedbe tih preporuka postignut samo mali napredak. Izvješće Europske komisije konstatira i da postoje pozitivni pomaci u pogledu sigurnosti novinara; predstavnici novinara i dalje smatraju da policijske vlasti odgovarajuće reagiraju u slučajevima napada ili prijetnji novinarima. Taj dojam, dometnimo, zasigurno bi bitnije mogla pokvariti začudna policijska kvalifikacija dvostrukog fizičkog napada na novinarku Faktografa i Klimatskog portala Melitu Vrsaljko, koja je nedavno, između ostalog napadnuta u vlastitom domu dok je napadačica (zasad) prošla s tek prekršajnom prijavom.
