Novosti

Društvo

Jedva minimalni HRT

Prva runda mirenja sindikata i uprave HRT-a završila je neuspješno. Zgrada javnog servisa oblijepljena je plakatima na kojima piše da 1.347 zaposlenih ima plaću manju od 904, a 733 manju od 758 eura. Na Novoj TV problem je već i samo sindikalno organiziranje

Large hrt

Sindikati su spremni i na štrajk na HRT-u (foto Luka Stanzl/PIXSELL)

Imam plaću 860 eura neto. Kredit mi je 412 eura mjesečno. Kako da preživim? To je apsolutno preniska plaća, više nije adekvatna ni za posao na pola radnog vremena, kamoli za puno radno vrijeme. Moje je pravo tražiti veću plaću, i više se neću bojati - priča nam radnik s HRT-a, koji godinama na Prisavlju radi kao glazbeni urednik.

Jedan je od sve većeg broja radnika i radnica s HRT-a koji se u posljednje vrijeme sindikalno organiziraju i javno istupaju o katastrofalnim uvjetima rada u najvećoj javnoj medijskoj kući. Naš sugovornik objašnjava da je plaća glazbenih urednika i urednica niža od svih drugih zaposlenih na uredničkim pozicijama, a dodaje da rad u popodnevnim smjenama, vikendima i blagdanima često nije adekvatno dodatno plaćen.

Od 2.700 radnika zaposlenih na HRT-u 614 njih prima plaću manju od minimalca koliko će iznositi od početka iduće godine. Kad god Vlada poveća minimalnu plaću, uprava HRT-a je u panici jer mora dizati plaće velikom broju radnika i radnica – kaže Maja Sever

Prva runda mirenja sindikata i uprave HRT-a nedavno je završila neuspješno, sindikati HRT-a su 29. novembra izvijestili da je nastupio kolektivni radni spor na HRT-u, ističući kako je u pregovorima o kolektivnom ugovoru postalo jasno da "poslodavac nema volju prihvatiti zahtjev da radnici HRT-a budu pošteno plaćeni za svoj rad te da povećanje plaća prati inflaciju". Zgrada javnog medijskog servisa početkom decembra je osvanula oblijepljena protestnim plakatima, na kojima je između ostalog navedeno da 1.347 radnika HRT-a ima plaću manju od 904 eura i da 733 osobe rade za plaću manju od 758 eura.

Iz Uprave HRT-a naveli su da su prvotno planirali povećati osnovicu za 15 posto, no istaknuli su da je tijekom pregovora sa sindikatima donesena uredba Vlade o minimalnoj bruto plaći koja stupa na snagu 1. januara 2025., zbog čega su "korigirali ponudu s 15 na deset posto". Minimalna plaća u idućoj godini će iznositi 970 eura bruto (oko 750 eura neto), a svi su je poslodavci zakonski dužni ispoštovati.

- Od 2.700 radnika zaposlenih na HRT-u 614 njih prima plaću manju od minimalca koliko će iznositi od početka iduće godine. Kad god Vlada poveća minimalnu plaću, uprava HRT-a je u panici jer mora dizati plaće velikom broju radnika i radnica koji rade za sramotno niska primanja koja padaju ispod zakonskog minimuma. Javnost ima krivu percepciju o visokim primanjima zaposlenika HRT-a, ali istina je surova. Većina ljudi na HRT-u jedva spaja kraj s krajem - komentira nam Maja Sever, novinarka HRT-a i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara.

Sever argumentira da smo svjedokinje sustavnog i višegodišnjeg razaranja javnog medijskog servisa, institucije koja bi trebala biti temelj neovisnog, profesionalnog i kvalitetnog novinarstva, oslobođenog političkih pritisaka i interesa oglašivača.

- HRT je pretvoren u praznu ljusku, lišenu vizije, razvoja i ozbiljnog sadržaja. Ono malo što je preostalo od profesionalizma i strasti za novinarstvom guši se autsorsingom i ponižavajućim uvjetima rada, dok oni koji i dalje pošteno rade jedva preživljavaju s mizernim plaćama - konstatira Sever.

Maja Sever (Foto: Neva Žganec/PIXSELL)

Maja Sever (Foto: Neva Žganec/PIXSELL)

Na autsorsing se žali i radnik čijom smo izjavom započeli tekst, kao i na činjenicu da mlade profesionalce kao stalnu radnu snagu HRT više ne može privući.

- Ljudi odlaze, a mladima ovakvo okruženje nije privlačno. Autsorsing je u stalnom porastu. A mi smo javni servis. Ali što to uopće više znači? - govori on.

Proces mirenja na HRT-u se ovaj tjedan nastavlja, a ako ne dođe do zadovoljavajućeg dogovora s upravom, sindikati su spremni na štrajk. Sever navodi i da Uprava HRT-a u procesu mirenja zaobilazi ustavno pravo na sindikalno udruživanje i zakonsko pravo na kolektivno pregovaranje.

- Umjesto pregovora, svjedočimo jednostranim odlukama koje gaze zakon, Ustav i europske obveze Hrvatske. Uprava pokušava izgurati legitimne predstavnike radnika iz procesa mirenja, kao da su njihova prava i glas nebitni. Za sve to glavni ravnatelj ima podršku nadležnog ministarstva. Umjesto da osigura zakonski okvir i odgovornost, ministarstvo zatvara oči pred kršenjima radničkih prava i urušavanjem HRT-a. Nedopustivo je da u zemlji članici Europske unije, gdje bi kolektivno pregovaranje trebalo biti standard, svjedočimo ovakvom gaženju temeljnih radničkih prava - zaključuje Sever.

Da HRT u takvoj praksi nije ni usamljen ni izoliran slučaj (iako jest naročito bremenit s obzirom na to da se radi o javnom medijskom servisu), potvrđuju recentna događanja na Novoj TV. Početkom decembra Novi sindikat je istupio u javnost sa svjedočanstvima o onemogućavanju slobode sindikalnog organiziranja u toj televizijskoj kući. Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković kazao je da su u tom sindikatu radnice i radnike Nove TV počeli organizirati prije skoro dvije godine, a članovi uprave ni u jednom trenutku nisu s njima direktno komunicirali, već su imenovali osobu za komunikaciju. Sindikalnoj povjerenici Nini Presečki nisu slali izvješća koja su joj dužni slati jer je u firmi preuzela i ulogu Radničkog vijeća, i nisu je uključivali u savjetovanje kod donošenja odluka bitnih za položaj radnika.

- Sindikalno organiziranje unutar Nove TV oduvijek je nepoželjno. Otkad smo se organizirali, poslodavac pod krinkom prihvaćanja suradnje nije poštovao odredbe zakona o sindikalnom udruživanju. Neke je članove sindikata otpustio, a neke ucijenio povišicom ako istupe iz Novog sindikata - govori za Novosti radnica Nove TV i sindikalna povjerenica Presečki.

Mario Iveković (Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL)

Mario Iveković (Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL)

Novi sindikat je podnio prijavu inspektoratu jer se ne poštuje jedna od temeljnih obveza poslodavca oko podnošenja izvješća Radničkom vijeću, kao ni savjetovanja vezano za pitanja o radu. Inspektorat je pokrenuo postupak protiv Nove TV, ali prijava je parcijalno procesuirana, s fokusom na izvještavanje Radničkog vijeća, dok je zanemaren problem provođenja savjetovanja vezanih za pitanja o radu.

- Jako mi je teško kao sindikalnoj povjerenici, jer u upravi ne poštuju zakon i nema socijalnog dijaloga. Osim toga, od nekih kolega trpim ruganje i neprikladne primjedbe na temu sindikalnog udruživanja. Uz to, posebno je bolno licemjerje jer o takvim poslodavcima informativni program Nove TV radi priloge i izlaže ih kritici - priča nam Presečki.

Vraćamo se u razgovoru i na probleme zbog kojih je na Novoj TV uopće pokrenuto sindikalno organiziranje.

- Problemi su brojni. Plaće su niske, nekima od nas nisu rasle 19 godina. Prije je to bila normalna plaća, a sada je to minimalac. A zahtjevi su visoki, npr. pozivanje izvan radnog vremena, a ako zaposlenik slučajno ne može doći, izložen je kojekakvim pitanjima i prijetnjama. Nova TV ne poštuje Zakon o radu, primjerice ne šalju nam raspored radnog vremena minimalno tjedan dana unaprijed. Neki kolege rade dva posla, npr. snimatelj je ujedno vozač, a primaju jednu plaću - kaže sindikalna povjerenica.

Posao se često organizira pod izlikom "izvanrednih situacija", koje postaju skoro pa svakodnevica, a radnici i radnice neminovno bivaju radno sve opterećeniji. I na Novoj TV je autsorsing sve veći problem, pa je tako ove jeseni najavljeno da ta televizijska kuća više neće imati svoje snimatelje, već će usluge snimanja prebaciti na drugu privatnu firmu.

Problemi se tako i na Novoj TV i na HRT-u množe i intenziviraju, a jedini tračak nade u bolje radno sutra kultivira se među radnicima koji se unatoč svemu – i zbog svega – nastavljaju sindikalno organizirati.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više