Novosti

Politika

Medijska getoizacija manjina

Kvaliteta HRT-ovih emisija posvećenih nacionalnim manjinama opada jer na proizvodnji sadržaja nije zaposleno dovoljno novinara. U oformljenoj manjinskoj redakciji nisu zaposleni oni novinari koju poznaju manjinske teme, već su novinari preraspoređeni, i to možda po kazni, komentirala je SDSS-ova Dragana Jeckov Izvješće o radu HRT-a za 2023.

Large pxl 250924 121195864

(foto Patrik Macek/PIXSELL)

"Prije nekoliko mjeseci na HRT-u, u emisiji 'Peti dan', jedan od komentatora, koji je plaćen sredstvima svih nas, poreznih obveznika, izgovorio je niz neistina i za naše društvo opasnih rečenica, koje graniče s govorom mržnje. Uz multifunkcionalnost srpskih kulturnih centara posebno je okarakterizirao i pridodao im još jednu tzv. obavještajnu funkciju. Na ovu tvrdnju nije reagirala ni voditeljica, što je jednako ozbiljno i vrlo neprofesionalno. Ta teza je neistinita i to je lako provjerljivo. U otvorenim srpskim kulturnim centrima se odvijaju isključivo kulturne manifestacije i sadržaji koje posjećuju svi naši sugrađani, bez obzira na nacionalnu pripadnost. Ovako neodgovorno izgovorena javna riječ može podstaknuti atmosferu nesnošljivosti, pa i proizvesti nasilje prema onima koji kulturne centre posjećuju", kazala je Dragana Jeckov, SDSS-ova saborska zastupnica, komentirajući tretman nacionalnih manjina na javnom servisu i Izvješće o radu HRT-a za 2023.

Na saborskoj sjednici održanoj 29. januara, Jeckov je u ime Kluba zastupnika SDSS-a navela da je za nacionalne manjine od presudnog značaja medijska zastupljenost i mogućnost pristupa pisanim i vizuelnim medijima. Manjine na taj način imaju priliku prikazati prisutnost u društvu, promovirati svoju kulturu, tradiciju, ali i ukazati na doprinos društvu, smatra zastupnica.

Podsjetila je da postoje zakonske obaveze koje reguliraju ovu oblast. One proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakona o HRT-u i iz sporazuma koje HRT ima sa Vladom RH. Sve ovo se odnosi i na Operativne programe za nacionalne manjine koji su na snazi.

- Ovim propisima HRT je obavezan da proizvodi i objavljuje programe namijenjene informiranju nacionalnih manjina na jezicima nacionalnih manjina, što uključuje i manjinske programe za djecu. Kao što vidimo, imamo izvrsno reguliran zakonski okvir, ali provedba ni u tragovima nije takva. Nekoliko godina unatrag na snazi je svojevrsna medijska getoizacija nacionalnih manjina. Naš klub, Klub zastupnika nacionalnih manjina, ali i Savjet za nacionalne manjine već nekoliko puta su na to upozoravali, no napretka nema - ocijenila je Jeckov i dodala da Savjet za nacionalne manjine nekoliko godina odbacuje Izvješće o radu HRT-a zbog poražavajućih podataka o podzastupljenosti medijskih sadržaja na jezicima nacionalnih manjina.

Manjinska zastupnica je iznijela podatke koji idu u prilog kroničnoj podzastupljenosti nacionalnih manjina na glavnom javnom servisu. U televizijskom i radijskom program tokom 2019. nacionalne manjine su bile zastupljene sa 1,79 posto. U 2020. s 1,45 posto, u 2021. s 0,99 posto, u 2022. s 1,22 posto te u 2023. s 1,38 posto. U ovu statistiku su uvrštene i minute iz emisija 'Mir i dobro', ''Pozitivno' i 'Zajedno u duhu', a predstavnici nacionalnih manjina opetovano upozoravaju da se ne mogu izjednačavati pripadnost nacionalnoj manjini i religijska pripadnost.

Jeckov je izrazila nezadovoljstvo jer na ukupno pet televizijskih kanala postoje samo dvije televizijske emisije posvećene nacionalnim manjinama: 'Manjinski mozaik' i 'Prizma'.

- Nerijetko svjedočimo da se u njima ne priča s nacionalnim manjinama, nego o nacionalnim manjinama. Ove emisije su se isto svele na puko zadovoljavanje forme, pa se o nama govori kao o nekom paralelnom društvu. Naročito jer se ne bave nacionalnim manjinama koje učestvuju i u drugim sferama života nego nas se prikazuje samo kao folklor - kazala je Jeckov.

Kvaliteta ovih emisija opada jer na proizvodnji sadržaja nije zaposleno dovoljno novinarska. Iako je oformljena svojevrsna manjinska redakcija, Jeckov smatra da se radi tek o ispunjavanju forme jer nisu zaposleni oni novinari koji poznaju manjinske teme, već su novinari samo preraspoređeni, i to možda po kazni.

Ona je otkrila da se ne održavaju sastanci temeljem obaveze iz Operativnog programa za nacionalne manjine, koji je sastavni dio programa Vlade s predstavnicima HRT-a. U prethodne dvije godine, otkako je potpisan novi ugovor između HRT-a i Vlade, nije održan nijedan sastanak. Osim toga, nije se razvila ni predložena suradnja s manjinskim produkcijama ZVO-a i SNV-a.

Klub zastupnika SDSS-a, zbog nedovoljne vidljivosti nacionalnih manjina u medijskom prostoru, nije podržao Izvješće o radu HRT-a za 2023.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više