Na sjednici Savjeta za nacionalne manjine održanoj u Zagrebu, dio članova Savjeta izrazio je rezervu prema izvještaju Hrvatske radiotelevizije o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenima informiranju pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj u 2023. godini.
Po izvještaju, 2023. je emitirano je 7.279 minuta sadržaja namijenjenih nacionalnim manjinama ili 1,38 posto ukupnog sadržaja, što je bilo 13 posto više nego u godini ranije kad je taj postotak iznosio 1,22. Kako se tvrdi, to je između ostalog rezultat vrlo velikog broja sadržaja na platformi HRTi i značajnog povećanja broja dokumentarnih emisija o nacionalnim manjinama.
U televizijskom informativnom programu HRT-a emitirano je 406 minuta sadržaja za manjine, od toga 291 u dnevno informativnom programu. Četrdeset i četiri minute odnose na popodnevni, 101 na središnji, 49 na večernji te 75 minuta na Regionalni dnevnik. TV emisija Prizma "nosi" 2.122 minute, a Manjinski mozaik 498 minuta. No iako je njihova izrada i emitiranje zakonska obaveza uz potpisan ugovor Savjeta i HRT-a, urednici emisija susreću se s brojnim problemima, od malog broja novinara do nemogućnosti dostupa neophodnoj tehnici, odnosno dovoljnom broju kamera.
- Savjet treba biti suradnik HRT-u, da zajedno kreiramo program. Mi smo započeli sa sastancima i mogu reći da su oni konstruktivni. U cilju nam je porast gledanosti tih emisija, kako za većinsko tako za manjinsko stanovništvo, jer HRT-u je to jedna od glavnih zadaća - rekao je Tibor Varga, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, ističući "da se ne može sve svoditi na brojanje minuta, da su snimljene emisije raznovrsne kvalitete kao i da nije cilj stvarati emisije samo za neku određenu, nego za sve manjine".
- Naš zadatak promicanja pluralizma i tolerancije u društvu, apsolutno je naš najveći prioritet i svestrano se trudimo u tom smjeru. Istina je da nas zakonska regulativa još uvijek tjera da brojimo minute, što zasigurno nije najbolji način mjerenja uspješnog obavljanja naše javne medijske funkcije. Vjerujemo da ćemo u skorom periodu krenuti u promjenu zakonske regulacije – rekao je Robert Šveb, glavni ravnatelj HRT-a, ističući da je Prizma lani emitirana 144 puta uz prisustvo na aplikaciji HRTi, dok je Multikultura emitirana 52 puta na Hrvatskom radiju, kao i da se vrši analiza trendova gledanosti pri čemu je naglasak na mlađu publiku koja se teže uključuje u klasične radio i TV programe. Dragana Jeckov ocijenila je da je dobro da postoji informativni program, naglasivši da je dječja emisija Zumer izazvala pozitivne reakcije koje su bolje od očekivanih.
- Ali nije dobra nedovoljna minutaža programa. Osim toga, najčešće se izvještava kad se dese neke loše stvari ili o folkloru koji nije jedino čime se manjine bave. Osim toga, tu je i problem određivanja koje su emisije za nacionalne manjine. Kad je u odličnoj emisiji "Jedan na jedan" koju vodi Romano Bolković, gost pripadnik neke od nacionalnih manjina, to se uzima kao emisija za nacionalne manjine, kazala je Jeckov, dodavši da se često miješa pojam nacionalnih manjina i religijske pripadnosti, pa tako u minutažu za manjine ulaze i neke emisije vjerskog karaktera kao što su npr. "Mir i dobro".
- Nema suradnje s produkcijskim kućama izvan HRT-a, naši prijedlozi nisu prihvaćeni ili su prihvaćeni marginalno, a ne održavaju se ni sastanci s predstavnicima HRT-a što je ranije dogovoreno – navela je Jeckov. Zastupnik romske i još 11 manjina Veljko Kajtazi naglasio je da ne vidi napredak što se tiče zastupljenosti manjina na HRT-u.
- Manjine u Hrvatskoj čine deset posto stanovništva i zbog toga bih želio duže vrijeme za njih na HRT-u, manjinsku redakciju s novinarima koji su iskusni u izvještavanju o nacionalnim manjinama. Uz to, važne teme za manjine su na HRT-u zanemarene, iako bi HRT trebao biti platforma za prezentaciju njihove kulture - rekao je. Izvještaj je usvojen uz glasove "protiv" predstavnika srpske nacionalne manjine Anje Šimprage, Dragane Jeckov i Milana Vukelića uz suzdržana dva glasa. Na sjednici je bilo riječi i o kriterijima financiranja i ugovaranja programa ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina, kao i o prenamjeni sredstava koju su zatražila manjinska udruženja.
