Program Vlade provodit će se kako bi se osigurao razvoj Hrvatske, na dobrobit svih njezinih građana, piše u nedavno predstavljenom temeljnom dokumentu nove vlade Andreja Plenkovića, koju su uz HDZ sastavili Domovinski pokret i dio zastupnika nacionalnih manjina. "Nastavit će se graditi uključivo i tolerantno društvo" koje "poštuje ljudska prava i prava nacionalnih manjina", stoji dalje, pa se potom navode mjere putem kojih bi obećano trebalo biti ostvareno: nastavak provedbe i unaprjeđenja programa za financiranje projekata na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, obnova komunalne infrastrukture u takvim sredinama, osiguravanje potrebnih sredstava za kulturnu autonomiju, rad udruga i ustanova nacionalnih manjina, njihova ravnomjerna zastupljenost u državnim i javnim službama te suzbijanje govora mržnje i međuetničkog nasilja, posebno među mladima.
Plenkovićeva vlada s obećanjima ide i dalje, pa tako jamči zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u Saboru po postojećim pravilima, unaprjeđenje odgoja i obrazovanja na manjinskim jezicima i pismima, dosljednu primjenu dvojezičnosti u sredinama gdje za to postoje zakonom propisani uvjeti, procesuiranje ratnih zločina isključivo u skladu s međunarodnim pravom, odnosno ono protiv čega su DP-ovci praktički do jučer prosvjedovali na lokalnoj, vukovarskoj razini.
Smatramo da sve aktivnosti koje nisu provedene u prethodnom razdoblju trebaju biti dijelom novih Operativnih programa, uz analizu zašto nisu provedene i da li je potrebno nešto mijenjati, npr. nositelje mjere ili samu aktivnost – kaže Anja Šimpraga
Sve te mjere detaljnije bi trebale biti razrađene u novim Operativnim programima nacionalnih manjina. Riječ je o dokumentu kojim se određuju mehanizmi za osiguranje prava manjinskih zajednica i podršku djelovanju njihovih tijela, čiju je novu verziju Vlada obećala donijeti u roku od 60 dana, i to s ciljem "nastavka izgradnje uključivog društva u kojem se svaki građanin osjeća ravnopravno i sigurno".
"Zahvaljujući tim dvama programima u protekla dva mandata naše Vlade Hrvatska nikad nije imala više financijskih izdvajanja za prava nacionalnih manjina i nikad više realiziranih projekata", rekao je Plenković prošlog petka u Saboru, pa u nastavku izlaganja izbjegao konkretan odgovor na pitanje Urše Raukar, zastupnice iz redova stranke Možemo!, smatra li diskriminacijom to što njegovi novi koalicijski partneri iz DP-a traže gašenje Novosti. "Kada je riječ o jednom tjedniku, ono što ćemo sigurno vidjeti kroz Savjet za nacionalne manjine koji su kriteriji i zašto se baš samo jedan tjednik od svih tjednika nacionalnih manjina doživljava problematičnim kada je riječ o uređivačkoj politici. Ja sam za sve slobode, ali nije nelegitimno postaviti ni ta pitanja", dodao je premijer, prešutjevši dio programa kojim Vlada jamči osiguravanje "institucionalnih i materijalnih uvjeta rada kulturnih, istraživačkih i medijskih ustanova nacionalnih manjina" te "neophodnih financijska sredstva Uredu za ljudska prava i Savjetu za nacionalne manjine", tijela preko kojih se financira i naš tjednik.
Za očekivati je da će ta jamstva biti zapisana i u novim Operativnim programima za razdoblje od 2024. do 2028. na kojim trenutno rade nadležna tijela državne uprave i predstavnici manjina. Iako u ovom momentu ne žele konkretnije govoriti o njihovim sadržajima, iz Programa Vlade, koji se dominantno sastoji od HDZ-ovog predizbornog materijala, da se iščitati što će taj dokument obuhvaćati.
Pored navedenog, iz Vlade garantiraju da će "afirmativno djelovati u pravcu primjene zakonom propisanih modela manjinskog obrazovanja", što podrazumijeva i da se neće određivati donja granica broja učenika potrebnih za formiranje razrednih odjeljenja u osnovnim i srednjim školama za pripadnike nacionalnih manjina. Jamči se i nastavak unaprjeđenja zakonodavnih okvira koji se odnose na organizacije nacionalnih manjina te propisa potrebnih za što uspješniju provedu Operativnih programa.
U novom sazivu Sabora – Anja Šimpraga (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
"Vlada će se u pregovorima o sljedećem Ugovoru između Vlade i HRT-a zalagati za jačanje kapaciteta i operabilnosti redakcije za manjine na HRT-u uz uključivanje pripadnika nacionalnih manjina, odnosno novinara koji imaju iskustva u izvještavanju o specifičnim, manjinskim temama", stoji dalje u programu. Uz to će se podupirati osnivanje i rad radija, televizija i ostalih elektroničkih medija za one manjine koje posjeduju ili razvijaju potrebne kapacitete te posvećivati "puna pozornost primjeni zakona radi adekvatnijeg sankcioniranja govora mržnje i diskriminatornog govora u medijima".
Manjinama se istodobno garantira nastavak ulaganja sredstava potrebnih za ravnomjeran razvoj krajeva u kojima žive, s posebnim fokusom na obnovu cesta, vodovoda, kulturnih i sakralnih objekata, a bivšim nositeljima stanarskih prava ubrzanje programa stambenog zbrinjavanja kroz "usvajanje novih načina rješavanja zahtjeva korisnika programa". Posebna će se briga, stoji dalje, posvetiti skrbi za starije s obzirom na sve lošiju demografsku strukturu nacionalnih manjina, a vodit će se računa i o zapošljavanju u državnim službama u skladu s člankom 22. Ustavnog zakona.
Iz Plenkovićeve vlade obećavaju i unaprjeđenje rada vijeća, koordinacija i predstavnika nacionalnih manjina te usvajanje višegodišnjeg Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture, ruralnog razvoja, poduzetništva i obrta na područjima naseljenim nacionalnim manjinama i Programa unaprjeđenja infrastrukture na područjima naseljenima pripadnicima romske manjine.
Kako su Novosti pisale, Operativni programi za razdoblje od 2017. do 2020., doneseni pri početku prvog Plenkovićevog premijerskog mandata, u najvažnijim segmentima, posebno kada je riječ o srpskoj zajednici, uglavnom se nisu provodili u zakazanim rokovima. Zbog toga je u još uvijek važeću verziju istog dokumenta, donesenog krajem 2020. godine, prenesen veći broj planiranih aktivnosti iz njegove prethodne varijante. Pritom su u programima za razdoblje od 2021. do 2024. preciznije definirane ukupno 168 aktivnosti i rokovi za njihovu finalizaciju. Samo kroz 2022. u provedbu zacrtanog utrošeno je 89.326.908,39 eura, a u proces je bio uključen ured bivše potpredsjednice Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anje Šimprage.
Sporazum o pravima nacionalnih manjina između Hrvatske i Italije odavno je potpisan, ali se mi iz talijanske zajednice još uvijek borimo za njegovu primjenu. Vlade moraju izvršavati svoje obaveze i ugraditi preuzete u dokumente više nego do sada – ističe Furio Radin
- Vjerujem da je uspostavom Operativnih programa ostvarena njihova svrha, a to je da budu strateški dokument na razini Vlade koji će adresirati sve ključne izazove i probleme s kojima se susreću nacionalne manjine u Hrvatskoj te da jednim dokumentom budu propisane konkretne mjere i aktivnosti za rješavanje tih izazova - kaže Šimpraga za Novosti.
Kada govorimo o srpskoj manjini, dodaje aktualna zastupnica SDSS-a, važno je istaknuti Program za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina za koji je osigurano 74 milijuna kuna u 2022. i 2023. Taj projekt, objašnjava ona dalje, osmišljen je temeljem zacrtanog u prethodne dvije verzije Operativnih programa, kojima je predviđeno osiguravanje minimalnih standarda komunalne i socijalne infrastrukture kao i financijski instrumenti poduzetnicima i OPG-ovima koji ne mogu participirati u postojećim kreditnim linijama na područjima povratka prognanika te na područjima gdje povijesno žive i pripadnici nacionalnih manjina, a koja su značajno ispod prosjeka nacionalne razvijenosti.
- Pozitivan iskorak predstavlja i program elektrifikacije, koji je na svom završetku, i ulaganja u vodoopskrbnu mrežu. Uz obnovu i izgradnju osnovne infrastrukture inzistirali smo na završetku programa obnove i opremanja ratom oštećenih ili uništenih stambenih jedinica kao i programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava - govori Šimpraga.
Prvi put nakon rata žarulje su tako zasvijetlile u zapadnoslavonskim selima Cikote i Rogulje, kompletno je završena elektrifikacija Gornjeg Karina, elektro-mreža je dovedena u naselja Gornji Poloj u Općini Barilović, Baljci kod Drniša, Koljane, Katići i Marjanovići kod Vrlike, zaselak Borkovići kod Otišića i drugim sredinama, a pojedini, izoliraniji korisnici na struju su spojeni preko solarnih panela. Za razliku od procesa reelektrifikacije, izgradnja vodovodne mreže daleko je skuplja, a otegotna je okolnost i što je realizacija takvih projekata pripisana lokalnim samoupravama. Ipak, krajem mandata prethodne vlade otvoren je magistralni vod u selu Islam Grčki, a istome se uskoro nadaju stanovnici Vrbnika kod Knina i dijela Općine Dvor, što je daleko o realnih potreba na terenu. U prošlom četverogodišnjem razdoblju uređen je veći broj cesta, u sredinama sa značajnim udjelom srpske zajednice, u Krnjaku, Markušici, Dvoru i Borovu, izgrađeni su ili obnovljeni dječji vrtići, a realizirana je ili započeta izgradnja većeg broja srpskih kulturnih centara i domova.
- Mjere iz Operativnih programa koje su još uvijek u toku ili nisu provedene najčešće podrazumijevaju izazove koji godinama opterećuju našu zajednicu, od završetka procesa obnove, do rješavanja ratnih zločina i povrata imovine srpskim organizacijama i SPC-u. Smatramo da sve aktivnosti koje nisu provedene u prethodnom razdoblju trebaju biti dijelom novih Operativnih programa, uz analizu zašto nisu provedene i da li je potrebno nešto mijenjati, npr. nositelje mjere ili samu aktivnost - veli Anja Šimpraga.
Furio Radin (Foto: Igor Šoban/PIXSELL)
Potpredsjednik Sabora Furio Radin potvrdio nam je da se u izradu novih Operativnih programa krenulo od mjera koje ranije nisu uspjeli provesti i da sljedeći korak podrazumijeva detektiranje novih potreba.
- Treći korak se odnosi na normative koji su jači od organskih zakona, a to je u našem slučaju Sporazum o pravima nacionalnih manjina između Hrvatske i Italije. Vlade su ga odavno potpisale, ali se mi iz talijanske zajednice još uvijek borimo za njegovu primjenu. Vlade moraju izvršavati svoje obaveze i ugraditi preuzete u zakone i druge dokumente više nego do sada, posebno na područjima dvojezičnosti i obrazovanja. Na tome radimo, s time da, barem što se nas tiče, treba propisati da će za izvršenje Operativnih programa biti zadužena Vlada jer smatramo da ona može pristupiti rješavanju problema puno fleksibilnije, a mi bismo u tom slučaju imali samo jednog sugovornika prilikom dogovora - kaže Radin.
S obzirom na razmjere nagomilanih problema u sredinama u kojima živi veći broj pripadnika manjinskih zajednica, prije svega srpske i romske, za očekivati je da će veći dio novih mjera biti rezerviran za rješavanje preostalih infrastrukturnih potreba, kao i načelno obećanje da će se dosljedno provoditi prava na ravnopravnu upotrebu manjinskih jezika i pisama te razmjernu zastupljenost pripadnika manjinskih zajednica u državnim i javnim službama. Neispunjena su ostala i obećanja iz prethodne verzije Operativnih programa da će Vlada podržati formiranje nastavničkog studija srpskog jezika i kulture u Zagrebu i Osijeku, predložiti osnivanje zaklade za promicanje dijaloga i suradnje između mladih Hrvata iz Srbije i Srba iz Hrvatske te dviju država općenito u sferi kulture, obrazovanja i sporta, kao i da će se "osnažit zakonodavni okvir o suzbijanju govora mržnje, posebice prema ranjivim skupinama i nacionalnim manjinama i inzistirati na procesuiranju onih koji ga javno šire ili potiču na nasilje". Zbog ranijih poteza lidera DP-a kao i njihovog uvjet da Srbi ne uđu u aktualnu Vladu, pitanje je kako će reagirati na takve prijedloge.
- S najvećim dijelom Programa nove Vlade možemo se složiti pa tako i s dijelom koji se odnosi na ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Kroz njega se vidi kontinuitet koji je započeo 2016. i smatram da je to dobro, jer temeljna prava i prava manjinskih zajednica ne mogu i ne smiju ovisiti o trenutnoj političkoj konstelaciji, već ona moraju biti standard ispod kojeg se ne ide, neovisno o tome tko je na vlasti - govori Šimpraga.
- Na svima nama je da inzistiramo na donošenju i provedbi Operativnih programa i na poštivanju zajamčenih manjinskih prava. To je odgovornost nas zastupnika manjina, posebice onih koji su dali podršku Vladi, ali i svih drugih u vladajućoj koaliciji, jer će upravo položaj nacionalnih manjina biti jedna od ključnih prizmi kroz koje će nas promatrati naši susjedi, EU, ali i cijela međunarodna zajednica - zaključuje ona.
