Na ovim prostorima, a i ne samo njima, nije česta osobina vlasti da prizna grešku, ispriča se i popravi što se popraviti može. Izgleda da se nešto nalik tome dogodilo protekli tjedan s prijedlogom Zakona o središnjem registru stanovništva koji je prije dva tjedna upućen u javno savjetovanje. Nakon što je Jutarnji list objavio da će prema prijedlogu Ministarstva svaki građanin trebati državi posebnom izjavom prijaviti živi li u izvanbračnoj ili neformalnoj istospolnoj zajednici, koje je vjere i nacionalnosti te koji mu je materinji jezik s prijetnjom kazne od 660 do 2650 eura, ako to ne napravi u roku od deset dana, Vlada je ipak reterirala.
Prema saopćenju Ministarstva Marka Primorca, te podatke građani će dostavljati po vlastitoj volji i to iznimno, tako da nikakvih obaveza i kazni neće biti. Kako u zakonskom prijedlogu stoji drukčije, valja Vladi vjerovati da će propust ispraviti pred slanje u saborsku proceduru. Ostali podaci, kako je predviđeno, preuzimat će se iz drugih službenih evidencija, poput Porezne uprave ili MUP-a.
Na nedopustivost odredbi upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, kazavši da građani nemaju dužnost državi odgovarati na takva pitanja kao i da predviđeni propis može dovesti do povrede prava na privatnost i zaštite osobnih podataka, te do diskriminacije.
Novi registar trebao bi zamijeniti dosadašnji popis stanovništva, čiji su sastavni dio i spomenuta pitanja, ali odgovori na njih nisu obavezni niti se smiju koristiti na bilo kakav drugačiji način, osim kao dio šire statistike, čime se sprečava mogućnost zloupotrebe i potencijalne diskriminacije na temelju nacionalne, vjerske ili spolne orijentacije. Upravo ih zbog toga druge države Europske unije ne traže, posebno vjersko opredjeljenje.
Uz to, usprkos strogim odredbama GDPR-a (Opća uredba o zaštiti podataka) kojom je zadnjih godina znatno pooštrena zaštita privatnosti s ciljem veće kontrole pojedinca nad korištenjem osobnih podataka, Hrvatska još uvijek muku muči s njenom primjenom. Tako je prije nekoliko tjedana u medije iscurila vijest o nezakonitom korištenju podataka iz zdravstvenog kartona. Pojedini zdravstveni radnici neovlašteno su ulazili u kartone kolega, susjeda, prijatelja kako bi doznali njihove dijagnoze. Zasad, koliko je poznato, nije zabilježen slučaj zloupotrebe, ali svakako nije ugodno kad privatnost, posebno u slučaju bolesti, postane javna. Dok građani ulaske u kartone mogu kontrolirati preko platforme e-gradjani, oni u sustavima velikih bolnica nemaju tu kontrolnu stavku, tako da svaki zaposlenik bolnice može nezabilježeno ući u vaš karton i pročitati kada se te i zašto u tom, primjerice, kliničkom bolničkom centru, posjetili liječnika.
S novim registrom, strahovanja su opravdana, situacija bi bila još gora, jer bi ulaz u njega imale tisuće ljudi zaposlenih u javnim institucijama i tijelima državne uprave te jedinicama lokalne samouprave, čime bi se širom otvorila vrata ne samo neovlaštenoj zloupotrebi, nego i diskriminaciji prilikom, primjerice, zapošljavanja ili ostvarivanja drugih prava, na što je također upozorio Ured pučke pravobraniteljice, kao i Centar za mirovne studije. Iz CMS-a ističu i nelogičnost da registar, kojem je primarno utvrđivanje socijalnih prava, uspostavlja Ministarstvo financija, iz čega proizlazi da se ne formira s ciljem kvalitetnije socijalne politike, nego zbog regulacije financijskih izdataka države.
Zanimljivo, ovakvim prijedlogom zakona za zloupotrebe nije predviđena nikakva kazna, nego su sankcije usmjerili na građane koji bi se morali ispovijedati vlasti tko su, što su i u što vjeruju. I ne samo to, nego i s kim su u krevetu.
