Novosti

Kratko & jasno

Marija Maruška Mileta: Kapitalizam svoje nasilno lice pokazuje kroz militarizam

Borba za klimatsku pravdu ide ruku pod ruku s borbom protiv militarizacije, vojne industrije i ratova koji ubijaju i ljude i planet. Temu militarizma smo izabrale za ovogodišnji Okolišni filmski festival jer smo htjele u fokus staviti suvremena zbivanja u svijetu, posebno militarizaciju koja se polako normalizira, kaže voditeljica komunikacija Zelene akcije i članica organizacijskog tima Okolišnog filmskog festivala

Large kultura mini marija mileta

(foto Sandro Lendler)

Od 24. do 26. travnja u Kinu Kinoteka održava se 12. Okolišni filmski festival. Recite nam više o temi "sva oružja militarizma" i njenoj specifičnoj vezi s antiratnim izvorištima Zelene akcije.

Prvo što bih naglasila jest da je Zelena akcija potekla iz antiratnog pokreta – konkretno, mirovne inicijative Svarun. Također, mi nismo udruga koja se samo bavi zaštitom prirode i okoliša, već vjerujemo kako su borbe za okolišnu, klimatsku i društvenu pravdu duboko isprepletene jer je uzrok svih problema isti, a to je kapitalistički i patrijarhalni sistemi koji guši nas, naše slobode, kao i prirodu.

Borba za klimatsku pravdu ide ruku pod ruku s borbom protiv militarizacije, vojne industrije i ratova koji ubijaju i ljude i planet. Temu militarizma smo izabrale za ovogodišnji Okolišni filmski festival (OFF) jer smo htjele u fokus staviti suvremena zbivanja u svijetu, posebno militarizaciju koja se polako normalizira u društvu. Ovim izdanjem festivala želimo prokazati kako kapitalistički sustav svoje nasilno lice pokazuje upravo kroz militarizam.

Predstavite nam ukratko program festivala.

Kroz filmski program ćemo tematizirati razna "oružja" odnosno alate militarizma poput vojnih okupacija, policije, granice i resursa, ali i priče o otporu, nadi i čežnji za pravdom. Na programu je sedam dokumentarnih i jedan igrani film, koji se dotiču tema poput borbe i otpornosti palestinskog naroda pod izraelskom okupacijom, sudanske revolucije i svrgavanja Omara al-Bashira 2019., ali i građanskog rata koji je uslijedio, zatim američkih vojnih angažmana na Bliskom istoku motiviranih naftom, nastojanja jednog mladog Iračanina da se dokopa "Tvrđave Europe", militarizacije američke policije, jedinstvene povijesti demilitarizacije Kostarike, sukoba u Kongu i nasljeđa kolonijalizma i eksploatacije koje ih pogoni te, zaključno, militariziranog nasilja policije nad autohtonim stanovništvom u ime ekspanzije plina i izgradnje plinovoda u Kanadi.

Trumpov povratak na vlast, recentna presuda protiv Greenpeacea, dogmatski prihvaćena militarizacija u EU-u – koji su ključni zadaci ekološkog pokreta u ovim teškim uvjetima?

Prateći što se događa u svijetu, a polako i kod nas, posebno kada je u pitanju sve veća kriminalizacija građanskog aktivizma – od borbe za slobodu Palestine do zaustavljanja štetnih projekata na fosilna goriva – postaje sve jasnije da je nužno puno bolje povezati naše naoko različite, ali zapravo duboko isprepletene borbe. Tome svjedoči i činjenica kako nafta i plin potpiruju genocid u Gazi, jer se koriste za vojnu mašineriju, a mnoge države u Europi opskrbljuju Izrael ovim gorivima, ali i oružjem.

Osim što se zajedno moramo boriti protiv kriminalizacije aktivizma, aktivista i ljudi u pokretu, moramo konačno kao pokreti izaći iz svojih uskih krugova i međusobno se solidarizirati, podržavati i pokazati istinsko savezništvo. Jedino tako ćemo imati neke šanse protiv ovog trulog, neljudskog i izrabljivačkog sistema. "Jedan svijet, jedna borba" možda zvuči kao floskula, ali to je upravo bit svega.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Kultura

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više