Antifašisti i njihova organizacija Savez antifašističkih boraca i antifašista RH ne mogu biti zadovoljni sadašnjim stanjem: smanjenje broja članova, mahom prirodnim putem zbog visoke starosne dobi, među njima i mnogih učesnika NOB-a, nepriznavanje njihovog statusa i odbijanje financiranja, kako na državnom nivou tako i u mnogim jedinicama lokalne i regionalne samouprave, slabo medijsko praćenje aktivnosti, odsustvo predstavnika države, županija i lokalnih vlasti na događajima, uz časne izuzetke, samo su neki od problema.

- Ipak, prošle smo godine ostvarili sve planirane aktivnosti i obilježili sve što smo smatrali da je potrebno obilježiti, sami ili zajednički, prije svega sa SNV-om, kao i organizacijama naroda žrtava i nevladinim organizacijama kao što je Dokumenta - kaže nam Franjo Habulin, predsjednik SABA RH.

- Zahvaljujući tome što su nakon pandemije ponovno omogućena okupljanja iskazan je interes za naše programe, a na terenu smo se decentralizirali – udruge antifašista (UABA) u gradovima i općinama te zajednice udruga (ZUABA) po županijama planiraju i provode svoje aktivnosti, a mi ih kao SABA RH pomažemo - dodaje.

Govoreći o lanjskim aktivnostima, naglasio je da su one u velikom dijelu organizirane zajednički sa SNV-om putem sporazuma o suradnji ili uz podršku Grada Zagreba. Krajem godine održana je i izborna skupština na kojoj je uz Habulina kao novog-starog predsjednika izabrano predsjedništvo i drugi organi SABA-e.

- Oni koji su na njihovom čelu odranije su poznati u svojim sredinama u kojima su se dokazali i na drugim poljima, imaju karizmu i mogu voditi ljude. Ljudi se za njih lijepe - kaže i naglašava da članstvo i rukovodstva nastoje pomladiti jer mladih nema dovoljno.

Drago mu je što je šef vukovarskih antifašista Lazo Đokić dobio priznanje SNV-a.

- To je priznanje zaslužio i ono je znak da je netko primijetio što je do sada radio - ističe.

- Ove godine nastavit ćemo omasovljavati udruge i osnivati nove tamo gdje ih nije bilo, ali i obnoviti aktivnosti ZUABA u Brodsko-posavskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Nažalost, u mnogim općinama antifašističke udruge nisu dobrodošle jer nemaju status niti su financirane - naglašava Habulin.

Drugi svjetski rat je najveća cjelina u osmom razredu. Dakle, on nije zanemaren, ali je problem vremenski odmak od 80 godina, kao i profesorska autonomija, odnosno hoće li se korektno proći kroz propisane sadržaje – kaže Duša Šarunić

Na spomenutoj skupštini donesen je i program aktivnosti za 2024. po kojem se nastavlja odlična suradnja sa savezima boraca širom Jugoslavije, ali i Mađarske, Italije, Njemačke... Izdvajaju suradnju sa slovenskim antifašistima, savezom partizana Italije (ANPI) i koruškim Slovencima. Prva programska aktivnost održana je 20. januara, kad je u Rasinji obilježena 80-godišnjica formiranja Desetog zagrebačkog korpusa.

- U februaru imamo zajedničku akciju sa slovenskim i talijanskim antifašistima. Uoči Dana sjećanja na žrtve fojbi 10. februara organizirat ćemo skupove i edukaciju te donijeti zajedničku izjavu oko fojbi kojom ćemo osuditi talijanski državni revizionizam. Slijedi obilježavanje godišnjice proboja u Jasenovcu i Dana pobjede. Tražit ćemo da proslava Dana antifašističke borbe u Brezovici ima jači antifašistički štih. Otkako je unazad nekoliko godina država preuzela organizaciju tog skupa, to je nekako lajt bez partizanskih pjesama. Izgleda da su neki zaboravili da nema antifašizma bez Tita i partizana i zato ćemo tražiti izmjene u programu - ističe Habulin.

Osim u znaku Trnjanskih kresova što vodi Mreža antifašistkinja Zagreba, a onda i Dana pobjede i Dana Evrope, maj će proteći u obilježavanju godišnjice Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a – u Topuskom će biti održana svečanost, a u Zagrebu stručni skup. Ovogodišnje izdanje Dana mladosti – radosti u Kumrovcu imat će raznovrsniji sadržaj, od nogometnog turnira i maratonske utrke do turnira u šahu. Večer uoči skupa bit će održan i rok koncert koji će, smatra Habulin, privući velik broj mladih. Habulin podsjeća i da SABA RH preko Ministarstva branitelja dobiva sredstva za očuvanje spomeničke baštine i za izdavaštvo. Izdat će knjigu Ante Lešaje o zatiranju memorije, odnosno o uništavanju preko 3.000 spomenika NOB-u, i Gorana Hutinca o zločinima u Velikoj župi Zagorje tokom NDH.

- Nastavljamo prikupljati građu za naš virtualni Muzej antifašističke borbe s obzirom na da, što je sramotno, nema niti jednog muzeja antifašističke borbe u Hrvatskoj. Muzej u Lipi odnosi se na masakr u tom selu 1944. koji su počinili njemački vojnici, dok se Muzej oslobođenja Dalmacije u Šibeniku odnosi na NOB u tom dijelu zemlje - ističe.

I ove će godine SABA s partnerima u Sloveniji i Italiji provoditi projekt "škola demokracije". Osim ciklusa predavanja o suprotstavljanju revizionizmu, važnosti očuvanja demokracije u Evropi i položaju žrtava u državama bivše Jugoslavije, bit će organiziran i kamp za desetero sudionika iz svake zemlje. Osim njih, u kampu bi trebalo biti i po dvoje mladih iz više županija Hrvatske, kako bi se na osnovu stečenih iskustava mogli aktivirati u udrugama antifašista. U SABA RH smatraju i da treba promijeniti nastavne kurikulume povijesti.

- Nitko ne bi tražio da nabroje sve partizanske jedinice ili svih sedam ofenziva, ali učenici bi trebali znati tko je bio Tito te koji su uzroci i posljedice Drugog svjetskog rata i NOB-a. Iako je gradivo predviđeno, sve zavisi o nastavničkoj autonomiji, tako da se često sve ili prešuti ili svede na "partizane koji su otišli u šumu i tamo se borili". Protiv koga i za što, djeci ostaje nepoznato - naglašava Habulin.

Na nedavnoj izbornoj skupštini usvojena je Deklaracija o poticanju inicijativa za imenovanje geografskih toponima, ulica i trgova po imenima značajnih antifašistkinja i antifašista, kojom se potiču takve inicijative pojedinaca i udruga, političkih stranaka, jedinica lokalne i regionalne samouprave. To je, kako kažu, reakcija na uklanjanje imena tokom 1990-ih. Te su promjene, ma kako bile obrazlagane, zasnovane na povijesnom revizionizmu te na kriminaliziranju osoba i događaja iz povijesti Hrvatske za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata s ciljem osporavanja i relativizacije vrijednosti antifašizma, ponekad i zagovaranja i vrednovanja obilježja ustaškog režima u NDH.

Iako je ova godina u znaku triju izbora, pa onda i predizbornih kampanja koje bi mogle sadržavati veću ili manju dozu mržnje, Habulin smatra da predizborne aktivnosti ne bi trebale ugroziti aktivnosti antifašista jer je sve uneseno u planove i programe. O tome kako antifašističke aktivnosti izgledaju na terenu priča nam Darko Fanuko, predsjednik Udruge antifašista otoka Krka.

- U devet podružnica, koje su u svim većim naseljima, sada imamo ukupno 468 članova, dok ih je prije bilo 580, ali su neki u međuvremenu umrli. Održali smo izborne skupštine i podmladili se. Svi su aktivni, osim ljudi iz Vrbnika, koji je konzervativnija sredina: oni nas prihvaćaju, ali se ne žele previše eksponirati - kaže Fanuko.

- Za Osmi mart, koji je povezan s antifašizmom, obići ćemo sve naše starije i bolesnije drugarice, dok će članice Foruma žena odlučiti kako će ga obilježiti. Od 17. do 19. aprila obilježavamo Dane antifašizma u znak oslobođenja Krka 1945. godine. Prvi dan u Omišlju, drugi u Krku, a treći dan organiziramo šetnju otokom stazama veze Drugog pomorskog sektora. Za Dan antifašističke borbe planiran je obilazak spomenika i odlazak u Brezovicu, ali i na centralnu proslavu Primorsko-goranske županije. U aprilu će 45 do 50 učenika osnovnih škola obići JUSP Jasenovac i Brezovicu, a tjedan nakon toga to će učiniti gimnazijalci - najavljuje Fanuko.

Sve to omogućava jako dobra suradnja antifašista i jedinica lokalne samouprave, od Grada Krka nadalje. Štoviše, oni su obnovili spomenik u Jurandvoru kod Baške. Iako je tokom 1990-ih bilo dosta govora mržnje, spomenici su ih preživjeli, osim onog u Bašćanskoj Dragi koji je vrlo brzo obnovila lokalna samouprava i pored suprotstavljanja branitelja.

O tome kako antifašizam vidi profesorica povijesti priča nam Duša Šarunić, koja taj predmet predaje u osnovnoj školi u Pušći kod Zaprešića. Ona je nedavno bila na stručnom skupu "Srbi u Drugom svjetskom ratu" koji su organizirali Agencija za odgoj i obrazovanje i SNV.

- Kad se gledaju propisani sadržaji, Drugi svjetski rat je najveća cjelina u osmom razredu. Dakle, on nije zanemaren, ali je problem vremenski odmak od 80 godina. Treba naglasiti što je bitno, ali je problem i profesorska autonomija, odnosno hoće li se korektno proći kroz propisane sadržaje. Naravno, tu su i dodatni sadržaji i terenska nastava o zavičajnoj povijesti. Anketom sam htjela ispitati kako djeca percipiraju Drugi svjetski rata, jesu li s nekim pričala o tome, jesu li gledala dokumentarne emisije ili igrala igrice, i bila sam ugodno iznenađena nekim njihovim stavovima - kaže i dodaje da je u zaprešićkom kraju jaka tradicija antifašizma.

- Ponosna sam što živim u takvom kraju. Udruga antifašista je aktivna, spomenici se održavaju i obilaze na godišnjice. Na terensku nastavu, u listopadu, idemo u Galeriju Antuna Augustinčića u Klanjcu i u Oroslavlje, a u svibnju u Kumrovec. Tamo obiđemo i Titovu rodnu kuću pa djeca čuju o njemu - govori Šarunić.

 Neki spomenici nalaze se u sklopu osnovnih škola, kao u Prigorju Brdovečkom. Jedino se svojevremeno javio problem oko premještaja spomenika i spomen-kosturnice na groblju u općini Luka jer izmještanje nije bilo po propisima, ali i to se nastoji srediti, kaže Duša Šarunić, koja je i gradska vijećnica.