Iako su prognoze najavljivale pljuskove, ovogodišnja memorijalna umjetnička intervencija Virtualnog muzeja Dotrščina u čast žrtvama ustaškog režima upriličena 23. septembra i tradicionalno predstavljena povodom Svjetskog dana mira, održana je po lijepom vremenu i s velikim brojem prisutnih, među kojima i mladih. Ove godine svoju instalaciju "Na umjetnicima svijet ostaje" prikazao je umjetnik Vlado Martek.

- Po prvi put nakon 30 godina intervencija se izvodi u primjereno obilježenom spomen-parku jer je krajem 2022. postavljena infoploča na ulazu u Dotrščinu, a na Dan oslobođenja Zagreba 8. svibnja i replika granitne spomen ploče uklonjene 90-ih. Ploču je, na inicijativu Virtualnog muzeja Dotrščina, vratila gradska uprava gradonačelnika Tomislava Tomaševića, rekao je voditelj Muzeja Saša Šimpraga koji već 11 godina bije bitku za dostojno obilježavanje ustaškog stratišta na kojem je pobijeno 7.000 Zagrepčana.

- Mjesta masovnih egzekucija, poput Dotrščine ili koncentracijskih logora, nisu se dogodila slučajno. Industrijski razmjeri ubojstava rezultat su procesa koji je uključivao osmišljavanje i planiranje; propagandu koja je osnaživala predrasude i stereotipe, i konačno, zakonsku regulativu i isključivost koja je rezultirala nasiljem prema tisućama ljudi na ovome i sličnim mjestima, odnosno milijunima žrtava ubijenih i dotaknutih mržnjom koju je generirao fašizam. Pravedno je sjećati ih se, a to sjećanje posreduje vrijednosti koje su suprotne fašizmu: demokracije, tolerancije, antifašizma, građanskih i ljudskih prava i mira.

Najvažniji memorijalni prostor u Zagrebu bio je 30 godina neobilježen; ta sramota je dio povijesti ovog mjesta i kad se govori o njemu ne može se izostaviti revizionizam koji je nastojao prešutjeti zločin. Zato je vraćanje ploče nevjerovatno važno, rekao je Šimpraga i podsjetio na partnerstvo i podršku VSNM-a Grada Zagreba zadnjih pet godina.

Vlado Martek, za kojeg je kustos Darko Šimičić kazao da je veliki umjetnik koji zaslužuje daleko više nego što je danas prihvaćeno, istaknuo je da taj projekt pripada njegovim poetskim mislima.

- U veliki prostor pijeteta ušao sam iz svog matičnog medija poezije noseći uz put svoje multimedijalno i aktivističko ruho i djelovanje. U potrazi za značenjima autorskog susreta stigao sam do svojih početaka predpoezije, naime do svjesnog uprizorenja alata, materijala i podloge. Nekoliko je gredica zemlje u koje su posađene olovke, papiri i gumice, a na drugom mjestu pojavljuju se knjige kao plodovi vezani uz drvo kao točku svog porijekla. Tu se pojavljuje se i celofan kojim je omotan jedan od Bakićevih spomenika u Dolini grobova, prisustva likovno minimalnog ali stvarnog poput poetskog sjećanja, pa je spomen skulptura obgrljena celofanom kao velik buket cvijeća, objasnio je Martek svoje radove na tri lokacije i naglasio da je umjetnost sredstvo kojim se dolazi do slobode.

Historičar Tvrtko Jakovina podsjetio je da su prije 80 godina izvođene najveće ratne operacije na području Jugoslavije. Od 1941. do 1945. tu je stradalo 7.000 ljudi. Njihove grobove su prvo obilježavale obitelji, 1960. je pokrenut projekt, pa je od 1963. Dotrščina zaštićeno mjesto i spomenik kulture na rubu grada. da bi 90-ih bez objašnjenja utonuo u zelenilo do prije deset godina.

- Pohvalno je za društvo da je privatna inicijativa bila dovoljno uporna i snažna i da je u deset godina mogla dovesti do toga da nova uprava vrati ploču, što je pokazatelj prostora slobode u društvu. U samom Zagrebu je stradalo 18.000 ljudi, od toga 7.000 na Dotrščini, pa je nevjerovatno da smo to zaboravili i da je to postalo ne-mjesto i ne-tema, ali je sada vraćeno u memoriju grada, rekao je i ukazao da su značenje Dotrščine prepoznale i institucije Srba u Hrvatskoj, a sada i gradske vlasti.

Rekavši da prekrasno zelenilo skriva strašno mjesto, predsjednik VSNM-a Grada Zagreba Boris Milošević citirao je davnu izjavu Vojina Bakića da svojim skulpturama nastoji da Dotrščina ne bude groblje nego mjesto života i dostojanstvenog evociranja uspomena na žrtve. Projekti što ih muzej radi prate te riječi velikog umjetnika, rekao je i zahvalio svom prethodniku Saši Miloševiću i svima u VSNM-u koji su prihvatili i podržali suradnju.

Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet zahvalio je Muzeju za sve napore tokom deset godina i to ne samo u promociji kvalitete javnih prostora nego i na promociji antifašističkog diskursa.

- Vratili smo info ploču i postavili repliku granitnog bloka s tekstom Jure Kaštelana. Protokolarno smo dolazili 8. svibnja i 22. lipnja, a odsada ćemo dolaziti i na Međunarodni dan mira. Tekovine antifašizma treba prenositi dalje i na njih podsjećati iznova i iznova jer duh fašizma prijeti da se vrati, podvukao je Korlaet na kraju izlaganja.

Oni koji su ovdje i na drugim mjestima pobijeni, odnekud su odvedeni, rekao je predsjednik Židovske općine Zagreb Ognjen Kraus koji je od Hrvatske kao predsjedavajućeg IHRA-e

(Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust) tražio da se obilježe i druga mjesta stradanja u gradu i lokacija zatvora: Trg žrtava fašizma, gimnazija u Križanićevoj i Francuski paviljon gdje je ravnatelj SC-a od grupe koja je obilazila mjesta stradanja tražio da se maknu odande.

- Tražili smo i da se obilježe mjesta logora u NDH kojih je bilo preko 50, a od kojih je obilježeno samo nekoliko. Zadovoljstvo mi je da na ovim skupovima vidim i mlade ljude, a pozdravio bih i potez policije u Rijeci gdje su izgrednici s ustaškom zastavom bili istog časa uhapšeni i kažnjeni, ali bih osudio što predsjednik HNS-a Kustića, koji je potpisao definicije IHRA-e, da to smatra smišljenom provokacijom, naglasio je Kraus.

Izraelski ambasador Gary Koren zahvalio je svima koji su uključeni u napore za komemoriranje žrtava ustaškog režima, od obilježavanja lokacija do posjeta srednjoškolaca, ističući da se ti napori prate i cijene.

- Onako kako se sjećamo žrtava, sjećamo se i partizana koji su se borili protiv ustaša i Nijemaca i zahvaljujući čijoj je borbi ovo zlo konačno pobijeđeno. Važno je zapamtiti koliko mir znači, rekao je Koren. Prisutnima su se obratili i ambasador Velike Britanije Simon Thomas i Amy Lillis šefica službe za politička pitanja u ambasadi SAD., koji su također ukazali na krhkost mira i u današnje vrijeme, kao i na važnost napora za komemoriranje stradanja.

Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogedati fotogaleriju, a video prilog Vida TV-a ovdje.