Prva faza – Blitzkrieg
U prvoj fazi "nepoćudne" knjige uništene su različitim nasilnim metodama. Naročito efikasnim se pokazalo bombardovanje, kao u slučaju spaljivanja Vijećnice u Sarajevu 1992. godine od strane snaga Vojske Republike Srpske. Po efektnosti ne zaostaje ni metod sistemskog "otpisivanja" knjiga koje su ideološki ili identitetski protiv čistonacionalnog projekta. Prema istraživanju Ante Lešaje tokom devedesetih je oko 2,8 miliona knjiga ili 13,8 posto ukupne građe hrvatskih biblioteka otpisano. Bile su to knjige napisane na ćirilici, ljevičarska literatura i druga nepodobna građa.
Druga faza
Nakon uspješnog odstranjivanja fonda, kreće faza dugoročnog zapuštanja biblioteke. Knjige nestaju, otpisuju se starija izdanja, često to nekako baš budu ona objavljena tokom socijalizma. Ako su preživjela ratove, poraće već neće. S druge strane, fondovi se putem otkupa sve više pune religijskim i (ultra)desničarskim izdanjima sumnjivog izdavačkog kvaliteta, ali ideološki podobnim.
Savršena oluja
Ove godine javno dostupni knjižni fondovi u Srbiji napadnuti su sa svih strana i nivoa vlasti. Prvo je krajem aprila preko noći stiglo obavještenje da se iseljava novobeogradska biblioteka Fontana osnovana 1968. godine. Zašto da propadaju kvadrati na tako popularnoj lokaciji, mora da je mislio gradonačelnik Aleksandar Šapić, koji ni inače nije mnogo zainteresovan za znanje niti poštovanje institucija koje traju preko pola vijeka.
Ne zaostaje mnogo ni ministar kulture Nikola Selaković, kojeg mnogo ne deranžira činjenica da rezultati konkursa ministarstva kasne više od 200 dana. Kasnio je i otkup knjiga. Umjesto pred ljeto, novac će izdavačima biti uplaćen u najboljem slučaju do kraja godine. Ali, pare nisu važne (čitajte: realni opstanak izdavaštva), važna je ministrova objava sa Vukovog sabora kako će se od naredne godine vršiti otkup samo knjiga štampanih na ćirilici.
Konačno, stigla je informacija kako je novim podzakonskim aktom koji stupa na snagu od početka naredne godine nametnuto javnim bibliotekama da za autorska prava plaćaju 15 dinara po svakom pozajmljenom primjerku knjige. Preko 500 javnih biblioteka bi time bilo ugroženo. Isprva je bilo planirano da tarifu plaćaju lokalne samouprave. U Hrvatskoj ovu tarifu plaća Ministarstvo kulture i medija.
Naizgled savršena oluja. Ipak, ovoga puta postoji široki otpor. Do sada je preko 10 hiljada ljudi podržalo peticiju Bibliotekarskog društva Srbije kojom se traži odlaganje stupanja na snagu naplate i bolje rješenje koje ne bi išlo ni na uštrb biblioteka ni autorskih prava.
