Londonski sajam knjiga ove je godine po drugi put nominirao Knjižnicu i čitaonicu Fran Galović Koprivnica za knjižnicu godine. Što je pridonijelo tom uspjehu?

Samom nominacijom za nagradu za izvrsnost u kategoriji knjižnica godine Knjižnica je i ove godine ušla među tri najbolje knjižnice u svijetu. Primarnu zaslugu za takav uspjeh imaju zaposlenici knjižnice i njihova inovativnost i spremnost da razmišljaju izvan okvira. Vrlo je važno odrediti jasne smjernice i dati podršku u realizaciji ideja te stvoriti dobar timski duh u cjelokupnom radu pa je za očekivati da će iz takvog okruženja izaći uspješni projekti.

O kakvom je natjecanju riječ i kako je vaš rad uspio dobaciti toliko daleko, izvan lokalnih i regionalnih granica?

Radi se o natječaju koji London Book Fair svake godine raspisuje u brojnim kategorijama, pa tako i u kategoriji za knjižnicu godine. Na natječaj se javljaju knjižnice iz cijelog svijeta s prepoznatljivim programima i projektima na temelju kojih službeno povjerenstvo nominira tri kandidata za nagradu. Jedan od ciljeva knjižnice je i međunarodno promovirati naš rad te na taj način afirmirati i naše stručnjake koji sudjeluju u provođenju i osmišljavanju projekata. Ovakva priznanja su poticaj i dokaz da se i u "malim" knjižnicama i sredinama mogu provoditi brojni programi koji se svojim izvrsnošću mogu mjeriti s projektima najvećih svjetskih knjižnica. Tako je ove godine koprivnička knjižnica stala uz bok knjižnicama iz Ujedinjenih Arapskih Emirata – House of Wisdom koja se prostire na 12.000 m2 i Knjižnicu Grada Johanesburga koja ima više od 250.000 korisnika.

Kojim ste sve metodama uspjeli svoju lokalnu zajednicu privući u knjižnicu?

Lokalnu zajednicu pokušavamo privući u knjižnicu na različite načine počevši od analize potreba pojedinih skupina korisnika i promišljanja načinu njihova provođenja kod različitih skupina korisnika. Kako je primarni zadatak svih knjižnica poticanje i ukazivanje na važnost čitanja od najranije dobi, tako smo u suradnji s Gradom Koprivnica ukinuli naplatu zakasnina za članove Dječjeg odjela kao primjer inovativnosti i promišljanja načina kako knjižnicu što više približiti korisnicima i učiniti je prijateljskim mjestom za okupljanje i druženje. Za privlačenje stanovnika možda je najvažnije izaći iz tradicionalnih okvira i odmaknuti se samo od pružanja tradicionalnih usluga. Potrebno ih je približiti građanima kroz zadovoljavanje što većeg spektra njihovih potreba te na taj način pozicionirati knjižnicu kao mjesto za provođenje slobodnog vremena, edukacije, druženja, dijeljenja ideja i znanja, učiniti je prostorom za sve. Usto, vjerujem da je do međunarodne prepoznatljivosti naših programa doveo i drugačiji način razmišljanja kojem je u fokusu korisnik i suradnja s korisnicima u kreiranju brojnih programa. Knjižnice bi više trebale svoj rad temeljiti na takvom suradničkom odnosu sa zajednicom što će dugoročno rezultirati i ostvarenjem njihovih ciljeva.