Koprivnički profesor geografije Vedran Šikić radi u srednjoj školi, a u slobodno vrijeme bavi se vožnjom bicikla i upoznavanjem prirode u podravskom i potkalničkom kraju. Nakon jedne biciklističke rute, prolazeći kroz ruralne krajeve i upoznavajući se s mjesnim stanovništvom, odlučio je inicirati projekt u kojemu bi javnosti predstavio sveukupno 37 sela.
Ova zanimljiva ideja nije dugo trebala čekati realizaciju. Prije koji mjesec oživjela je tako kroz zanimljivo predavanje u Biblioteci srednje škole u Koprivnici. Pred šarolikom publikom učenika, profesora i drugih građana, Šikić je govorio o demografiji, historiji, kulturi, prirodnim ljepotama i drugim manje poznatim detaljima naselja u nestajanju.
Među više od 30 mjesta koje je obišao, našlo se i dio njih u kojima žive pripadnici srpske zajednice. Oni su, što je njemu itekako poznato, starosjedioci, veoma pristupačni i ljubazni ljudi. S nekolicinom njih čak je razgovarao i tako dobio mnoge važne informacije.
Projekt je najvećim dijelom proveden u proljeće 2024. godine kroz obilazak biciklom 37 sela s manje od 50 stanovnika u krugu do 20 kilometara zračne linije oko Koprivnice. Naglasak predavanja pak bio je na bogatoj prošlosti i tužnoj sadašnjosti tih sela te na njihovim demografskim i kulturološkim karakteristikama, povijesnim znamenitostima i prirodnim ljepotama. Na biciklističkim rutama prijeđeno je oko 550 kilometara, slikano gotovo 1000 fotografija i napravljen je također JuTjub video s kolažom slika). Razgovarano je sa desetak ljudi iz samih sela te učenicima iz tih sela.
Neka od naselja koja su obiđena imaju manje od deset stanovnika te ih kroz koje desetljeće više neće biti pa je projekt zamišljen i kao dugoročno sjećanje na ta sela. U predavanju su obrađeni razni aspekti Nestajućeg zavičaja - prometna izoliranost, gospodarsko nazadovanje, izrazita depopulacija, prekrasna priroda, reljefna raznolikost, kulturno-povijesna baština te multikulturalnost većine sela.
Naime, u 25 od 37 obuhvaćenih malih sela kroz povijest je živjelo većinsko pravoslavno stanovništvo čiji su preci ovdje doselili kroz 16. i početak 17. stoljeća, u vrijeme Vojne krajine. Kasnije u 20. stoljeću, doseljava veliki broj pretežno Zagoraca te se struktura stanovništva u brojnim selima mijenja, ali je i dalje njih desetak naseljeno većinskim pravoslavnim srpskim stanovništvom.
Veliku zahvalu zbog pomoći i podacima o broju vjernika, Šikić upućuje parosima iz Koprivnice i Velikog Poganca, Radovanu Dimitriću i Branislavu Todoroviću. Ukratko je opisana svaka biciklistička ruta, o svakom selu rečeno je par rečenica o povijesti, strukturi stanovništva i eventualnim zanimljivostima te su sela prikazana u više od 400 fotografija.
- Obiđena sela su: Lukovec, Belanovo Selo, Ivančec, Mala Rasinjica, Velika Rasinjica, Mala Rijeka, Segovina, Ribnjak, Ludbreški Ivanac, Prkos, Jankovac, Grbaševec, Antolovec, Vojvodinec, Komatnica, Paunovac, Brđani Sokolovački, Gornji Maslarac, Široko Selo, Rovištanci, Kamenica, Srdinac, Javorovac, Gornji Mosti, Poljančani, Donjara, Mali Botinovac, Prnjavor Lepavinski, Rijeka Koprivnička, Mala Branjska, Velika Branjska, Male Sesvete, Kostadinovac, Mali Carevdar, Pobrđani Vojakovački, Vujići Vojakovački i Mičijevac - kazao je Šikić.
Za nadati se da će ovaj projekt s ovom značajnom temom u budućnosti zainteresovati i lokalna srpska Vijeća te kulturna udruženja pa bi neko od predavanja moglo biti održano u mjestima koja su tekstu spomenuta.
