Ime Madine Hussiny postalo je simbol smrti na granicama i migrantskim putevima kroz Hrvatsku, a s ciljem da se priča o njenom životu ne zaboravi, ovih dana je u izdanju Sandorfa objavljena slikovnica "Djeca s igrališta Madine Hussiny", autorica Olje Savičević Ivančević i Ene Jurov.

Madina je imala pet, najviše šest godina kada je 21. studenog 2017. godine s majkom i petero braće i sestara prešla granicu između Srbije i Hrvatske. Porijeklom iz Afganistana, ona i članovi njezine obitelji nisu imali niti su zbog viznog sustava mogli dobiti dokumente s kojima bi u Hrvatsku ušli preko graničnog prijelaza, stoji u pogovoru slikovnice, koji je napisala istraživačica Marijana Hameršak.

Sat vremena nakon što su ušli u Hrvatsku preko skrivenih prolaza na zelenoj granici, presreli su ih hrvatski policajci. Unatoč noći i hladnoći – unatoč tome što su, riječima majke, zatražili azil – odveli su ih natrag do granične crte, na prugu kraj Tovarnika. Kao i tolikima prije, ondje su im naredili da se vrate u Srbiju, slijedeći željezničke tračnice koje vode prema Šidu. Ubrzo, tijekom pušbeka, naišao je vlak i usmrtio Madinu. Madinino tijelo zadržano je u Hrvatskoj i naknadno predano obitelji u Srbiji. Djevojčica je pokopana u Šidu, gdje i danas počiva, a zbog postupanja prema obitelji Hussiny, Hrvatska je u međuvremenu proglašena odgovornom pred Europskim sudom za ljudska prava.

Kako je rečeno na predstavljanju "Djece s igrališta Madine Hussiny", održanom u zagrebačkom Centru mladih Ribnjak, u sklopu festivala "Knjige u krošnjama", ideja za slikovnicu nastala je nakon što je ilustratorica Ena Jurov nacrtala strip o Madini, objavljen u "Izvještaju o nezakonitim protjerivanjima djece i djece bez pratnje u Hrvatskoj".

- Nakon rada na stripu, nastavila sam razmišljati o toj priči. Kako je u tom periodu pokrenuta inicijativa za imenovanje neke od javnih površina u Zagrebu Madininim imenom, smatrala sam da je moguće napraviti nešto više. Budući da priču nisam mogla napisati sama, obratila sam se Olji koju sam upoznala u Ribnjaku baš u tom periodu – rekla je Jurov.

Priča "Djece s igrališta Madine Hussiny" prati dvije djevojčice sličnog imena, Madinu i Marinu, koje imaju posve različite sudbine, objasnila je Olja Savičević Ivančević.

- Dok Marina može putovati gdje god želi i doseli se u Ulicu Medveščak, koja je i moja ulica, ulica moje djece, Madina u isto to vrijeme putuje prema Hrvatskoj i nikad ne stigne do igrališta na kojem je čeka Marina – ispričala je.

- Zadnjih dana, u kojima smo čitale slikovnicu pred djecom i susretale se s odraslima koji su je već pročitali, vidjela sam koliko im svima znači što su dobili priliku da govore o toj temi, da postoji otpor institucionalnoj šutnji i ljudi koji ne žele da se Madinino ime zaboravi. Slično tako sam se i ja osjećala kada mi je Ena došla s prijedlogom – dodala je Savičević Ivančević.

Autorice su objasnile kako je slikovnica napravljena i kao svojevrsna podrška inicijativi Zagreb grad-utočište, koja se zalaže da neka od javnih površina ponese ime Madine Hussiny. Moderatorica promocije, Tea Vidović Dalipi, kazala je da je Madinino ime u međuvremenu ušlo u gradski fond za imenovanja, ali da daljnji korak u tome smjeru još uvijek nije napravljen.

Osnivač izdavačke kuće Sandorf Ivan Sršen izrazio je nadu da će šira publika saznati za slikovnicu i preko nje se upoznati s pričom o Madini.

- Jako je važno da u javni govor i književni razgovor uđe tema izbjeglica i drugih ljudi kojima se svakodnevno oduzimaju njihova prava. Sa svakim novim čitateljem ove knjige, bio on odrasli, roditelj ili dijete, bit ćemo malo bliže cilju – promjeni postojećeg narativa i dokidanju umjetnog straha koji nam se uporno nameće iz medija i političkih krugova, a koji uopće nema veze s ljudskošću – poručio je Sršen.