Novosti

Društvo

Nasilje kao sustavna praksa

Dok naše institucije poručuju pripadnicima MUP-a da neće snositi sankcije budu li uhvaćeni u nasilnim deliktima nad izbjeglicama i migrantima, međunarodni izvještaji upozoravaju na sustavnost protuzakonitog nasilja na vanjskim granicama Europe tokom 2024., pri čemu apostrofiraju i ulogu hrvatske policije

Large 1granica lighthouse reports

Nekažnjeni usprkos snimci nasilja – pripadnici MUP-ove interventne jedinici prebijaju i protjeruju migrante na hrvatsko-bosanskoj granici u lipnju 2021.

Gotovo četiri godine trebale su karlovačkom Županijskom državnom odvjetništvu da dovrši izvide povodom snimke na kojoj osobe s fantomkama – a za koje je utvrđeno da su pripadnici MUP-ove interventne jedinice – palicama tuku migrante i nasilno ih, uz povike "Go to Bosnia", protjeruju s teritorija Hrvatske. Radi se o snimci nastaloj 15. lipnja 2021. na hrvatsko-bosanskoj granici, između općine Rakovica u Karlovačkoj županiji i sela Šturlić nedaleko Cazina, tokom višemjesečnog istraživanja novinarske mreže Lighthouse Reports iz Nizozemske i više europskih medija, među kojima i Novosti.

Iako je brojnih dokaza i svjedočanstava o nasilnim pushbackovima u režiji hrvatske policije bilo i ranije, u ovom slučaju je batinanje po prvi put snimljeno na kameri, pa MUP, čiji čelni ljudi sustavnoj negiraju navode o zlostavljanju izbjeglica i drugih migranata, a potom i DORH, nisu imali druge nego se baciti na posao. Kako je taj posao izgledao u slučaju potonje institucije, jasno se da iščitati iz priopćenja ŽDO-a Karlovac:

"Na temelju rezultata brojnih izvida koji su provedeni, podataka prikupljenih putem Ravnateljstva policije, Službe disciplinskog sudovanja MUP-a, Granične policije Bosne i Hercegovine, Doma zdravlja migracijskog kampa 'Miral' Općine Kladuša, Doma zdravlja Kladuša o pružanju medicinske pomoći osobama koje su vraćene iz RH u BiH tijekom lipnja 2021., kao i podataka pribavljenih putem međunarodne pravne pomoći i suradnje od nadležnih tijela u Kraljevini Nizozemskoj, ŽDO u Karlovcu zaključilo je da nema osnovane sumnje da bi od strane policijskih službenika bilo počinjeno kazneno djelo mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja iz članka 104. Kaznenog zakona, niti neko drugo kazneno djelo za koje se postupak vodi po službenoj dužnosti te je time završeno državnoodvjetničko postupanje u ovom predmetu."

Pozivajući se na podatke organizacije Save the Children, koja djeluje na području Unsko-sanskog kantona, istraživači su lani, i to samo na granici s BiH, identificirali 1.905 izbjeglica i drugih migranata koji su protuzakonito protjerani iz Hrvatske, uključujući 333 djece, od kojih je 228 bilo bez pratnje

Drugim riječima, pripadnicima MUP-a koji i ubuduće budu uhvaćeni u sličnim nasilnim deliktima s ciljem "zaštite" granice praktički je odaslana poruka da neće snositi kaznene sankcije. Pa i pod cijenu kršenja domaćeg i međunarodnog prava, kojim je kroz niz odredbi – od onih upisanih u Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica, Povelju EU-a o temeljnim pravima pa do Schengenskog kodeksa o granicama – propisana zabrana protjerivanja.

Inače, protiv trojice policajaca uhvaćenih na snimci, a za koje je naknadno utvrđeno da su pripadnici PU istarske poslani na radu u PU karlovačku, ranije je pokrenut interni disciplinski postupak. Prije okončanja postupka bili su udaljeni s dužnosti pod sumnjom da su sve radili na svoju ruku, tokom radnog vremena i u policijskim odorama bez oznaka, odnosno zbog "nanošenja štete ugledu policije". Nakon tromjesečne suspenzije vraćeni su na posao, a MUP-ov disciplinski sud im je na kraju "odrezao" uvjetne kazne prestanka državne službe. Dvojici je određen rok kušnje od sedam, a trećem od šest mjeseci, koji je već istekao.

Ranijih godina DORH i USKOK su odbacili još deset prijava, koje su u najvećem broju podnijeli aktivisti Centra za mirovne studije (CMS). Mahom su se odnosile na nepoznate počinitelje u policijskim uniformama, koji su izbjeglice mučili iscrtavajući im narančaste križeve po glavi, utrljavajući im majonezu, kečap i šećer na otvorene rane, udaranjem vratima policijskog vozila u glavu, vezivanjem za stabla, silovanjem granom i prisiljavanjem na svlačenje. Najmanje tri prijave podrazumijevale su protjerivanje čitavih obitelji s djecom.

Navedeni slučajevi spominju se u dokumentu "Smjernice za istraživanje navoda o zlostavljanjima na granicama" Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) objavljenom prošlog ljeta, u kojem je Hrvatska, uz Mađarsku i Grčku, izdvojena kao primjer države čije vlasti ne čine dovoljno kako bi istražile dokaze o kršenju prava izbjeglica i drugih migranata. "Primjećuje se da istrage (u takvim slučajevima, op.a.) često nisu u skladu sa standardima koje je uspostavio Europski sud za ljudska prava. Istrage koje ne ispunjavaju uvjete neovisnosti, temeljitosti, transparentnosti, ažurnosti i sudjelovanja žrtve predstavljaju rizike za poštivanje vladavine prava", istaknuli su iz FRA.

Dramatični podaci o pushbackovima tokom 2024. – "Protjerani, pretučeni, ostavljeni da umru – europskom izvješću o nasilnom i nezakonitom protjerivanju"

Dramatični podaci o pushbackovima tokom 2024. – "Protjerani, pretučeni, ostavljeni da umru – europskom izvješću o nasilnom i nezakonitom protjerivanju"

Nesreća po MUP i DORH je što je baš ovih dana, nedugo nakon priopćenja karlovačkog ŽDO-a, objavljen novi međunarodni izvještaj koji još jednom potvrđuje da nasilje hrvatske granične policije nije iznimka. "Broj pushbackova na vanjskim granicama Europe naglo je porastao posljednjih godina, do te mjere da su postali sustavna praksa unutar migracijske politike EU-a", ističe se u "Protjerani, pretučeni, ostavljeni da umru – europskom izvješću o nasilnom i nezakonitom protjerivanju", u kojem su analizirani podaci o pushbackovima iz država-članica EU-a tokom 2024.

U izradi publikacije, koja se temelji na informacijama nevladinih udruga, istraživačkih skupina, agencija UN-a i različitih državnih službi, sudjelovalo je deset organizacija, među kojima CMS, a uz Bugarsku, Poljsku, Latviju, Litvu, Mađarsku i Grčku te Libiju i Libanon, kao dvije zemlje u koju se pushbackovi migranata provode uz pomoć sredstava Italije, Cipra i EU-a, posebno poglavlje posvećeno je Hrvatskoj.

Pozivajući se na podatke organizacije Save the Children, koja djeluje na području Unsko-sanskog kantona, istraživači su lani, i to samo na granici s BiH, identificirali 1.905 izbjeglica i drugih migranata koji su protuzakonito protjerani iz Hrvatske, uključujući 333 djece, od kojih je 228 bilo bez pratnje. Pritom je realni broj pushbackova vjerojatno daleko veći.

"Tijekom 2024. djeca i odrasli koji su doživjeli pushbackove nastavili su prijavljivati nasilje i druge ponižavajuće i nezakonite radnje hrvatskih graničara, uključujući guranje, premlaćivanje rukama i palicama, skidanje, prisvajanje imovine i uništavanje osobnih stvari poput mobitela. Prijavljeni slučajevi protjerivanja uključivali su djecu koja su bila gladna, žedna, iscrpljena, prestrašena i ozbiljno pogođena teškim vremenskim uvjetima, od kojih je nekima bila potrebna liječnička pomoć. U jednom slučaju pushbacka, terenski tim organizacije Save the Children identificirao je 11-godišnju djevojčicu iz Sirije bez pratnje s oštećenjima sluha i govora", stoji u izvještaju.

Istraživači zaključuju i da je proces daljnje militarizacije granica duž tzv. balkanske rute, pa tako i u Hrvatskoj, rezultirao povećanim rizikom od smrti, ponajprije od utapanja. Border Violence Monitoring Network, međunarodna mreža udruga i inicijativa koje bilježe slučajeve policijskog nasilja na europskim granicama, lani je, navodi se u izvještaju, "dobila brojne dojave pojedinaca koji su zadobili teške ozljede nakon pada ili bacanja s mostova duž bosansko-hrvatske granice, bježeći pred hrvatskim policajcima i suočeni s neposrednom prijetnjom privođenja, nasilja i pushbackova".

Zaključno, autori izvještaja pozvali su vodstvo Europske komisije da ispuni svoju ulogu "čuvara Ugovora o funkcioniranju Europske unije" te pokrene postupke protiv država koje ne poštuju europske popise, a države-članice da osiguraju učinkovite istrage svih prijavljenih slučajeva. Sve je prilika da je poziv uzaludan.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više