Nije bilo policijskog zataškavanja u Osijeku, izjavio je u utorak ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, punih šest dana nakon što je 20. rujna policajac Marko Smažil službenim pištoljem, koji je kao novak odnedavno dužio, ubio 21-godišnju Mihaelu Berak. Božinović je kazao da "sama činjenica da policija nije prihvatila ono što je dojavio osumnjičenik, već je u svojim izvidima došla do drugih kvalifikacija, tj. odbacila je tezu o samoubojstvu, govori o tome da tu nije moglo biti zataškavanja".
Prema neslužbenim informacijama, Smažil je sat vremena nakon ubojstva nazvao 112 i na taj je broj, a ne policiji, prijavio da se Berak ubila, objavio je portal Indeks. U međuvremenu je, navodno, čistio odjeću i tuširao se, ne isključuje se ni da je premještao pištolj kako bi sve izgledalo kao samoubojstvo. Istražitelji su posumnjali u verziju o samoubojstvu o kojem je govorio Smažil. Policijska uprava osječko-baranjska službeno je dan nakon zločina utvrdila da se radilo o pucnju iz nehaja prilikom "nemarnog rukovanja oružjem". Ni to nije bilo uvjerljivo, što je pojačalo sumnju javnosti u mogućnost zataškavanja. Na koncu je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku pokrenulo istragu protiv 27-godišnjeg Smažila, kojeg tereti za usmrćivanje Mihaele Berak.
Kontaktirali smo u dva navrata Sindikat policijskih službenika kako bismo doznali njihov stav oko ovog slučaja, kao i detalje testiranja budućih policajaca na Policijskoj akademiji, ali kontakt s predsjednikom sindikata Marijom Puškarićem nismo uspjeli ostvariti. Sindikat se u utorak javio priopćenjem u kojem poručuju, između ostalog, da su uvjereni da nije bilo zataškavanja cijelog slučaja, već je "možda postojala nespretna komunikacija u početku".
Osječki slučaj potaknuo je pitanje funkcioniranja policijskog sustava, načina odabira policijskih službenika kako se osobe patoloških profila ne bi provukle u policijske redove i sustava detekcije problematičnih kadrova. Razgovarali smo s psihologinjom, pod uvjetom da je ne imenujemo (podaci poznati redakciji), koja ima više od tri desetljeća iskustva u struci i koja je početkom devedesetih radila psihološka testiranja pripadnika vojne policije. Malo toga se odonda, ako se uopće išta, promijenilo u psihologijskom testiranju državnih organa reda, zaključak je koji izvlačimo iz razgovora. Činjenica da je policijski posao prilično slabo plaćen je poznata, a posljedično se interes za taj posao smanjuje. A kad interesa nema, onda je svaki prijavljeni kandidat dobrodošao.
Povjerenje u Božinovićevu policiju se topi. Iz osječke organizacije Možemo! inzistiraju na tome da se provede detaljna istraga o samom tragičnom događaju, ali i da se ustanovi je li bilo pokušaja zataškavanja
Nezadovoljavajući kriteriji psihološko-socijalne procjene kandidata za vojnu policiju početkom rata, priča nam psihologinja, očitovali su se u tome da je primjerice test inteligencije za točan odgovor predviđao jedan bod, a za netočan 0,25 boda.
- Bilo je onih koji su imali dva točna i 38 netočnih odgovora. Dakako, postojao je pravilnik, ali u njemu nije bilo predviđeno da će netko intelektualno biti u minusu s bodovima. Nazvala sam tada MORH i kazala im da imam 20 posto njih koje bih ocijenila antiinteligentima: što da radim s njima? Rekli su mi: gledajte, popunjenost kadrova je tako katastrofalna da kad bismo srušili sve koji po nekakvim zdravorazumskim kriterijima ne bi mogli biti u vojnoj policiji, u Hrvatskoj uopće ne bismo imali vojnu policiju. Nisam dakle smjela nikoga srušiti - ispričala nam je naša sugovornica.
Nije nemoguće da je i u aktualnom osječkom slučaju, nastavlja, postojao netko tko je imao dovoljno savjesti da upozori na problematičnog policajca Smažila. Međutim, pitanje je kako su reagirali njemu nadređeni i jesu li prihvatili mišljenje struke.
Pravilnik o mjerilima i načinu utvrđivanja posebne psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti za osobu koja se prima u policiju propisuje da se provjere psihičke sposobnosti (psihologijsko testiranje) i tjelesne motoričke sposobnosti provode u Policijskoj akademiji, ali i policijskim upravama u kojima se prijavi veći broj kandidata. Tjelesnu i zdravstvenu sposobnost utvrđuje Zdravstvena komisija Doma zdravlja Ministarstva unutarnjih poslova u zagrebačkoj Šarengradskoj ulici. Komisiju imenuje ministar unutarnjih poslova. Ona ima predsjednika i četiri člana, među kojima su psihijatar i psiholog. Prije dolaska na utvrđivanje zdravstvene sposobnosti, kandidati moraju od svog izabranog liječnika opće prakse pribaviti potvrdu da nisu bolovali i da ne boluju od psihičkih i kroničnih tjelesnih bolesti. U protivnom moraju donijeti medicinsku dokumentaciju iz koje će biti razvidan tijek i način liječenja bolesti.
Naša sugovornica kaže da je osim testa inteligencije uvriježeno raditi i upitnik ličnosti, no nije sigurna rade li se oni danas za civilnu policiju.
- Postoje i takvi testovi ličnosti da svatko s četiri razreda osnovne škole može lažirati njihove rezultate, premda u njima postoje pitanja koja mogu ukazivati na neurotizam i psihoticizam. Postoje tri skale laži, nalik je to na EKG, gledate koje su skale povišene. U skraćenoj verziji upitnik sadrži više od 200 pitanja – prava verzija ima ih više od 500 – i to traje jako dugo, minimalno sat vremena. E sad, pitam se tko ima vremena da se svatko od budućih policajaca testira pola dana, a takvi testovi i znatno koštaju. Općenito se ide na najbezvezniju, najjeftiniju opciju, što nije dovoljno za kvalitetan pregled - ističe psihologinja.
- Što se mene osobno tiče, puno bolju sliku o osobi dobijem ako joj postavim pet ciljanih pitanja i sve to završim za sedam minuta. Ako sam napisala da je osoba sposobna, komisija donosi odluku na osnovu mog nalaza. Liječnik ne možete mijenjati nalaz psihologa. Kao što ni ja ne mogu mijenjati mišljenje liječnika. Ali ako je netko promijenio moje mišljenje, onda taj nadalje odgovara - dodaje naša sugovornica.
Povjerenje u Božinovićevu policiju se topi. Iz osječke organizacije Možemo! inzistiraju na tome da se provede detaljna istraga o samom tragičnom događaju, ali i da se ustanovi je li bilo pokušaja zataškavanja.
- Događaj je otvorio i pitanje kako to da žrtva nije u fokusu. Dok god je tako, mogući su sustavni propusti koji dovode do nečega što nalikuje zataškavanju. Potrebna je i edukacija mladih kako se nositi s nasiljem, potrebna je ne samo prevencija već i sklop mjera kroz obrazovanje i odgoj kako bi se ljudi opremili znanjima, metodama i strukturama kako se suočiti s nasiljem, kako ga razlikovati od sukoba, kako bi se njime moglo upravljati i kako bi ga se moglo rješavati, a ne ga prikrivati - kazala je Novostima Katarina Kruhonja iz osječkog Možemo! koji i dalje ustrajava na ostavci načelnika PU osječko-baranjske.
I prijašnjih godina djelatni policajci činili su zločine, ali policijski se sustav, uključujući način primanja kadrova, nije propitivao. Lanjskog travnja na području Ivanca policajac je ubio kolegicu s kojom je bio u vezi. U listopadu 2020. u zagrebačkom Stenjevcu 43-godišnji policajac je službenim oružjem ubio svoju 37-godišnju suprugu i nakon toga izvršio samoubojstvo. Prije deset godina kod Hrvatske Kostajnice 40-godišnji policajac ubio je iz ilegalnog pištolja svoju bivšu suprugu i njezinog partnera, za što je osuđen na 40 godina zatvora. Iako mu je službeno oružje oduzeto zbog otprije problematičnog ponašanja, pitanje je kako njegovu patologiju u startu nije registrirao MUP. Posebno zna li se da je naknadno psihijatrijska vještakinja iz Popovače kod ubojice utvrdila da ima mješoviti poremećaj ličnosti s elementima narcističkog, paranoidnog i disocijalnog tipa.
Zajedničko pak svim pobrojanim zločinima je to da su ih počinili isključivo muškarci prema ženama. Ovaj posljednji desio se u trenutku kad je Vlada najavila izmjene četiriju zakona u svrhu suzbijanja nasilja nad ženama i zaštite prava djece, među kojima je i uvođenje femicida kao zasebnog kaznenog djela.
