Hrvatska se ponovno našla u lošem društvu. Uz Mađarsku i Grčku, Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) u svom najnovijem dokumentu "Smjernice za istraživanje navoda o zlostavljanjima na granicama" izdvojila ju je kao primjer države čije vlasti ne čine dovoljno kako bi istražile dokaze o kršenju prava izbjeglica i drugih migranata, uključujući njihova smrtna stradavanja. "Mnogi prijavljeni incidenti podrazumijevaju fizičko nasilje, zlostavljanje, propuste pri spašavanju unesrećenih, svlačenje ljudi, krađu i/ili uništavanje njihove imovine, prisilno razdvajanje članova obitelji i protjerivanje onih koji zatraže azil", navode iz FRA uz napomenu da takva postupanja u kontekstu domaćeg prava predstavljaju kaznena djela.

Uz smrt šestogodišnje djevojčice Madine Hussiny iz studenog 2017., u dokumentu se spominje slučaj nezakonitog protjerivanja tj. pushbacka iz listopada 2020. koji je podrazumijevao zastrašivanje, ponižavanje, batinanje, izgladnjivanje, prisilno svlačenje i druge oblike seksualnog zlostavljanja četvorice državljana Afganistana. "Većina istraga (u takvim slučajevima, op.a.) zatvorena je u pretkaznenim postupcima. Zatvara ih ili policija u ranoj fazi istrage ili tužitelji koji zaključuju da nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice i prosljeđivanje slučajeva sudovima. Odvjetnici i organizacije civilnog društva koje smo kontaktirali primijetili su poteškoće u prikupljanju dokaza potrebnih za pokretanje kaznenog postupka", ističu iz Agencije EU-a za temeljna prava. "Također se primjećuje da istrage često nisu u skladu sa standardima koje je uspostavio Europski sud za ljudska prava. Istrage koje ne ispunjavaju uvjete neovisnosti, temeljitosti, transparentnosti, ažurnosti i sudjelovanja žrtve predstavljaju rizike za poštivanje vladavine prava", dodaju dalje.

Od 2017. podignuta je tek jedna optužnica protiv dvojice policajaca. Na teret im se ne stavlja upotreba sile, nego što su grupi migranata naplaćivali za prijevoz od Slunja do Zagreba i tako ih pokrali za 220 eura

Iz FRA ukazuju i na nedovoljne napore lokalnih vlasti da lociraju i saslušaju žrtve i svjedoke, ometanje odvjetnika u njihovom radu i skrivanje, odnosno zabranu pristupa ključnim dokazima kao što su snimke s nadzornih kamera postavljenih na granicama Unije. "Sve to baca negativno svjetlo na rad tijela koja upravljaju granicom. Istinski napori da se svaki incident istraži brzo i učinkovito ne samo da bi osigurali pravdu žrtvama, već bi zaštitili i policijske službenike od mogućih lažnih optužbi", zaključuju u dokumentu objavljenom 30. srpnja.

Nesreća po Hrvatsku veća je ako znamo da je svega dvadesetak dana ranije Zvonimir Vrbljanin, voditelj MUP-ove Službe za nezakonite migracije, tvrdio sasvim suprotno pred Odborom za ljudska prava Ujedinjenih nacija u Ženevi. "Moramo reći da policija poštuje prava osoba koje prelaze granicu i svima im je omogućen pristup sustavu međunarodne zaštite", rekao je Vrbljanin na predstavljanju Četvrtog periodičnog izvješća RH prema Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima, pa još prisnažio kako MUP ima "nula tolerancije na upotrebu sile i neprocesuiranje slučajeva ili kaznenih djela počinjenih od strane policijskih službenika".

Setom izgovorenih neistina Vrbljanin je ostao na liniji MUP-a Davora Božinovića i Vlade Andreja Plenkovića, čiji istureniji predstavnici već godinama negiraju sustavna i često brutalna kršenja izbjegličkih prava u izvedbi hrvatske granične policije. U obranu policajaca u više navrata stao je i predsjednik Zoran Milanović, a zavjet šutnje svojevremeno je, pred kraj svog predsjedničkog mandata, prekinula Kolinda Grabar-Kitarović. "Raspitala sam se kod ministra unutarnjih poslova, ravnatelja policije i policajaca na terenu i oni su mi potvrdili da ne koriste silu koja bi bila pretjerana. Naravno da je potrebno malo nasilja kada provodite pushback, ali morate vidjeti i kakav je to teren", ispalila je Grabar-Kitarović 2019. u eteru švicarske javne televizije, očito nesvjesna činjenice da su pushbackovi, bez iznimke, ilegalni po domaćem i međunarodnom pravu.

Disciplinske mjere protiv policajaca su preblage (Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)

U međuvremenu je RH u dva navrata proglašena krivom pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) zbog kršenja prava na život u slučaju smrti četvero stranih državljana na granicama i teškog ozljeđivanja petog. Već godinama nižu se i izvještaji, snimke i fotografije te na hiljade svjedočanstva žrtava koja često podrazumijevaju najokrutnije metode policijskog iživljavanja: žigosanje, silovanje, propucavanje i pendrečenje migranata, razbijanje njihovih vilica i zuba policijskim čizmama, lomljenje gležnjeva i rebara, prisilno svlačenje i ponižavanje maloljetnika, trudnica i žena, krađu osobnih predmeta i novca, paljenje Kurana pred pripadnicima islamske vjeroispovijesti, huškanje policijskih pasa na njih, ponižavanje uhvaćenih u iregularnom prelasku granice kroz prisiljavanje da uzvikuju ustaški pozdrav i sami sebe nazivaju životinjama...

Dobar dio navedenih slučajeva prijavljen je nadležnim institucijama od žrtava ili organizacija za zaštitu ljudskih prava, međutim prema podacima do kojih su Novosti uspjele doći, ispada da ih je tek neznatan broj sankcioniran, u pravilu blagim disciplinskim mjerama koje podrazumijevaju opomene, novčane kazne i uvjetni, odnosno privremeni prekid policijske službe. Pritom je od 2017. godine, kada se intenziviralo nasilno postupanje prema migrantima, podignuta tek jedna optužnica protiv dvojice policajaca. Na teret im se ne stavlja upotreba sile, nego to što su grupi migranata naplaćivali deset eura po glavi za prijevoz od Slunja do Zagreba i tako ih pokrali za ukupno 220 eura. Također, dosadašnje presude ESLJP-a pokazuju da je dio istraživanih slučajeva moguće podrazumijevao zataškavanja unutar MUP-a, međusobno štićenje policajaca, uništavanje dokaza ili spomenuto onemogućavanje pristupa istima odvjetnicima žrtava i predstavnicima različitih institucijama.

"Što se tiče navodnog nezakonitog postupanja i uporabe sredstava prisile prema migrantima od strane policijskih službenika, sve prijave koje je MUP do sada zaprimio provjerene su, ali pritom treba imati na umu da te prijave u pravilu ne sadrže dovoljno podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje", izjavio je pak Zvonimir Vrbljanin početkom proteklog srpnja pred UN-ovim odborom. "Ipak, u svim navedenim slučajevima provedene su i detaljne terenske provjere, a tek je u vrlo malom broju predmeta utvrđeno neprihvatljivo ponašanje policijskih službenika koji su i sankcionirani", dodao je.

Većina istraga zatvorena je u pretkaznenim postupcima. Zatvara ih ili policija u ranoj fazi istrage ili tužitelji koji zaključuju da nema dovoljno dokaza za podizanje optužnice i prosljeđivanje slučajeva sudovima, ističu iz Agencije EU-a za temeljna prava

Prema podacima koje je objavila Agencija Europske unije za temeljna prava, od siječnja 2020. pa do rujna 2023. godine, Služba za unutarnju kontrolu MUP-a je, temeljem pristiglih pritužbi na policijski tretman migranata, vodila 16 istraga. U pet slučajeva protiv policajaca su pokrenuti disciplinski postupci, čime se njihov ukupni broj, pridodaju li im se postupci iz prethodnih godina koje je u Ženevi spomenuo Vrbljanin, penje na osam. Po informacijama kojima raspolažemo, tim je postupcima bilo obuhvaćeno 20-ak niže rangiranih policajaca, a u pravilu su pokretani nakon što su slučajevi dospjeli u javnost. Izuzev spomenutog dvojca iz Policijske postaje Ogulin, kojim se trenutno sudi pred Županijskom sudu u Zagrebu zbog naplaćivanja prijevoza migrantima, i još jednog policajaca iz Postaje granične policije Cetingrad, koji je zbog verbalnog iživljavanja nad migrantima i snimanja istog udaljen iz službe, ostali su zasad prošli uz blaže disciplinske mjere.

Trojica pripadnika interventne policije PU istarske, koje su u ljeto 2021. nizozemski novinari snimili u pograničnom mjestu Šturlić kako tonfa-palicama preko rijeke tjeraju grupu migranata natrag preko granice uz povike "Go to Bosnia", pravomoćno su fasovali uvjetne kazne prestanka državne službe. Dvojici je određen rok kušnje od sedam, a trećem od šest mjeseci. Prije okončanja postupka bili su udaljeni s dužnosti pod sumnjom da su sve radili na svoju ruku, tokom radnog vremena i u policijskim odorama bez oznaka, odnosno zbog "nanošenja štete ugledu policije". Na kraju su svi vraćeni na posao.

U takve "izolirane slučajeve", kako ih je svojevremeno okarakterizirao ministar Božinović, ubraja se i onaj iz PP Slunj, gdje je dvojici policajaca u lipnju 2020. bio određen 30-dnevni istražni pritvor. Jednom jer je teško pretukao 34-godišnjeg državljana Afganistana zatečenog u pokušaju iregularnog ulaska u Hrvatsku i drugom koji je sve to vidio, ali nije prijavio. Iako nam iz MUP-a nisu otkrili pojedinosti o ovom i drugim slučajevima – i to pod obrazloženjem da nam prema Zakonu o pravu na pristup informacijama nisu dužni "dati objašnjenja i odgovore na pitanja" – saznajemo da su zbog oprečnih iskaza i međusobnog štićenja, obojica na kraju također prošla s blažim disciplinskim mjerama.

Disciplinski je sankcioniran i trojac upleten u događaj od 6. ožujka 2019. na području PGP Cetingrad. Uz četvrtog, koji je udaljen iz službe, toga su dana, neposredno na graničnoj crti s Bosnom i Hercegovinom, uočili grupu osoba koje su se odmarale. Navodno su ih upozorili da ne prelaze granicu, a kada su shvatili da grupa govori engleski, četvrti policajac natjerao ih je da urlaju "Dinamo Zagreb" i "Za dom spremni". Sve je snimio, a video se uskoro proširio društvenim mrežama. Policijska uprava karlovačka provela je i kriminalističko istraživanje, ali optužnica zasad nije podignuta.

Nasilnici vraćeni na posao - čuvena snimka policijskog nasilja

Kroz umanjenje plaće na nekoliko mjeseci disciplinski su sankcionirana i dva policajca iz PGP Bajakovo, gdje je 27. ožujka 2015. izbio požar u kojem je teško ozlijeđen mladi Marokanac, a njegova trojica prijatelja su poginula. Zbog istog slučaja Europski sud za ljudska prava kaznio je RH zbog kršenja prava na život kroz neučinkovitosti istrage nemilog događaja.

U istom razdoblju, od siječnja 2020. do rujna 2023. godine, DORH-u je podneseno 11 kaznenih prijava koje su odnosile na policijsko postupanje prema migrantima. Osam ih je odbačeno, u dva slučaja još traju izvidi, a u trećem je u toku spomenuto suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu. Ranijih godina DORH, odnosno USKOK odbacio je još deset prijava, koje su u najvećem broju podnijeli aktivisti Centra za mirovne studije (CMS). Mahom su se odnosile na nepoznate počinitelje u policijskim uniformama, koji su izbjeglice mučili iscrtavajući im narančaste križeve po glavi, utrljavajući im majonezu, kečap i šećer na otvorene rane, udaranjem vratima policijskog vozila u glavu, vezivanjem za stabla, silovanjem granom i prisiljavanjem na svlačenje. Najmanje tri prijave podrazumijevale su protjerivanje čitavih obitelji s djecom.

- Iako se u Zakonu o kaznenom postupku jasno navodi da je državni odvjetnik dužan odlučiti o kaznenoj prijavi u roku od šest mjeseci od dana upisa prijave u upisnik, DORH-u je u svim navedenim kaznenim prijavama trebalo je više od godinu dana da donese odluku. Pritom smo u nekim slučajevima odluku čekali više od dvije godine što se zaista ne može nazvati pravodobnim i brzim provođenjem istrage – govori Andrea Jelovčić, pravnica CMS-a. Iz te su organizacije 2017. podnijeli kaznenu prijavu zbog smrti Madine Hussiny. Podsjetimo, djevojčica afganistanskog porijekla poginula je svega nekoliko metara od hrvatske granice, netom nakon što su pripadnici MUP-a njenu čitavu obitelji protjerali natrag prema Srbiji i uskratili im pravo na zahtjev za azilom. Prijava je odbačena jer "nisu utvrđeni elementi kaznenog djela", pri čemu se USKOK priklonio tvrdnjama navedenima u policijskim izvještajima po kojima ispada da snimke s termovizijskih kamera iz noći kad je Madina poginula ne postoje. Potom su uslijedili daljnji postupci, da bi ESLJP u studenom 2021. zaključio kako je istraga bila neučinkovita i pozvao RH da riješi pitanje odgovornosti za stradavanje djevojčice.

Neznatan broj slučajeva policijskog nasilja je sankcioniran, u pravilu blagim disciplinskim mjerama koje podrazumijevaju opomene, novčane kazne i uvjetni, odnosno privremeni prekid policijske službe

- Time je ESLJP Republici Hrvatskoj, prvenstveno USKOK-u, dao mogućnost da isprave propuste koji su učinjeni u prvom navratu. Zastrašujuće je što je u nastavku istrage USKOK ponovno učinio niz propusta, te opet odbacio kaznenu prijavu. Tako je još jednom nanesena nepravda obitelji Hussiny, jer gotovo sedam godina nakon smrti djevojčice nitko nije odgovarao za njezinu smrt – kaže Andrea Jelovčić i dodaje da je CMS potom u suradnji s odvjetnicom obitelji podnio ustavnu tužbu te poslao podnesak Odboru ministara Vijeća Europe, zaduženom za praćenje provedbe presude ESLJP-a.

U međuvremenu su nevladine organizacije nastavile bilježiti nasilne pushbackove na hrvatskim granicama. Samo lani, na onoj koju Hrvatska dijeli s BiH, Dansko vijeće za izbjeglice dokumentiralo je 3.323 pushbackova, pri čemu je realan broj vjerojatno daleko veći. Aktivisti Border Violence Monitoring Networka (BVMN), mreže koja već godinama bilježi protjerivanja i policijsko nasilje na europskim granicama, nedavno su priopćili kako su od 2017. do kraja 2023. dokumentirali 1.029 svjedočanstva o pushbackovima iz Hrvatske, kojim je ukupno zahvaćeno 11.481 ljudi. Većina prikupljenih svjedočanstava, njih 89 posto, podrazumijeva neki od oblika mučenja ili nečovječnog postupanja, a 41 posto protjerivanje maloljetnika.

Iz BVMN-a u izvještaju za 2023. podsjećaju i kako je odluka Europskog vijeća da, unatoč sustavnim kršenjima ljudskih prava na granicama, primi Hrvatsku u Schengen "loš presedan koji bi se mogao negativno odraziti na budućnost proširenja tog prostora". U istoj godini dokumentirali su svjedočanstva koja podrazumijevaju rodno uvjetovano nasilje, upotrebu vatrenog oružja i elektrošokera od strane policije, a dio izvještaja posvećen je stravičnom događaju od 2. travnja 2023., kada je grupa od šestorice muškaraca, starosti od 18 do 35 godina, iz Hrvatske pušbekana na teritorij BiH. Prema svjedočanstvu, toga dana u kasnijim večernjim satima, nedaleko od sela Trnovi u općini Cetingrad, grupu je zaustavilo pet muškaraca i jedna žena, odjevenih u tamnoplave uniforme. Iznad glava im je nadlijetao dron. Članovi grupe ispričali su aktivistima kako su pokušali pobjeći kad su vidjeli policiju, ali da su prestali trčati kad je jedan policajac zapucao u zrak.

Granična policija (Foto: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL)

"Dron je počeo ispuštati vrlo glasan zvuk, a muškarci su bili prisiljeni sjesti na tlo. Policajci su ih stali udarati nogama, rukama i granama. Tukli su ih po licu, leđima i gotovo svim drugim dijelovima tijela oko 30 minuta. Jedan član grupe je danima nakon incidenta mokrio krv. Ispitanici su objasnili i da im je jedan od policajaca, jednom po jednom, pokušao slomiti stopala, odnosno gležnjeve. Pojasnili su da su se policajci smijali i šalili, pjevajući uz zvukove drona dok su ih udarali", piše u izvještaju BVMN-a. Članovi uhvaćene grupe potvrdili su i kako su bili prisiljeni da se svuku. "Dok su ih policajci pretresali, razbili su im sve mobitele osim onih koji su im se svidjeli, a koje su, tvrde, odlučili zadržati. Policajci su im također ukrali novac (330 eura) i cipele. U jednom trenutku je jedan član grupe tražio vode, a umjesto toga su ga policajci polili punom bocom po glavi", navodi se dalje te dodaje da su svjedoci bili prebijeni u još dva navrata – prije nego što su ih sve strpali u policijski kombi i prilikom iskrcavanja u blizini granice s BiH, na području između Đurinog i Hadžinog Potoka.

"U tom su trenutku bili prisiljeni izaći jedan po jedan iz kombija, a policajci su ih opet tukli, udarajući ih šakama i nogama oko sat vremena. Policajci su počeli vikati, vrijeđati ih na engleskom i bacati kamenje za njima. Ispitanici su na kraju uspjeli pobjeći, ali su ipak morali hodati 17 sati bez jakni i cipela, a te noći temperatura je bila samo dva Celzijeva stupnja", navodi se na kraju svjedočanstva.

Takve i slične slučajeve inače bi trebao istraživati Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite (NMN). Kako su Novosti već pisale, radi se o tijelu uspostavljenom 2021. na inzistiranje Europske komisije. Hrvatska je zasad jedina članica EU-a koja je tu odredbu provela, ali Mehanizam od početka prate ozbiljne dvojbe koje u pitanje dovode njegovu nezavisnost od države, odnosno njenog represivnog aparata. MUP je, naime, taj koji je odlučio o načinu nadzora nad samim sobom, a i samostalno je odabrao aktere koji će ga nadzirati, i to bez prethodnog javnog poziva i jasno utvrđenih kriterija. U rad NMN-a uključeni su Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti, Centar za kulturu dijaloga i Hrvatski Crveni križ, organizacije koje se inače ne bave nikakvom vrstom monitoringa i koje financijski ovise o državi ili s njome blisko surađuju.

Iako je sporazumom o suradnji koji je MUP sklopio s tim organizacijama predviđena obveza objave polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o radu NMN-a, zasad je javno objavljen samo jedan dokument. Pritom se ispostavilo da je njegova jedina svrha opravdanje postojećeg stanja na vanjskoj granici Unije, uz gotovo apsolutno prešućivanje nasilja nad izbjeglicama.

Uz pohvale na račun hrvatske policije, u njemu se tek ovlaš spominje da su u promatranom razdoblju "zabilježena nezakonita postupanja pripadnika MUP-a (npr. upotreba sile) s ciljem prisilnog povrata". Istodobno su takvi postupci okvalificirani kao "poteškoće s kojima se suočavaju neregularni migranti", umjesto kao potencijalna kaznena djela. Zvonimir Vrbljanin se u Ženevi pohvalio kako će uskoro biti objavljen i drugi izvještaj, a mi ne sumnjamo da će i on ići na ruku graničara angažiranih na čuvanju zidina tvrđave Europe. Pod bilo koju cijenu.