Ako je suditi prema prvom godišnjem izvještaju "Nezavisnog mehanizma nadzora postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite", koji je ovih dana predstavljen domaćoj i europskoj javnosti, na hrvatskoj granici u proteklih 12 mjeseci vladali su zakon i red uz gotovo apsolutno poštivanje prava migranata. Tamo su ih dočekivali policajci koji "u većini slučajeva postupaju sukladno propisima". Osim što im osiguravaju pristup međunarodnoj zaštiti jer "nisu utvrđene nepravilnosti vezane uz pravo na traženje i pristup postupku azila", navodi se dalje u dokumentu, službenici MUP-a "pomažu i ranjivim skupinama migranata, trudnicama, maloljetnicima bez pratnje itd." Potom ih upućuju u prihvatne centre gdje su im "osigurani humani uvjeti boravka uz poštivanje njihovih specifičnih prehrambenih navika, kulturoloških i religijskih potreba" te "omogućeno bavljenje sportom i pristup raznim edukativnim sadržajima, tečajevima, korištenje radionica i slično". Istovremeno se suradnja MUP-a s Mehanizmom ocjenjuje "najvišim ocjenama".
Iako je riječ o tijelu osnovanom nakon opetovanih dokaza o nezakonitom protjerivanju osoba u pokretu s hrvatskih granica, koje je u najvećem broju slučajeva bilo popraćeno fizičkim nasiljem, članovi Nezavisnog mehanizma nadzora (NMN) u istom dokumentu tek ovlaš spominju da su u promatranom razdoblju "zabilježena nezakonita postupanja pripadnika hrvatske policije (npr. upotreba sile) s ciljem prisilnog povrata". Pritom takve postupke kvalificiraju kao "poteškoće s kojima se suočavaju neregularni migranti", umjesto kao potencijalna kaznena djela. Za ono malo primjera pushbackova koji se spominju u izvještaju – njih dva – članovi NMN-a doznali su iz medija ili od same policije. U prvom slučaju radi se o snimci pendrečenja migranata na hrvatsko-bosanskoj granici, nastaloj u sklopu zajedničkog istraživanja novinara niza europskih medija, među kojima i Novosti. U drugom je riječ o "nedopuštenim odvraćanjima u minski sumnjivim područjima u izoliranim slučajevima", i to ne namjernima, već zbog "pogrešnog tumačenja relevantnih propisa" od strane MUP-a, stoji u izvještaju.
Sve to potvrdilo je ranije sumnje udruga civilnog društva prema kojima je jedina svrha Nezavisnog mehanizma svojevrsna obmana i opravdanje postojećeg stanja na vanjskoj granici Unije, što ide na ruku MUP-u na čelu s Davorom Božinovićem i kreatorima europskog režima migracija. U Centru za mirovne studije (CMS) već dulje vremena upozoravaju da to tijelo u postojećem obliku nema smisla jer je ustrojeno tako da što teže pronađe kršenja prava izbjeglica i drugih migranata. Naime, sporazumom, kojim su utvrđene ovlasti NMN-a, podsjeća Sara Kekuš iz CMS-a, propisano je kako njegovi neposredni provoditelji nisu ovlašteni za nenajavljeni posjet zelenoj granici, gdje se u proteklih šest godina provodi 90 posto pushbackova, niti za uvid u informacijski sustav MUP-a.
- U izvještaju stoji da se nadzor postupanja policijskih službenika na tom području provodi u pratnji ovlaštenih djelatnika MUP-a i sukladno njihovim uputama. Nezavisni mehanizam nije nezavisan niti financijski jer, umjesto direktnog financiranja EU-a, sredstvima upravlja Ministarstvo. Dakle, financiranjem upravlja upravo tijelo koje bi NMN trebao nadzirati – kaže Kekuš za Novosti.
- Problematično je i što se Mehanizam "vodi vizijom neposrednog, nepristranog, neovisnog i ekspertnog dijaloga s MUP-om", kako se to navodi u izvještaju, te idejom da su nadležnosti toga tijela komplementarne ovlastima Ministarstva. NMN bi trebao provoditi neovisni nadzor nad postupanjem MUP-a i njegovih službenika i raspolagati cijelim nizom policijskih ovlasti, posebno onih koje bi mu omogućile da dobije sve informacije potrebne za provođenje učinkovite istrage – dodaje ona.
Kako smo već pisali, NMN je uspostavljen prošlog ljeta na inzistiranje Europske komisije, u skladu s Paktom o migracijama i azilu. Hrvatska je zasad jedina članica EU-a koja je tu odredbu provela, ali Mehanizam od početka prate ozbiljne dvojbe koje u pitanje dovode njegovu nezavisnost od države, odnosno njenog represivnog aparata. Naime, MUP je taj koji je odlučio o načinu nadzora nad samim sobom, a i samostalno je odabrao aktere koji će ga nadzirati, i to bez prethodnog javnog poziva i jasno utvrđenih kriterija. Uskoro se ispostavilo da su u rad NMN-a uključeni Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Akademija pravnih znanosti, Centar za kulturu dijaloga i Hrvatski Crveni križ, organizacije koje se inače ne bave nikakvom vrstom monitoringa i koje financijski ovise o državi ili s njome blisko surađuju. Zanimljivo je da se među članovima Koordinacijskog odbora Mehanizma, i to ispred Akademije medicinskih znanosti, nalazi Krunoslav Capak, Božinovićev blizak suradnik iz Stožera civilne zaštite i član HDZ-a.
Svoje rezerve prema postojećem mehanizmu nadzora još je lani iznijelo osam organizacija za zaštitu ljudskih prava, među kojima Amnesty International, istaknuvši da su zabrinuti zbog "mandata, učinkovitosti i neovisnosti tog tijela". Pritom je CMS prije uspostave NMN-a Europskoj komisiji poslao prijedloge kako bi to tijelo zapravo trebalo izgledati.
- Kasnije smo s drugim europskim organizacijama uputili i preporuke za poboljšanje i Savjetodavnom odboru NMN-a. Nažalost, ne vidimo da su usvojeni konkretni prijedlozi koji se tiču transparentnosti, neovisnosti i učinkovitosti Mehanizma – govori Sara Kekuš.
Zbog toga ne čudi što su članovi NMN-a, izuzev spomenute snimke pendrečenja, koju nisu mogli zanemariti jer je obišla svijet, naprosto ignorirali čitav set drugih dokaza o sustavnom nasilju na hrvatskim granicama. Primjerice, podatke Danskog vijeća za izbjeglice prema kojima je samo od 1. listopada 2021. do 4. travnja 2022., iz RH u BiH protjerano najmanje 3029 osoba, od čega 428 djece i maloljetnika. Ili pak javno dostupna svjedočanstva 1602 žrtve mahom nasilnih pushbackova, raspoređenih u 143 različite grupe, koje su proteklih 12 mjeseci prikupili aktivisti međunarodne mreže Border Violence Monitoring. Više od 50 posto njih ostalo je uskraćeno za pravo na pristup međunarodnoj zaštiti, a dio i za nužnu medicinsku pomoć.
U izjavi za Radio Slobodnu Evropu izvršni direktor Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, koji se od siječnja nalazi na čelu Koordinacijskog odbora Mehanizma, odbacio je sve kritike i kazao kako su unutar mandata, što im ga je odredio sporazum potpisan s MUP-om, "odradili velik posao". "Nikako ne mogu prihvatiti da nas se svodi na to da smo mi ti koji trebamo sakriveni u grmlju čekati da netko od policajaca primijeni prekomjernu silu ili nekome ne dopusti ulazak u RH. To nije naš posao i svi oni koji su to tako doživjeli ili nisu vidjeli sporazum ili su usmjereni u nekom uskom pravcu, što definitivno nije viđenje članova Mehanizma", poručio je Markt.
Članovi NMN-a su MUP-u ipak predložili izmjene spornih članaka sporazuma kojima je terenskim provoditeljima Mehanizma onemogućen nenajavljeni posjeti zelenoj granici i uvid u policijski informacijski sustav. Iz Ministarstva su nam odgovorili da će prvu preporuku "razmotriti i pokušati iznaći rješenje vodeći računa o pozitivnim zakonskim propisima prema kojemu je neovlaštenim osobama zabranjeno kretanje i zadržavanje na državnoj granici". Ističu da je u praksi svih pet provedenih posjeta NMN-a zelenoj granici ionako bilo nenajavljeno, ali da su u svim tim slučajevima provoditelji nadzora išli u pratnji policije "isključivo iz razloga njihove osobne sigurnosti jer je granica s BiH jedno od najopasnijih područja na vanjskoj granici EU-a". Drugim riječima, šanse da promatrači uoče nepravilnosti bile su ravne nuli. Iz MUP-a indirektno odbacuju drugu preporuku, pozivajući se na vlastite akte kojima je "propisano da policijski službenici ne smiju davati svoju lozinku i odziv niti omogućiti pristup sustavu MUP-a neovlaštenim osobama". Međutim, nisu nam odgovorili na pitanje planira li se uopće nastavak rada Mehanizma s obzirom na to da je važećim sporazumom on propisan na godinu dana, uz otvorenu mogućnost produljenja.
Kako bilo, Božinovićev MUP već je postigao uspjeh. S jedne strane mu je izvještaj NMN-a poslužio za bacanje prašine u oči javnosti, a s druge su rad tog tijela već pohvalili zapadnoeuropski diplomati, koji redovno šutke prelaze preko dokaza o premlaćivanju migranata. Indikativno je da se među prvima na sporni izvještaj u intervjuu za Večernji list osvrnuo francuski ambasador Gaël Veyssière, a da ga novinarka to nije direktno pitala. "Ona (RH, op.a.) radi izvrstan posao u upravljanju i čuvanju vanjske granice i mora tako nastaviti. Napravila je neovisni mehanizam kontrole MUP-a, što nije bilo obavezno, već je bila riječ o preporuci Komisije. Nitko drugi to nije napravio. To gradi povjerenje", istaknuo je ambasador. Povjerenje koje podrazumijeva da Hrvatska pod cijenu ulaska u Schengen obavlja prljavi posao za Uniju, a da Zapad, koji izbjeglice s Bliskog i Srednjeg Istoka ne želi unutar svojih granica, zadovoljno trlja ruke.
