Tko još nije čuo, a Donald Trump se brine da ovih dana čuju svi – u SAD-u se nalazi oko 20 milijuna iregularnih migranata. Osim što tome nije tako, ako pogledamo službene podatke. Nedavno izvješće Instituta za migracijsku politiku (MPI) poklapa se s procjenama drugih demografa u SAD-u koji tvrde da trenutačno u zemlji boravi oko 14 milijuna ljudi bez dokumenata. Izgleda da američki predsjednik brojke uporno izvrće kako bi opravdao svoje antimigrantske planove koji uključuju kriminalizaciju migranata, njihovo pritvaranje i deportaciju po žurnom postupku.
Prema izvješću MPI-a, u mandatu bivšeg predsjednika Joea Bidena, između 2019. i 2023., populacija iregularnih migranata porasla je za tri milijuna ili prosječno za šest posto godišnje. Meksiko ostaje glavna zemlja porijekla migranata, ali sve manje. Godine 2023.
Meksikanci su činili 40 posto svih migranata bez dokumenata u zemlji, u usporedbi sa 62 posto u 2010. godini. Tijekom istog razdoblja udio iregularnih migranata iz Gvatemale porastao je s pet na deset posto od ukupnog broja te kategorije migranata. Nakon Meksika i Gvatemale, sljedećih pet zemalja porijekla iregularnih imigranata u 2023. prema izvješću su bili Honduras, Salvador, Venezuela, Kolumbija i Filipini.
Koliko će od tih 14 milijuna ljudi moći ostati u SAD-u pod Trumpom, ostaje za vidjeti. Trumpu je jedan od prvih poteza na vlasti bilo ukidanje pristupa azilu, ali i drugih programa, potpore i mehanizama važnih za migrante koji još uvijek nemaju reguliran status u zemlji.
Trumpova administracija pojačala je napore u provođenju masovnih deportacija, proširujući upotrebu ubrzanih postupaka deportacije i koristeći zaljev Guantanamo na Kubi kao prošireni sabirni centar za tisuće migranata i migrantkinja.
U SAD-u inače postoji standardni proces deportacije, kao i druga metoda, brzi proces deportacije kojim se zaobilazi imigracijski sud. Ta je politika povijesno bila ograničena na one migrante pronađene unutar sto milja od granice i unutar 14 dana od ulaska u zemlju. Međutim, Trumpova administracija proširila je proceduru na prostor cijele zemlje i produžila vremenski okvir.
Krajem januara Ministarstvo domovinske sigurnosti najavilo je značajnu promjenu u migracijskim politikama s ciljem ograničavanja korištenja uvjetnog ostanka u zemlji i proširenja ubrzanih postupaka deportacije. Tom se odlukom programi uvjetnog otpusta mogu odmah pauzirati, modificirati ili prekinuti.
Osim toga, proširuje se primjena ubrzanih deportacija tako što se dopušta američkim imigracijskim službenicima da deportiraju određene nedržavljane koji se u SAD-u nalaze kraće od dvije godine bez sudskog saslušanja prije deportacije.
Otkako je Trump ponovno zasjeo na predsjednički tron, imigracijske su vlasti uhitile više od 8.200 ljudi i izdale više od 6.500 zahtjeva za pritvaranjem, prema dosadašnjim vladinim podacima. Iz Trumpove administracije naglašavaju da oni koji tek trebaju biti deportirani imaju konačne naloge za udaljenje, iako aktivisti koji rade s iregularnim migrantima tvrde da brojni pojedinci nisu ni ranije prošli poštene provjere za ispunjavanje uvjeta za azil.
Naime, nizom izvršnih uredbi još pod Bidenovom administracijom drastično su ograničena prava tražitelja azila da uopće podnesu zahtjev za azil, pa mnogi među onima koje Trump sada deportira, a koji su nedavno dobili naloge za deportaciju, nikad zapravo nisu prošli adekvatnu proceduru za ostvarivanje prava na azil. Loše im se pisalo i prije, a sada ide još lošije.
