Ministarstvo unutarnjih poslova je 6. travnja poslijepodne na svojoj internetskoj stranici objavilo "Dopunu priopćenja o akciji Koridor", odnosno dopunjeni odgovor na upit novinarskog tima tjednika Novosti, istraživačke redakcije Lighthouse Reports, tjednika Der Spiegel, portala Telegram i austrijskog javnog servisa ORF. Tako je MUP konačno iz trećeg pokušaja donekle odgovorio što se dogodilo s odabranim skupinama migranata iz procurjele WhatsApp prepiske, no obrazloženja su nepotpuna, ne posve logična i bude sumnju u vlastitu istinitost. Spomenuti mediji prošlog su tjedna objavili istraživanje temeljeno na šezdeset screenshotova, snimki zaslona WhatsApp grupe nazvane "OA Koridor II – Zapad" dostavljenih Lighthouse Reportsu.
U grupi je tridesetak radnika MUP-a masovno izmjenjivalo informacije o presretnutim grupama migranata. Poruke se odnose na razdoblje od kolovoza 2019. do veljače 2020. godine, u njima se izvještava o više od 1300 migranata, a u prepisci sudjeluju pripadnici čitave MUP-ove hijerarhije, od nisko rangiranih policijskih službenika do načelnika Uprave za granicu Zorana Ničena, kao i glasnogovornica MUP-a Marine Mandić i Jelene Bikić. Sugovornici novinarskog tima – uključujući više sadašnjih i bivših policajaca te nekadašnjeg ministra i glavnog ravnatelja policije Ranka Ostojića – beziznimno zaključuju kako opisana WhatsApp grupa po svemu sudeći postoji u svrhu neslužbene evidencije policijskih postupanja prema migrantima, koja vjerojatno nisu unesena u oficijelne izvještaje, najvjerojatnije zato što su migranti iz prepiske ilegalno protjerani. Ukratko, postoji znatna šansa da ta WhatsApp grupa služi za zataškavanje pushbackova.
Od više desetaka migrantskih skupina o kojima se u prepisci izvještava, MUP smo upitali o četiri odabrane grupe, uključujući i onu zatečenu u općini Pokupsko u Zagrebačkoj županiji. O njoj današnji načelnik Policijske postaje Jastrebarsko Tomislav Baštek u WhatsApp poruci izvještava da je naručio "marice" za "prijevoz i odvraćanje". Kako je prema europskim i hrvatskim zakonima s te lokacije nemoguće provesti "odvraćanje" – ono se provodi isključivo na graničnoj crti – Baštek vrlo vjerojatno javlja da je organizirao pushback.
"Slobodni smo Vas izvijestiti kako je provjerama utvrđeno, dakle u sva četiri slučaja koja problematizirate, prema osobama/migrantima proveden postupak sukladno Zakonu o strancima te su im izdana rješenja na temelju kojih su bili u obvezi napustiti Europski gospodarski prostor", navodi MUP u svojoj dopuni, dodajući da nitko od 240 migranata iz te četiri skupine nije iskazao namjeru za podnošenjem zahtjeva za azil. "Među navedenim osobama bio je 31 maloljetnik bez pratnje prema kojima je postupano sukladno Protokolu o postupanju prema djeci bez pratnje, te su smješteni u domove za djecu. Jednako tako, jednom migrantu je zbog zdravstvenih problema pružena i liječnička pomoć", nastavljaju iz MUP-a. "Sukladno raspoloživim informacijama, niti jedna od ovih osoba nije napustila Europski gospodarski prostor, a da bi o tome obavijestila policiju ili hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva, a kako im je u izdanom rješenju i naloženo. Za pretpostaviti je kako su se nastavili nezakonito kretati u ciljne države članice EU, kao i tisuće drugih koji su na isti način zlouporabili najblažu mjeru Direktive o povratku i odredbe Zakona o strancima", stoji dalje u odgovoru.
Korištenje WhatsAppa je sigurnosna katastrofa. Drugo je još važnije, a to je tih 80 migranata koji su zatečeni južno od Velike Gorice i za koje se iz WhatsApp poruke vidi da su protupropisno vraćeni kada su već bili duboko u hrvatskom teritoriju – kaže Siniša Hajdaš Dončić
No ni taj treći po redu odgovor ne ulijeva povjerenje, kao ni prijašnji, koji obiluju neobičnim formulacijama. Podatke o četiri skupine prvi smo put zatražili 27. ožujka, dostavivši MUP-u točan datum i lokaciju, približno doba dana i veličinu zatečenih skupina migranata. Iz MUP-a odgovaraju da nam mogu dostaviti samo zbirne podatke, s obzirom na "brojnost postupanja" – njih 1300 tijekom kolovoza 2019. i veljače 2020., kada su na području PU Primorsko-goranske i Zagrebačke presretnute navedene četiri skupine – i fakt da se radi o događajima od "čak navodno četiri godine ranije".
Osim u slučaju da je glasnogovorništvo zahvatila nenadana lijenost pa nisu imali volje provjeriti podatke, takvo obrazloženje djeluje besmisleno: informacijski sustav MUP-a ne vodi se na glinenim tablicama, nego se sva postupanja u svim policijskim postajama precizno evidentiraju u digitaliziranim Dnevnicima događaja. Nema dakle opravdanog razloga zašto u MUP-u ne bi mogli provjeriti što se desilo s 85 migranata zatečenih 16. kolovoza 2019. ujutro nedaleko od Drivenika, s trojicom migranata zatečenih 26. kolovoza oko podne kod Bribira, sa 72 migranta zatečena 22. studenog poslijepodne kod Zlobina i sa spomenutih osamdesetak migranata uhvaćenih 13. veljače 2020. uvečer na području Strezojeva u Pokupskom.
Podatke o njihovoj sudbini MUP je odbio dati i nakon našeg narednog upita, upućenog 3. travnja, u kojem smo ih obavijestili o posjedovanju screenshotova. U opsežnom odgovoru na čak devet novinskih kartica, koji je "u interesu javnosti" 6. travnja objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva, o tom pitanju stoji tek ova bizarna opaska: "Nastavno na Vaš upit te informaciju kako posjedujete 65 screenshotova (dakle snimki zaslona) navodne komunikacije policijskih službenika u WhatsApp grupi (...), dakle ne posjedujete stvarne poruke, u ovom se odgovoru nećemo osvrtati na pojedinačne poruke koje ste dostavili budući da na temelju dostavljenog ne možemo potvrditi njihovu autentičnost".
Do popodneva su u MUP-u očito shvatili da izbjegavanje odgovora na pitanje što je bilo s navedenim skupinama nije najpametnija strategija umanjivanja štete, pogotovo nakon što je novinarski tim tog dana objavio screenshotove, uključujući i onaj s inkriminirajućom Baštekovom porukom. Priču o WhatsApp grupi hrvatske policije i njenoj vjerojatnoj svrsi zataškavanja ilegalnih protjerivanja prenio je čitav niz medija – njemačkih, austrijskih, regionalnih i hrvatskih, poput Tagesspiegela, Der Standarda, Oslobođenja i Danasa, pa čak i ugledni američki list Washington Post. Tada se na MUP-ovoj internetskoj stranici objavljuje prethodno citirana dopuna odgovora, u kojoj se izvještava da se u sva četiri slučaja postupalo sukladno Zakonu o strancima i da su svim migrantima izdana rješenja o dobrovoljnom povratku.
No na početku te dopune Služba za odnose s javnošću tvrdi kako je "za provjere pojedinosti u četiri konkretna događaja iz Vašeg upita, pod pretpostavkom da su podaci koje ste nam dostavili točni, stručne službe ovog Ministarstva trebale su u službenim evidencijama provjeriti najmanje 1.300 događaja. Vjerujemo da ćete se složiti da provjera 1.300 događaja iziskuje dodatno vrijeme, uz obavljanje redovnih poslova stručnih službi" (!). Ovdje se postavlja sljedeće logično pitanje: Ako WhatsApp grupa "OA Koridor II – Zapad" zaista nije bila "ni službena evidencija postupanja policije niti neslužbena evidencija 'nezakonitih' postupanja, nego samo sredstvo komunikacije", kao što se tvrdi u odgovoru objavljenom 6. travnja ujutro, i ako se sva policijska postupanja zaista "evidentiraju u evidencije/očevidnike kao što je Dnevnik događaja, Upisnik kriminalističkih istraživanja, Evidencija počinitelja kaznenih djela i slične evidencije", zašto su stručne službe MUP-a ponovno dostavile zbirne podatke, umjesto za svaku grupu pojedinačno (uključujući i to u kojoj je postaji svaka grupa procesuirana), i zašto su trebale pregledati čak 1300 događaja da bi "provjerile pojedinosti" u četiri slučaja za koja su im dostavljeni datum, mjesto i vrijeme zaticanja migranata?
- Nije nam poznato da su se rješenja o povratku masovno izdavala prije 2022. godine, a na ulicama smo zaista rijetko mogli zateći osobe u pokretu. Iz navedenog je teško povjerovati da su svim navedenim osobama izdana rješenja o povratku. Ako i jesu, ta bi informacija morala biti zabilježena u informacijskom sustavu MUP-a, za svaki navedeni datum i svaku skupinu osoba. U suprotnom možemo samo zaključiti da se radi o zataškavanju nezakonitih praksi, čemu je evidentno ovaj tip komunikacije (WhatsApp grupe, op. a.) i služio - kaže Sara Kekuš iz Centra za mirovne studije za Novosti.
Poruka glasnogovornice MUP-a Jelene Bikić (Foto: Lighthouse Reports)
Ona podsjeća da je 2019. "poznata kao godina u kojoj su zabilježena brojna svjedočanstva o nezakonitim protjerivanjima i kada je više policajaca progovaralo o nezakonitim praksama, uključujući i Operativnu akciju Koridor i nasilna protjerivanja". MUP govori o "tisućama migranata koji su zlouporabili najblažu mjeru Direktive o povratku i odredbe Zakona o strancima", odnosno migranata kojima su izdana rješenja o dobrovoljnom povratku te su potom navodno pušteni da sami napuste EGP, umjesto čega su, po MUP-u, nastavili put prema drugim članicama EU-a. Prema izvješću pučke pravobraniteljice iz 2022. godine, te 2019. izdano je 12.299 rješenja s rokom za dragovoljni povratak, dok istovremeno postoji svega 858 dokumentiranih napuštanja RH u skladu s tim rješenjima. Zvuči li realno da je hrvatska policija 2019. pustila više od deset tisuća neregularnih migranata da slobodno nastave prema drugim zemljama Unije, u vrijeme dok je vlada Andreja Plenkovića usrdno dokazivala sposobnost RH da štiti vanjsku granicu EU-a i dok je zbog toga laude hrvatskoj policiji dijelila Angela Merkel? Istine radi, 2022. nesrazmjer je još veći – bilo je 30.595 izdanih rješenja i svega 586 prijavljenih napuštanja, ali prošle godine je na ulicama Zagreba ili Rijeke zaista bilo moguće vidjeti na stotine migranata kako slobodno nastavljaju ka zapadu.
- Još nedavno su u BiH bilježeni slučajevi osoba kojima su paušalno izdana rješenja o povratku, čak i nakon pokušaja traženja azila, da bi pritom bili nezakonito protjerani preko zelene granice u BiH, pa ne vidim što bi istu takvu praksu sprječavalo 2019. godine - nastavlja Kekuš.
MUP-ova obrazloženja uvelike ostavljaju mjesta sumnji da se hrvatska policija organizirano i sustavno bavila protjerivanjem migranata. S obzirom na ogroman broj indicija, bezbrojna svjedočanstva izbjeglica, pojedine potvrde izvora iz MUP-a i dokaze poput snimke premlaćivanja objavljene u listopadu 2021., kao i na ozbiljnost kojom je Plenkovićeva vlada prišla ostvarivanju uvjeta za primanje Hrvatske u Schengenski prostor, teško je vjerovati da se to n(ij)e odvija(lo) uz znanje, a vjerojatno i na poticaj najviših državnih dužnosnika. Nakon prošlotjedne objave screenshotova ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović je nemušto objašnjavao kako se pod "odvraćanjem" iz Baštekove poruke "misli na odvraćanje pojedinca od činjenja kaznenog djela ili bilo koje protupropisne radnje". O kakvom bi se "odvraćanju od počinjenja kaznenog djela" radilo u slučaju osamdesetak migranata zatečenih na području Strezojeva, koji su tada pod nadzorom "mobilne granične, ATJ Lučko, operativne grupe Zagreb i pol. službenika Velika Gorica", kako u WhatsApp poruci piše Baštek?
- Božinovićeva objašnjenja izgledaju vrlo neuvjerljivo. Zbog toga sam kao predsjednik saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost zatražio izvješće, odnosno provođenje službenog nadzora. Dvije su glavne teme. Prva je samo korištenje WhatsAppa. To je sigurnosna katastrofa jer se službeni podaci ne mogu iznositi takvim neformalnim putem. Ako se ne smatramo banana državom, nego ozbiljnom zemljom, onda policija treba koristiti službene kanale i vlastiti operativno-komunikacijski centar. Druga tema je još važnija, a to je tih 80 migranata koji su zatečeni južno od Velike Gorice i za koje se iz WhatsApp poruke vidi da su protupropisno vraćeni kada su već bili duboko u hrvatskom teritoriju - kaže SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić za Novosti.
Izvješće o nadzoru MUP bi trebao dostaviti za nekoliko tjedana, a nakon toga bi Hajdaš Dončićev Odbor trebao o njemu raspravljati, pri čemu predsjednik Odbora može sazvati i tematsku sjednicu. Kako spomenuti nadzor provodi MUP-ova Unutarnja kontrola, koja je podređena Božinoviću i koja se do sada nije pretrgla u istraživanju ilegalnih postupanja prema migrantima (kao, uostalom, ni Državno odvjetništvo), teško da će to izvješće odstupati od MUP-ovih već viđenih isprika. Odbor bi teoretski mogao izglasati formiranje komisije sastavljene od njegovih članova, koja bi potom sama provela nadzor. To je teško očekivati s obzirom na to da u saborskim odborima većinu imaju HDZ i partneri. Istragu je najavila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, objavio je Jutarnji list. Njen ured će od MUP-a tražiti detaljne informacije o postupanjima o kojima se u WhatsApp porukama izvještava, od toga zašto su brojni migranti na fotografijama izuveni do toga kako je okončano procesuiranje njihovih slučajeva. Inače, postoji i Povjerenstvo za građanski nadzor policije koje imenuje Sabor, a njegovi članovi imaju pravo uvida u kompletnu policijsku dokumentaciju. No Povjerenstvu je pritužbu moguće podnijeti tek ako je prethodno podnesena nadležnoj policijskoj upravi. Ako je podnositelj nezadovoljan rezultatom, može se obratiti Službi za unutarnju kontrolu, a tek potom Povjerenstvu za građanski nadzor.
- Povjerenstvo dosad nije zaprimilo nijedan predmet postupanja policije prema migrantima očito zbog njihove neinformiranosti. Nevladine organizacije koje rade s migrantima svakako bi ih trebale uputiti na proceduru za podnošenje pritužbi na rad policije i pomoći im u tome. Posebice to mogu učiniti sastavljanjem odnosno prevođenjem pritužbe i daljnjih podnesaka u postupku, uzimanjem punomoći za zastupanje ili za primanje pismena, ako su podnositelji u inozemstvu. Povjerenstvo, za razliku od drugih institucija, ima neposredan uvid u spis policijskog postupanja i u tom smislu može lakše otkriti nepravilnosti o kojima u svojoj odluci detaljno obavještava podnositelja - objašnjava za Novosti član tog tijela i stručnjak za kazneno pravo Aleksandar Maršavelski, dodajući kako je cijeli postupak besplatan, a ukoliko se utvrdi da je pritužba utemeljena ili djelomično utemeljena, MUP je "dužan preispitati svoje postupanje te po potrebi provesti odgovarajuće disciplinske postupke, edukacije i preventivne mjere kako se takva kršenja prava i sloboda građana ne bi ubuduće događala".
Malo je vjerojatno, možemo dodati s naše strane, da je MUP-u tako nešto zaista na pameti. Naime, trojica policajaca snimljena 2021. u premlaćivanju migranata vraćena su na posao nakon samo tromjesečne suspenzije. Istovremeno, izvori iz MUP-a potvrđuju da je objava screenshotova WhatsApp prepiske bila tema internih briefinga u MUP-u – ali ne s polazištem da bi policija u budućnosti trebala promijeniti postupanja prema migrantima, nego da treba spriječiti takvo "curenje" informacija.
Prvi dio priče o WhatsApp rupi pročitajte na ovom linku.
