Zagorska Pregrada bila je 14. decembra poprište dvaju događaja vezanih uz antifašističke tekovine, ne samo u Hrvatskom zagorju, nego i šire. Na centralni gradski trg vraćeno je i otkriveno spomen-obilježje palim borcima i žrtvama fašističkog terora. Nakon što je 90-ih s nje uklonjena skulptura, spomen-ploča premještena je na gradsko groblje. Na ploči su imena 74 poginule osobe s područja Pregrade, a zbirno je istaknuto i 89 poginulih s područja Desinića, 57 poginulih iz Huma na Sutli, te 12 osoba iz Vinagore.
Uz tu spomen ploču nalaze se i biste narodnog heroja Josipa Jutriše Janka, koja je bila postavljena kraj njegove rodne kuće, te Ede Leskovara, nekada u školi koja je nosila njegovo ime.
- Ovo je ispravljanje velike povijesne nepravde. Unatoč nominalnoj antifašističkoj orijentaciji Hrvatske, 90-ih je revizionizam uzeo maha. Spomenici se u Zagorju u pravilu nisu uklanjali ni rušili, kao u drugim dijelovima Hrvatske, ali su se zapuštali i premještali. Negirali su se antifašistička borba i njeni borci. Da se ti ljudi nisu borili, teško da bi Hrvatska danas bila samostalna država - rekao je gradonačelnik Pregrade i zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj.
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) RH Franjo Habulin podsjetio je da je od 1990. godine do danas u Hrvatskoj uništeno preko 3.000 spomenika i spomen-obilježja od kojih su mnoga, osim spomeničke, imala i umjetničku vrijednost.
- Rijetko imamo prilike čuti da je negdje na nivou lokalne samouprave obnovljen neki spomenik koji je u to doba srušen. Naša je dužnost i obaveza da čuvamo spomeničku baštinu, jer je ona jedan od pokazatelja da su postojali oni koji su se odupirali nacifašističkom okupatoru - kazao je Habulin, podsjetivši da je Hrvatsko zagorje dalo devet narodnih heroja.
- Mladi danas stasaju u neznanju, odnosno oboružani "znanjem " što im ga nude škola, publicistika, politika, ali i crkva te jedva znaju tko je stajao na kojoj strani. Ustanak u Hrvatskoj bio je protiv okupatora i svih koji su pristali da im pomažu u porobljavanju vlastitog naroda. Zato, ako hoćemo imati demokratsku civiliziranu Hrvatsku, onda u njoj ne smije biti mjesta za one koji nezadrživo vuku prema najmračnijim stranicama naše povijesti – istaknuo je Habulin.
Krapinsko zagorski župan Željko Kolar, koji je bio i izaslanik predsjednika Zorana Milanovića, ocijenio je NOB jednim od najsvetijih dijelova historije hrvatskog naroda.
- Antifašisti su shvatili da fašizam i nacizam mogu postati trajno zlo. Zato su ljudi poput Leskovara i Jutriše bili vizionari, ljudi velikog srca i ogromne hrabrosti koji su se u tom trenutku, na čelu s Titom, usudili organizirati i suprotstaviti fašistima, što se nikad ne smije zaboraviti. U Pregradi je ispravljena jedna, ali postoje još stotine povijesnih nepravdi. Zato svaki dan moramo govoriti isključivo povijesnu istinu i pritiskati svaku vladu da se u obrazovnom sustavu ne rade pokušaji revizije povijesti - kazao je župan Kolar i izrazio nadu da će primjer iz Pregrade poticati i druge (grado)načelnike širom Hrvatske da vrate spomenike antifašističkoj borbi na njihova mjesta.
Nakon otkrivanja održan je i prigodni skup na kojem se govorilo o godišnjici Prve udarne zagorske brigade NOVJ-a koja je formirana 10. maja 1944. godine u Selnici. Imala je tri bataljona sa oko 500 boraca. Brigada je 1945. godine ušla u sastav 32. zagorske divizije i do kraja rata vodila borbe u Podravini, Kalniku i Hrvatskom zagorju.
