Prije 80 godina, na Trećem zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) održanom 8. i 9. maja 1944. u Topuskom, donesene su odluke s dalekosežnim značenjem za građane Hrvatske. Na tom zasjedanju ZAVNOH prerasta u vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelom i najviši organ državne vlasti demokratske Hrvatske na čelu s Vladimirom Nazorom koji postaje prvi hrvatski predsjednik. Između ostalog, donesena je i Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske po kojoj hrvatski i srpski narod imaju jednaka prava u svakom pogledu, a nacionalnim manjinama bit će zajamčena njihova prava.
Na sve to, kao i na paradoksalnu situaciju da se te odluke danas intenzivno krše, ali i da se ZAVNOH i antifašizam prešućuju, upozorili su učesnici obilježavanja 80-e godišnjice Trećeg zasjedanja ZAVNOH-a, održanog 11. maja u sportskoj dvorani hotela u Topuskom.
Skupu je prethodilo polaganje vijenaca pred spomenik Neznanom junaku, Jedan vijenac zajednički su položili izaslanica predsjednika RH i gradonačelnica Siska Kristina Ikić Baniček, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) Franjo Habulin, bivši predsjednik Stjepan Mesić i načelnik općine Topusko Ivica Kuzmić, dok je drugi položila delegacija Socijaldemokrata.
- Neki kažu da prije 1991 nije bilo ničega, ali je itekako bilo. ZAVNOH je kao prethodnik Sabora i vlade ishodište suvereniteta suvremene vlasti u Hrvatskoj. Sve ovo je trebalo biti izgovoreno i zbog mladih generacija kojima nikad nije dozvoljeno da nauče i saznaju pravu istinu o ustanovljavanju narodne vlasti za vrijeme NOB-a. Zgrada u kojoj je zasjedanje održano, iako je 1969. zaštićena kao kulturno dobro, srušena je eksplozivom do temelja, a 80 godina kasnije Treće zasjedanje moguće je naći samo u slovu preambule Ustava RH, iako postoji neprekinuti pravni kontinuitet između današnje Hrvatske i federalne države Hrvatske - naglasio je Habulin.
Franjo Habulin (Foto: Nenad Jovanović)
- Nadao sam se da će na ovom skupu pozdraviti predsjednik Sabora, premijer i predsjednik države, jer to uistinu zaslužuje, kao i da će se donijeti iskrena politička odluka o početku izgradnje zgrade spomen doma ZAVNOH-a kao najvažnijeg simbola antifašizma u Hrvatskoj koji je evropska tekovina - rekao je načelnik Kuzmić, pohvalivši napore općine i Sisačko-moslavačke županije da, uz potporu Vlade, u Topuskom provedu projekte vrijedne 40 miliona eura. Realizacija projekata osigurat će opstanak na ovim terenima, povratak i doseljavanja ljudi, ali moramo učiniti sve da se izgradi zgrada, kazao je Kuzmić.
U svom govoru Mesić je podsjetio da se udaljenost od Zagreba do Topuskog može prijeći za sat vožnje.
- Imate i danas onih ekvilibrista koji se tobože bave politikom na račun Sabora koji kažu da Zagreb 1945. nije oslobođen nego da je pao. Mora se glasno reći da je na Bleiburgu kapitulirala kvislinška vojska, a ne cvijet hrvatskog naroda. Cvijet hrvatskog naroda bio je u NOB-i i donio ono na temelju čega smo mi danas demokratsko društvo u Evropi članica EU - rekao je Mesić, govoreći kako je ustaški režim nametnuo okupator i da ta tvorevina nije bila ni nezavisna ni hrvatska ni država. U Evropi je bilo pokreta otpora, ali je oslobođeni teritorij bio samo na području bivše Jugoslavije, a imali smo i institucije i narodnu vlast. Mnogi avanturisti misle da se nešto može naknadno izmijeniti na našem prostoru i da se one koji su izgubili rat proglasi pobjednicima, naglasio je.
Obilježavanju je prisustvovalo više od 300 ljudi (Foto: Nenad Jovanović)
Kristina Ikić Baniček također se osvrnula na donesene odluke koje su izglasane dok su borbe još bile u toku.
- One donose nešto što i danas pokušavamo izboriti. Na godišnjicu smrti Josipa Broza Tita u državnim medijima o tome niste mogli čuti ni slova. Taj čovjek za njih nije postojao, kao ni NOB ili NOP. Današnja djeca ne uče o tome i nemaju priliku posjetiti spomen dom jer je 2019. Hrvatski sabor zaboravio donijeti odluku da preuzme obnovu te zgrade, što je sramota jer bi u Engleskoj ili Francuskoj objekti takve vrste bili u fenomenalnom stanju. U Hrvatskoj 2024. je druga situacija; nešto što su hrabri partizani donijeli 1944. danas se dovodi u pitanje. Prava žena ugrožavaju se skupovima kojekakvih klečavaca po Hrvatskoj i hodovima za život, manjine se ovih dana tretiraju kao politički žetončići. Sve se uspjelo izokrenuti naopako, pa i danas neki kažu da nije bilo dječjeg logora u Sisku, iako se svake godine tamo okupljamo s preživjelima - rekla je.
- Imam osjećaj da sam na satu povijesti na koji nikako da dođu učenici koji to trebaju čuti pa ni danas nisu ovdje. Nikad se neću umoriti od borbe za vratim hrvatsko društvo na onaj put na kojeg ga je narodna vlast stavila - da svi budemo jednaki, da živimo u građanskoj Hrvatskoj, da žene imaju pravo izbora, da se ne prebrojavaju krvna zrnca, da djeca ne uče da je prvi hrvatski predsjednik bio Franjo Tuđman, nego Vladimir Nazor. Antifašizam nije nešto čega se trebamo sramiti, već čime se trebamo ponositi i što trebamo ponavljati, Bili smo pobjednici i na pobjedničkoj strani, stoga se kao takvi trebamo i ponašati - zaključila je Ikić Baniček.
Skupu je prisustvovalo preko 300 ljudi. Medija, osim Novosti, nije bilo.
O stanju sa zgradom pitali smo i načelnika Kuzmića koji se, kako je rekao, od 2017. kad je postao načelnik bori da za obnovu.
- Za Topusko je ova zgrada, osim arhitektonske vrijednosti, najznačajniji simbol antifašizma i neću se smiriti dok se ponovo ne izgradi. Još 2009, je pokrenuta inicijativa, a općina je preuzela aktivni dio pripreme dokumentacije. Učinjeno je mnogo oko konzervatorske podloge, a 2013. izdana lokacijska dozvola. Tada je došlo i do zastoja. Jedno od mojih obećanja 2017. bilo je da se zgrada vrati; iako nisam imao puno uspjeha i razumijevanja, od te borbe neću odustati. Ali za gradnju je potrebna iskrena politička volja – objasnio je Kuzmić.
