U srijedu, 4. maja, grupica od desetak antifašista iz Karlovca i Ozlja, koji čine zajedničko Udruženje antifašista, obilježili su 77. godišnjicu oslobođenja grada Ozlja. Pred neodržavani spomenik u centru mjesta, otkriven 1985. godine, položen je vijenac i upaljena svijeća. Ovo obilježavanje dana oslobođenja Ozlja prvo je u zadnjih desetak godina. Nakon smrti više članova udruženja organizacija antifašista je prestala postojati, a kasnije su se preostali članovi priključili karlovačkom udruženju.

Ovaj kraj bio je posebno važan za partizane, jer je na tom području željeznička pruga koja vodi prema Sloveniji i sjeverozapadnoj Evropi što je bio najkraći put za povlačenje neprijatelja. Zato su tokom cijelog rata partizani izvodili diverzije na pruzi Karlovac-Ozalj-Metlika, a zabilježeno je preko 70 takvih akcija. Na te događaje prisutne je podsjetila bivša gradonačelnica i nekadašnja saborska zastupnica SDP-a Biserka Vranić.

- Širi ozaljski kraj iznjedrio je mnoge borce i narodne heroje. Između ostalih to su Ivan Hariš u narodu i među borcima poznatiji kao Ilija Gromovnik, iskusni diverzant iz Španjolskog građanskog rata, Stjepan Novosel, Janko Obradović, vijećnik ZAVNOH-a, Janko Pavić, vijećnik AVNOJ-a i drugi - nabrojala je Vranić.

Dodala je da je borba zbližila slovenske i hrvatske partizane pa su Ozalj i Metlika od osamdesetih godina prošlog vijeka pobratimljeni. Nakon rata Ozalj se brzo razvijao, provodile su se mnoge zajedničke akcije i samodoprinosi, građeni su vodovodi, sva su naselja elektrificirana, uvedeni su telefoni, asfaltirani su putevi, a gotovo svako mjesto je imalo bar jednu tvornicu, navela je Vranić. Samodoprinosom je izgrađen i spomenik antifašizmu. Širem ovom kraju mnogo je pomogao zemljak Ivo Latin, bivši predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske.

Povijest je zabilježila da je bitka za Ozalj trajala vrlo kratko, tek oko pola sata. Započela je 4. maja u 10.45 sati i završila oslobođenjem grada u 11.15 sati. Partizani su napali su iz tri smjera na juriš, iznenadili neprijatelja i ušli u mjesto. Na obližnjem Žumberku, Sošicama i Radatovićima su posebno aktivni i uspješni bili partizani iz 13. proleterske udarne brigade Rade Končar. Jedinica komandanta generala Rade Bulata formirana je u Gornjem Sjeničaku na Kordunu 7. novembra 1942. te će ove godine biti obilježena 80. godišnjica.