Kakva je aktualna demografska situacija u Moravicama?
Same Moravice broje 500 mještana, a sa svim okolnim selima nešto manje od 900, što je značajan pad u odnosu na popis iz 2011. kad nas je bilo 1.200. Mladi odlaze, ali ne svi; dio njih kroz svoje OPG-ove doprinosi uređenju mjesta uz svoje svakodnevne poslove. Sada se vide pozitivne promjene; svi mi kao predstavnici srpske zajednice iz Moravica na svim razinama, imamo svakodnevnu komunikaciju. Upravo nam to zajedništvo daje snagu da zbog dovođenja investicija značajnih za našu zajednicu, pokrenemo neke stvari u Moravicama, Gomirju i samom Vrbovskom. Od konkretnih stari, nakon obnove krova iz 2020., promijenjena je i stolarija na Domu kulture u Moravicama u kojem se dešavaju sva bitna društvena događanja u našem mjestu i koji srednja Željezničko-tehnička škola (ŽTŠ) koristi kao sportsku dvoranu. Sredstva za promjenu stolarije dobivena su i za staru školu u Dokmanovićima koju koriste sve naše institucije, a preko županijskog VSNM-a, ove godine bit će uložena sredstva u igralište NK Željezničara. U zadnjih godinu i pol dana otkako sam na čelu Mjesnog odbora, uspjeli smo isposlovati uređenje asfalta prema selima Matići, Vučkovićima i Mačjoj Dragi. Za ovu godinu s Gradom je postignut dogovor o asfaltiranju puta prema selu Dragovići, dok bi Primorsko-goranska županija kroz svoj proračun trebala obnoviti Goransku ulicu. Uređeno je Mačjansko jezero gdje niz godina mještani uređuju okoliš na radnim akcijama čiji je nositelj MO. Hrvatske vode su obnovile branu, a za 2023. je predviđen završetak radova. U dogovoru sa Županijom u toku je ishođenje postupka građevinske dozvole za dvoranu ŽTŠ-a; papiri bi trebali biti riješeni u martu 2023. a onda se nadamo realizaciji građevinske dozvole te izgradnji dvorane koja bi osim koristi za mještane, doprinijela boljem radu ŽTŠ-a, srednje škole s najboljim interesom učenika u Gorskom kotaru.
Koliko djeca pohađaju C model nastave srpskog?
Učenje srpskog jezika postoji kao mogućnost dugi niz godina. Prije 20 godina kad sam krenuo u školu, imali smo mogućnost pohađanja ovakve nastave. Na nastavu srpskog trenutno ide između 15 i 20 djece u Moravicama, i to djece svih narodnosti jer su tamo i njihovi prijatelji, pa se druže uz sticanje novih znanja. Oko toga nikad nismo imali problema.
Koliko u Moravicama ima kulturnih sadržaja?
Nositelj takvih sadržaja je KUD Željezničar pri kojem je škola harmonike koja se održava jednom tjedno i koju pohađa desetak polaznika u dobi od 10 do 22 godina, prvenstveno iz Moravica, ali i oko Ogulina. Svake se godine održava novogodišnji koncert u Domu kulture. Tu je zanimljiv projekt "Tradicija i kultura Srba Gorskog kotara" čiji su nositelji bili pododbori Prosvjete u Moravicama i Gomirju. Ljudi su bili vrlo angažirani, a paljenje prvomajskog krijesa okupilo je stotinjak mještana. Ima ideja o nastavku ovog i pokretanju sličnih projekata koji su se pokazali dobrima jer su povezali i homogenizirali ljude kroz zajednički interes obogaćivanja ponude našeg mjesta. Kao mjesni odbor potaknuli smo Županiju na postavljanje ploče našem čuvenom glumcu Peri Kvrgiću koji je rođen i dio života je proveo u Moravicama jer je njegov otac imao restoran na željezničkoj stanici na koji je i postavljena ploča. Imamo ideju da pokrenemo manifestaciju Dani Pere Krvgića, ispočetka kao jednodnevno druženje na kojem bi se okupljali glumci, naravno s mještanima kao publikom. Ove godine pokrenuli smo inicijativu Muzeja željeznice jer se bliži 150 godina željeznice u Moravicama, u što su uključeni Grad, srednja škola, MO i Prosvjeta. Najveći je problem komunikacija s HŽ infrastrukturom, ali se nadamo da ćemo postići dogovor.
Kako gledate na Političku akademiju SNV-a?
Akademija je jako dobar projekt u kojem se mladi ljudi iz raznih dijelova Hrvatske okupljaju na jednom mjestu kako bi razgovarali o problemima koji ih muče jer svi mi na lokalnoj razini imamo neriješena određena pitanja. Tu se vidi da problemi srpske zajednice u Hrvatskoj nisu jednake prirode; zavisni su od područja odakle dolaze. Kako privući mlade da se više uključuju u aktivnosti srpske zajednice teško je pitanje jer svatko ima svoju motivaciju. Treba poraditi na tome da se Srbi počinju osjećati slobodni i ravnopravni Hrvatima, da se ne moraju plašiti da se izjasne kao Srbi. To je početna točka; kad se to riješi, bit će svima lakše da se uključe u rad naše zajednice.
