Čak dvadeset općina i tri grada u istočnoj Slavoniji pogođeni su katastrofalnim prošlotjednim olujama. Siloviti vjetar u dva navrata odnosio je krovove kuća u potpunosti ili djelomično, tamanio je stabla i uništavao dalekovode. Po pet i više dana bez struje je ostalo 1.600 domaćinstava. S poplavama u kući, probušenim stropovima, bez hrane, zarobljeni u zakrčenim dvorištima i s neprohodnim cestama, Slavonci i Srijemci od Vinkovaca do Županje vape za velikim brojem volontera, prijevoznika, krovopokrivača ili makar ljudi koji se ne boje radova na visini.

Tjedan dana nakon elementarne nepogode male slavonske općine s još manjim seoskim zajednicama još uvijek čekaju na snažniju solidarnost i prisustvo svih raspoloživih snaga na njihovom području. Pretežno je riječ o stanovnicima Cerne, Babine Grede, Bošnjaka, Retkovaca, Komletinaca, Starih Mikanovaca, Otoka, Berka, Slakovaca, Srijemskih Laza, Orolika, Sotina, Banovaca, Spačve, Kladavca, Šurakovca i Kunjevaca.

Kako je 25. jula izvijestio Stožer civilne zaštite, na području Vukovarsko-srijemske županije bilo je angažirano oko 880 ljudi: vatrogasaca, pripadnika Hrvatske vojske, HGSS-a, Državnih intervencijskih postrojbi civilne zaštite, Hrvatskog Crvenog križa, pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene, povjerenika civilne zaštite, djelatnika komunalnih poduzeća, Hrvatskih šuma, HEP-a i volontera. Prema aktualnim procjenama na području županije zabilježene su štete na više od 10.000 stambenih objekata. Još uvijek je bez opskrbe električnom energijom oko 430 kućanstava te se i dalje radi na popravcima sustava opskrbe, navodi se u priopćenju.

Vatrogasci i vojska zaduženi su za teže fizičke poslove, ali ljudima u selima treba puno ruku za razne radove. Mještani Srijemskih Laza koje smo kontaktirali govore nam da distribucija crijepa ide sporo jer ima malo dostupnih prijevoznika. U ovom selu najviše nedostaje kapa za krovove, traži se crijep broj 104 i biber. Na naše pitanje gdje se sada nalaze oni kojima su kuće ugrožene, kažu nam da su na istom mjestu – u svojim oštećenim kućama.

Gomila uništenog crijepa u Srijemskim Lazama (Foto: Slađana Božić)

- Tri ili četiri kuće su najveći prioritet, sve im je potrebno. U jednoj kući je stariji bračni par sa zdravstvenim poteškoćama. Imaju kćer koju sada šefovi pritiskaju da se vrati na posao. Ona je došla iz udaljenog grada da im pomogne ali ne može da dobije slobodne dane. Poslodavci nemaju razumevanja za situaciju. Potrebna je i donacija starijim ljudima. Pedesetak kuća je inače ugroženo jer ljudi žive na socijalnoj pomoći. Njima treba hrane. Bilo kakva radna snaga da se nađe u Sremskim Lazama u četvrtak 28. jula ujutro, prenesite tu informaciju. Ljudima će se morati razvesti crep. Mi bismo već nešto i napravili, ali kao da smo odsečeni. Kada bi ovde bilo preusmereno desetak radno sposobnih momaka sa jednim kamionom, puno bismo napravili samo u jednom danu - govori mještanin Srijemskih Laza. Dodaje da bi mnogi majstori došli isti čas, ali na redovnom poslu im ne daju slobodno pa svi moraju čekati vikend, a ugroženima vrijeme curi.

Kuće na kojima je mjestimično falilo crijepa nekako su zakrpane. Najveći problem imaju stariji i oni koji sami ne mogu ništa napraviti. Takvi su, nažalost, u većini u ovom dijelu Slavonije. Mještanin Laza govori da HEP kod njih nije odmah izašao na uviđaj. Glavni strujni kabel ispred pravoslavne crkve puna je dva dana visio preko porte kojom ljudi prolaze.

Iz Orolika nam se javio Nebojša Ninić, SDSS-ov vijećnik u Općini Stari Jankovci. Tamo je do utorka električna energija vraćena svim kućama. I kod njih se šteta još uvijek zbraja. Nekoliko objekata je u katastrofalnom stanju, govori Ninić. Mještani sami prijavljuju štetu Općini, a angažirano je i nekoliko volontera i radnica s projekta "Zaželi" koji obilaze kuće i popisuju zatečeno stanje.

- Potražnja za građevinskim materijalom je jako velika. Ko god dođe u općinu, dobije formular i pokaže fotografije nastale štete. Najbitniji su sada stambeni objekti. Ovi prateći, šupe i svinjci, to je u drugom planu. Bitno je da se ljudima pokrije krov nad glavom. S tom potvrdom iz Općine mogu otići u nekoliko trgovina na području naše županije da podignu građevinski materijal. To je donekle rešeno. E sad, da li te trgovine s građom imaju sve na stanju, to je upitno, ali verujem da će nabaviti. Ovo će biti udar na proračun male općine kakva je naša, štete će biti u milijardama po županiji, a gde je još poljoprivreda? Kod nas su uništeni usjevi, na području našeg atara u Oroliku čak 70 posto suncokreta je otišlo. Trebat će puno vremena da sagledamo i saberemo svu štetu. Šume su jako stradale. Stare hrastove od po sto godina lomilo je na pola k'o igračke - nabraja Nebojša Ninić.

Oluja nije zaobišla Nijemce

Saborska zastupnica Dragana Jeckov i potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga 25. jula obišle su općine Nijemci i Stari Jankovci u Sremu i sela u Požeško-slavonskoj županiji. Jeckov za Novosti govori da je olujno nevrijeme načinilo velike štete prije svega na stambenim, ali i na gospodarskim i sakralnim objektima.

- Slavonija i Srem trebaju hitnu pomoć svih nas. Ljudi su vidno umorni i iscrpljeni s pogledom uperenim prema nebu jer se strahuje od novog nevremena i novih šteta, a ni ovo prethodno nije sanirano. U Sremskim Lazama, Banovcima i Oroliku gotovo svaka kuća ima oštećen krov. Tek su jučer dobili struju. Jedna žena nam je pokazala ručak koji je prvi put skuhala nakon šest dana. Reče da se meso iz zamrzivača odmrznulo i da je sve morala baciti. Naši sagovornici su istaknuli da nedostaje ljudi stručnih za sanaciju krovova, ali i ruku za raščišćavanje. Postoji potreba za građevinskim materijalom, crepom i daskama. Ljudi se međusobno pomažu, ali u ovim selima depopulacija je zaista izražena - navela je SDSS-ova saborska zastupnica i dodala da je nakon obilaska terena održana sjednica Županijskog odbora SDSS-a VSŽ, na kojoj su članovi ukazali na potrebe i apelirali na solidarnost prema ovom području.

U Šidskim Banovcima kao volonteri su angažirani Mirko Savković i njegova majka Slavica Gostić. I sami su se namučili s posljedicama oluje. U kuću u kojoj žive procurila je voda, ali su je nekako uspjeli pokupiti dekama i peškirima. Mirko u Općini Nijemci pomaže ljudima da ispune formulare i opišu štetu, a Slavica obilazi kuće i popisuje potrebe. Kažu da su na terenu i po 16 sati dnevno.

Mnoge kuće u Šidskim Banovcima ostale su bez plafona (Foto: Mirko Savković)

- Općina Nijemci je u pet dana samo za sanaciju krovova, za crepove i žljebove, izdala preko 100.000 eura. Kod nas u selu je grozno, to su jako stare kuće. Ima ulica gdje nedostaje više od pola krovova. Općina je maksimalno izašla u susret, treba ih pohvaliti. Bit će barem 30 ozbiljnih zahvata na kućama, to su sve staračka domaćinstva. Nekim ljudima je pao cijeli plafon. Nema dovoljno ljudi, ni volontera ni majstora. Općina je poslala upit nekoj firmi kod Dubrovnika za majstore, rekli su da cijena nije uslov, ali ovi su odgovorili da nemaju nikog. Svi su već angažirani ili su razasuti svuda po Europi. Krovopokrivači su najpotrebniji. Ljudi sami sebi popravljaju krovove, penju se, a to je jako rizično. Vatrogasna društva su dobrovoljna, ali ona nemaju odgovarajuću opremu pa poderanih đonova idu na intervencije. Sklanjaju ogromna stabla s ceste, a da prethodno HEP nije sklonio sa njih strujne kablove. Stalno slušam taj izraz "Zagreb i ostatak Hrvatske". Pa stvarno smo postali ostatak - prepričava Mirko.

Slavica Gostić dosad je obišla pedesetak kuća. Protekla tri dana stiže građevinski materijal, ali sporije zbog nedostatka ljudi. Tvrdi da su sva sremska sela ugrožena i da su Banovci preskočeni. Po njezinoj slobodnoj procjeni, prosjek godina u selu je 65.

- Ako neko o nama ne mari, to je država. Općina ulaže nadljudske napore da se nešto napravi. Što god sam im prijavila, sve su odradili. Imamo dosta kuća sa sitnim štetama. Da imamo ljude, u roku od dva -tri sata bismo to popravili. Sve preti da se uruši, voda stalno naliva, sve je natopljeno. Da su došli neki dečki kao što su bili svi oni Baniji, moglo bi se nešto popraviti. Ali ih nema - razočarana je Slavica. Ljudi se s punim pravom osjećaju zapostavljeno. Naša sugovornica kaže da nailazi na različite reakcije na nesreću koja je pogodila najnezaštićenije.

- Neki mi kažu "Ma dobro je, nije samo meni, svima je." Jedni plaču, znaju da se više nikad neće vratiti, mladi su u kaosu jer moraju ostaviti kuću, roditelje i vratiti se na posao. Puno ljudi mi se javljalo da odem kod njihovih roditelja, oni ne mogu doći iz Irske ili Njemačke. Jezivo je vidjeti naše stoljetne šume, hrastove i voćnjake. Kod moje kuće je na vrhu drveta zarobljena dječja trampolina, ko zna otkud je došla. Ljudi su krovove svojih štala nalazili po obližnjim dolinama - opisuje Slavica. Šokirana medijskim tretmanom katastrofalnog prošlotjednog nevremena u Slavoniji i Srijemu, moli nas da pišemo i pozivamo na pomoć. Ponavlja da im trebaju volonteri.

- Mi smo ovdje u selu skupili nešto pomoći za Baniju odmah nakon potresa i odvezli ju, ali nama sad još niko nije došao. Ja vidim da je državi problem gužva na Lučkom, to je tema koja se vrti na dnevniku - zaključuje Slavica Gostić.

Velika oluja nanijela je goleme štete i u više naselja u Požeško-slavonskoj županiji, prije svega oko Lipika i Požege. Stotine kuća i gospodarskih objekata oštećeni su ili ostali bez krovova. Zbog rušenja stabala mnoga su sela blokirana, a brojna naselja bez struje. S obzirom na nemogućnost pristupa dalekovodima ta su sela ostala u mraku nekoliko dana. Područje Lipika najviše je stradalo. Velika šteta zabilježena je u srpskim povratničkim selima Japaga, Selište, Gornji i Donji Čaglić, Subotka, Jagma i djelomično Kukunjevac. Na području Lipika potpuno je uništeno 57 krovova kuća i gospodarskih objekata, teško su oštećena 163 krova, dok su na 1.531 krovu zabilježena manja oštećenja.

- Na području Pakraca oštećenja su manja, no stradalo je naselje Gavrinica na ulazu u grad. Bilježi se deset uništenih krovova i veliki broj oštećenih. Štete su pretrpjeli Vladičanski dvor i Saborni hram Sv. Trojice, kao i druge crkve po gradu - ističe požeško-slavonski dožupan Nikola Ivanović.

- U Požeštini su najviše stradala srpska sela u brdskom dijelu. Uz uništene krovove veliki problem bila je njihova izoliranost zbog zakrčenosti puteva - rekao nam je Ivanović.

- Mještani su se uspjeli sami organizirati i uklonili trupce s puteva. Stanovnici Vasinih Laza su probili put prema Vidovcu, a Ćosinih Laza prema Požegi - kaže nam on i dodaje da je oluja oštetila krov nedavno obnovljenog doma u Lazama. Ističe da su mještani Bujavice kod Lipika sami od trupaca oslobodili važan put prema Brezinama.

Na području našeg atara u Oroliku čak 70 posto suncokreta je otišlo. Trebat će puno vremena da saberemo štetu. Šume su jako stradale. Stare hrastove od po sto godina lomilo je na pola k'o igračke, nabraja Nebojša Ninić

Gradske vlasti Lipika, Pakraca i Požege osigurale su dovoljne količine najlona za pokrivanje krovova, a na terenu su još uvijek sve hitne i komunalne službe, uključujući vatrogasce koji saniraju kvarove, onečišćenja i uklanjaju prepreke. Na terenu su i ekipe HEP-a. Ivanović kaže i da je oluja teško pogodila stanovništvo povratničkih srpskih sela, koje je u velikom broju staračko.

- Osim toga, ljudi su siromašni pa će im biti problem popravljati manja oštećenja, da se ne govori o onima čije su kuće ostale bez krova. Oluja je pokazala i da obnova često nije bila kvalitetna, a kad se poprave krovovi, sagledavat će se šteta na urodima, nasadima i voćnjacima koja je također golema. Žetva je srećom završena na najvećem broju njiva - rekao je Ivanović.

Nevrijeme koje je u subotu predvečer poharalo Gorski kotar izazvalo je velike štete u Moravicama. Mještanima su u sanaciji štete u pomoć pritekli vatrogasci iz Vrbovskog i DVD-a Moravice.

Oštećena vozila u Moravicama (Foto: Đorđe Dokmanović)

- Tuča je bila veličina teniske loptice. Rušena su stabla, stradao je crijep. Plastenici su izbušeni, a na automobilima su najviše stradali vjetrobrani i farovi uz oštećenja lima - rekao je Milan Mamula, predsjednik Mjesnog odbora i istaknuo da je u tuči oštećen skoro svaki drugi od stotinjak automobila koliko ih je u mjestu. Mjesni odbor zatražio je od Grada Vrbovskog da osigura sredstva za popravak. Mamula je pohvalio brzu reakciju 30-ak vatrogasaca s više vozila koji su pomagali ljudima u uklanjanju stabala i sanaciji krovova. Razgovarali smo i s moravičkim voćarom Đorđem Dokmanovićem čiji su nasadi teško stradali.

- Nepogoda je bila lokalna, najveća razaranja bila su na području površine kilometar sa kilometar i pol. Od krumpira i ostalog povrća nije ostalo ništa, sve je ogoljeno do kraja. Voćke su ostale bez lišća, ali im je oštećena kora, pa ih se brzom sanacijom može oporaviti. Ljudi lako mogu sanirati krovove jer svatko ima pokoji crijep u rezervi, ali će biti teže zamijeniti prozore sa zapadne strane kuća koji bili najviše na udaru, a tek staklariju na automobilima - kaže Dokmanović.

Požeško-slavonska županica Antonija Jozić u ponedjeljak, 24. jula, donijela je odluku o proglašenju prirodne nepogode za područje gradova Lipika, Pakraca, Požege i Pleternice te općine Brestovac, nakon što je te dijelove županije 19. jula pogodio snažan olujni i orkanski vjetar. Olujno nevrijeme ostavilo je za sobom velike materijalne štete na građevinama, poljoprivrednim kulturama i infrastrukturi.

Odgoda proglašenja elementarne nepogode od nekoliko dana obrazložena je potrebom da se ljudima omogući da prvo usmjere napore u sanaciju šteta na vlastitoj imovini.

U skladu sa zakonskim propisima, svi koji su oštećeni imaju rok od osam dana od donošenja odluke, odnosno do 1. augusta, da prijave štetu na propisanom obrascu koji trebaju predati gradskim i općinskim povjerenstvima. Ta povjerenstva u roku od 15 dana od donošenja odluke trebaju unijeti procjene u Registar šteta, dok bi u roku od 50 dana od donošenja odluke konačnu procjenu štete po svakom oštećenom trebali prijaviti županijskom povjerenstvu koje to prosljeđuje državnom.